Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

O Le Finauga Tele

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Mataupu 3—Ni Augatupulaga O Le Pogisa Faaleagaga

    Na valo'ia mai e le aposetolo o Paulo i lana tusi lona lua i tagata Tesalonia, le pa'ū ese tele na i'u atu ai i le faatūina o le pule faapope. Fai mai Paulo, a'o lumanai le aso o le Alii, o le a muamua ona to'u'ulu ese se toatele, “ma faaali mai le tagata o le agasala, o le tagata lea o le malaia, o le tetee atu, ma faamaualugaina e ia ia te ia e sili i mea uma lava ua ta'u- atuaina, ma mea uma ua ifo i ai tagata. O lea ua ti'eti'e ai o ia i le malumalu o le Atua, peiseai o le Atua lava o ia”. Ua le gata i lea a ua lapata'i mai le aposetolo i ona tagata ma faapea mai, ua amata nei lava ona galue “le mea lilo a le amioleaga”. 2 Tesalonia 2:3, 4, 7. Na mamao i le lumana'i le ati o le vaai a le aposetolo, ma sa ia iloa ai le ofi malie mai i totonu o le ekalesia o a'oa'oga sese, e saunia ai le ala mo le tuputupu a'e O le pule faapope.FT 29.1

    E lei faafuase'i ona maua le pule malosi a le “mea lilo a le amioleaga”. Na fāifaimalie mai lava i le amataga lona tuputupu a'e e aunoa ma le iloa e nisi. Peitai a'o tuputupu a'e pea lona malosi ma ua pulea ai e ia mafaufau o tagata, sa le toe faaliloliloina loa le faiga o le galuega taufaasese ma le faasausili a le “mea lilo a le amioleaga”. Na le iloa e le toatele le sosolo malie mai i totonu o le ekalesia Kerisiano o tu faapaupau. O le malosi o sauaga na oo i le ekalesia i lalo ifo o pulega faapaupau, o le pogai lea na tau taofia mai ai le agaga o le fia sōsō atu e faifaimea faatasi ma le lalolagi. Peitai, o le vaitaimi lava na taofia ai sauaga, ma ua ofi atu le ekalesia Kerisiano i maota o tupu, o ona po lava ia na tuu'ese ai loa e le ekalesia uiga agamalū o Keriso ma Lana au aposetolo, ae fai ai mo ia uiga faamaualuga ma le faalialia o tupu ma ositaulaga faapaupau. E le gata i lea, o le mea sa i ai le tulafono a le Atua, ua tuu nei i ai e le ekalesia poloa'iga ma uputuu a tagata. Na olioli le toatele ina ua liliu Konesetino i le ekalesia Kerisiano i le amataga o lona fa o senituri. Peitai, na faapena ona 'ofu le lalolagi i le amiotonu faafoliga, ma ia laa mai ai loa i totonu o le ekalesia. Ua avea loa lea ma mea ua saosaoa tele ai le tuputupu a'e o le galuega o le malaia. Ua manumalo nei uiga faapaupau, e ui lava na foliga mai ua faatoilaloina. O ona uiga ma ana tu ua puleaina ai nei le ekalesia. O ana a'oa'oga ma ana sauniga ma ana uputuu, ua milo faatasi nei ma le talitonuga ma le tapua'iga a i latou ua ta'ua o soo o Keriso.FT 29.2

    O lenei soo tuufaatasi i le va o tu faapaupau ma le ekalesia Kerisiano, na fanau mai ai loa le “tagata o le agasala”, o le tetee i le Atua, ma ia siitia a'e o ia ina ia sili a'e i le Atua, e pei lava ona valo'ia mai. O lenei faagaioiga uiga ese o mea sese faalelotu, o se foafoaga maoa'e lava lea o le malosi o le mana o Satani. O se maa faamanatu lava lea o ana taumafaiga uma, ina ia nofo o ia i le nofoalii na te pulea ai le lalolagi, e tusa ai ma lona loto.FT 31.1

    E i ai se taimi na taumafai ai Satani e fai sa la soo tuufaatasi ma Keriso. Na ia alu atu i le Alo o le Atua i le vao, ma sa ia faamaimoaina Keriso i malo uma o le lalolagi ma lo latou mamalu, ma sa ia ofoina atu na te avatua nei malo uma i aao o Keriso, pe afai e ifo atu Keriso ia te ia ma ioe atu ai i lana pule aoao. Na manumalo Keriso i lenei faaosoosoga ma Ia tulia ese ai le tiapolo. Peitai e manuia tele galuega a Satani pe a ia aumaia lea lava faaosoosoga e tasi i tagata. Na faauō atu ma faifaimea faatasi le ekalesia ma ē maualuluga o le lalolagi, ina ia maua mai ai le tamao'aiga ma le mamalu. O le talia e le ekalesia o le lalolagi, o lona teena lava foi lea o Keriso, ma ua oo ai loa ina tuuina atu lona loto atoa e lagolagoina ai le sui o Satani, o le epikopo lea o Roma.FT 31.2

    O se tasi o a'oa'oga tulimanu o le ekalesia Roma e faapea, o le pope o le ao vaaia lea o le ekalesia aoao a Keriso, ma ua faaeeina i ai le pule aoao na te pulea ai epikopo ma faife'au i soo se itu o le lalolagi. Ae le gata i lea, o suafa ua tuuina atu i le pope o suafa lava ia o le Atua soifua. Ua faasuafaina o ia o “le Alii le Atua le Pope”, ma ua ta'u mai e le agasala pe sese le pope. E mana'omia ia ifo atu ia te ia tagata uma. Na taumafai Satani ia ifo atu ia te ia le lalolagi atoa; o lo o ia taumafai pea lava ina ia ifo atu le lalolagi uma ia te ia e ala i le Ekalesia Roma, ma e toatele na'ua i latou ua latou nofo sauni latou te faia lenei tapua'iga ia te ia.FT 31.3

    Peitai o i latou o ē matata'u ma āva i le Atua, latou te faafetaia'ia lenei faaosoosoga a le fili, e pei lava ona faia e Keriso ina ua Ia fetalai atu, “E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o Ia lava e te auauna i ai”. Luka 4:8. E leai, leai lava sina upu ua tuuina mai e le Atua i Lana afioga, ua ta'u mai ai ua Ia tofia se tagata e avea o le ulu o le ekalesia. O le a'oa'oga e uiga i le pule aoao a le pope, o se a'oa'oga lea ua matuā tetee faaaliali i a'oa'oga a le Tusi Paia. E leai se pule a le pope i le ekalesia a Keriso, sei vagana ua ia fao faamalosia lea pule.FT 31.4

    E lei uma lava le masani tautuua'i a tagata o le Ekalesia Roma. Ua latou molia le au Porotesano i le faia o a'oa'oga sese, atoa ma lo latou le gaua'i, ua latou vavae'ese ai mai le ekalesia moni. Peitai o i latou lava ua fetaui tonu i ai nei moliga uma. O i latou lava na latou tuu i lalo le tagāvai a Keriso, ma latou o ese mai le “faatuatua na tuuina atu i le au paia”. Iuta 3.FT 31.5

    Na iloa lelei lava e Satani o le Tusi Paia o le a mafai ai e tagata ona iloa ana faasesega, ma mafai ai ona latou tetee atu i lona mana. O le Afioga lava lea na mafai ai foi e Keriso lava Ia ona tetee atu i ana osofa'iga. Na faafetaia'i e Keriso osofa'iga uma a le tiapolo i le talipupuni o le upu moni, e ala i Lona fetalai atu, “Ua tusia”. Na Ia teena faaosoosoga uma a le fili i le faautauta, atoa ma le mana o le Tusi Paia. E tasi lava le ala e mafai ai e Satani ona faaauauina lana puleaga o tagata, ma faavaeina ai le pule fao faamalosi a le pope - o lea ala o le taofia lea o le Tusi Paia ne'i maua e tagata. O le Tusi Paia na te siitia a'e le Atua, ma tuuina le tagata agasala i lona tulaga sa'o. O lea na manatu ai le tiapolo ia matuā natia ma faasāina a'oa'oga paia a le afioga a le Atua mai tagata. O le mea tonu lava lea na faia loa e le Ekalesia Roma. E selau ma selau tausaga o faasāina le Tusi Paia. E le gata ina faasāina tagata ona latou faitau i le Tusi Paia, ae na faasāina foi ona i ai se Tusi Paia i so latou fale. O patele amio pi'opi'o na latou faamatalaina a'oa'oga a le Tusi Paia, ina ia saga faamalosia ai pea mea uma na latou manana'o i ai. Na faapena ona i'u ai lava ina avea le pope i manatu o le toatele, o ia o le sui o le Atua i le lalolagi, ma ua faaeeina i ai le pule na te pulea ai le ekalesia ma le malo.FT 32.1

    Ua galue nei Satani e tusa ai ma lona lava loto, auā ua ave'esea nei le Tusi e mafai ai ona aliali a'e ana a'oa'oga sese. Fai mai le valo'aga, o le a manatu le pule faapope na te suia “taimi ma tulafono”. Tanielu 7:25. E lei faatuai le pule faapope i ana taumafaiga, e faataunuuina ai lenei mata'upu. O le fuafuaga na faia ina ia toatele ai tagata faapaupau e liua mai i le ekalesia, o le faaofi malie mai lea o faatagata ma faatusa ma isi mea, e fai ma sui o le ifo i tupua, ma faafaigofie ai lo latou taliaina o a'oa'oga faa-Kerisiano. O se poloa'iga a le fono sili a le ekalesia na i'u ai lava ina faavaeina aloa'ia lenei itua'iga ifo i tupua. Na faai'uina lenei galuega faalēmata'u ina ua folafola mai e Roma, ua ia sōloi'esea le poloa'iga e lua mai le tulafono a le Atua, le poloa'iga lea o lo o faasaina ai tapua'iga i faatusa. E le gata i lea ua ia vaeluaina le poloa'iga e sufulu, ina ia faa'atoa ai le sefulu o poloa'iga.FT 32.2

    O lenei lava agaga o le faifaimea faatasi ma tu faapaupau, na tatalaina ai le faitoto'a, ina ia ofi mai ai se isi fouvalega i le pule a le Lagi. Na galue Satani e ala i ta'ita'i le faapaiaina o le ekalesia, na te fesuia'ia ai le tulafono e fa. Na faia ina ia tuu'esea le Sapati moni, le aso na faamanuiaina ma faapaiaina e le Atua (Kenese 2:2, 30), ae siitia a'e ai se aso na tausia e tagata faapaupau, o se aso na latou ta'ua “o le aso mamalu o le la”. Na faalilolilo le amataga mai o le faiga o lenei suiga. Na tausia lava e le au Kerisiano uma le Sapati moni i ulua'i senituri o le ekalesia. Na tāua ia i latou le paia ma le mamalu o le Atua ma Lana tulafono; na latou talitonu foi e faavavau le tulafono a le Atua; ma o le pogai lea na latou ma'elega ai ma tausisi i le paia o ona vaega uma. Peitai na galue faalilolilo Satani e ala i ona sui, ina ia faataunuuina ai lana fuafuaga. O le auala poto na faaaogāina e faatepa atu ai manatu o tagata i le Aso Sa, o le faia lea o le Aso Sa ma aso mālōlō e faamanatu ai le toe tu mai o Keriso. Sa fai ai foi ni sauniga faalelotu i lea aso; peitai na iloa lava e tagata ua na o se aso lea mo faafiafiaga, ae na latou tausia pea lava ma faapaia i le Sapati moni.FT 32.3

    A'o lei afio mai Iesu i le lalolagi, ua leva ona faataatia fuafuaga a Satani, mo le galuega na ia mana'o ia faataunuuina. Na ia ta'ita'ia tagata Iutaia ina ia latou faia ni poloa'iga se tele e faamamafatū ai le tausiga o le Sapati. Ua avea ai loa le Sapati ma avega mamafa i manatu o tagata. O le mea tonu lava lea na mana'o i ai Satani. Na ia tuuina loa i manatu o tagata ina ia latou inoino i le Sapati, ona o se mea na faatūina e tagata Iutaia. A'o tausia pea lava e le au Kerisiano le Aso Sa e avea o se aso o faafiafiaga, sa ta'ita'ia loa e Satani i latou ina ia faailoa lo latou inoino i mea faa-Iutaia, e ala i lo latou avea o le Sapati o se aso anapogi, se aso e le maua ai se fiafia.FT 33.1

    Na faia e le tupu o Konesetino se malelega i le amataga o lona fa o senituri, ina ia avea ai le Aso Sa o se aso mālōlō o le malo ma le taupulega atoa a Roma. Na faamamaluina ma tausi faapaia e tagata faapaupau o lona malo le aso o le la, ma sa faamamalu foi i ai le au Kerisiano. Na finagalo le tupu ina ia maua se agaga tuufaatasi i le va o ona tagata faapaupau ma le au Kerisiano. Na una'iina o ia i lenei manatu e epikopo o le ekalesia, ona o lo latou naunau i mamalu ma viiga. Na manatu i latou afai e tasi le aso e tausia e tagata faapaupau ma le au Kerisiano, o le a faigofie ai i tagata faapaupau ona talia a'oa'oga faaKerisiano, ona siitia a'e ai lea o le mamalu ma le maualuga o le ekalesia. Peitai e ui lava e toatele le au Kerisiano ua auaua'i nei ona latou manatu atonu e paia foi le Aso Sa, sa latou tumau pea i le Sapati moni, le aso paia o le Alii, ma sa latou tausi ma usitai i ai e tusa ai ma le tulafono e fa.FT 33.2

    E lei gata ai i inā le galuega a le tiapolo. Na mautū i lona faamoemoe, ina ia faapotopoto uma mai le au Kerisiano i lalo ifo o lana tagāvai, ma faaaogaina ai lana pule e ala i lona sui, o le pope faamaualuga lea ua fai mai o ia o le sui o Keriso. Na faataunuuina lana fuafuaga e ala i tagata faapaupau ua liua nā o fafo, ma patele naunau i le mamalu, atoa ma tagata-aulotu fiafia i le lalolagi. Na masani ona faia o ni fonotaga tetele na auai mai i ai ta'ita'i ma ulu o le ekalesia mai itu uma o le lalolagi. Toetoe lava o nei fonotaga uma na tūlei atili ai i lalo le tāua o le Sapati na faatūina e le Atua, ae faaea atili a'e ai le Aso Sa. Na faapena ona i'u ai lava ina faamamaluina ma tausia le aso mālōlō o tagata faapaupau e peiseai o se mea na faatūina e le Atua, ae avea ai le Sapati o le Tusi Paia o se mea tuai a tagata Iutaia, ma ua inosia ai i latou uma o ē tausi pea i ai.FT 34.1

    Ua manuia taumafaiga a le tiapolo i le siitia a'e o ia lava e sili a'e i le Atua, atoa ma le tapua'iga i le Atua. 2 Tesalonia 2:4. Ua mae'a nei lana taumafaiga e suia ai le poloa'iga e tasi lea o lo o faasino manino atu ai le tagata i le Atua moni ma le Atua soifua. Ua faaalia mai e le tulafono e fa le Atua, o Ia o le Atua Foafoa o le lagi ma le lalolagi, ma ua manino mai ai le eseesega tele i le va o Ia ma atua pepelo. Na faapaiaina le aso fitu e fai ma aso mālōlō o le tagata, e avea lea ma maa faamanatu o le galuega o le foafoaga. Na faia le Sapati ina ia le galo ai i tagata le Atua soifua, o Ia o le Puna o le ola, o Ia foi e toatasi e āva ma tapuai i ai. E taumafai malosi lava Satani na te liliu'eseina tagata mai lo latou faamaoni i le Atua, ma lo latou usitai atu i Lana tulafono. Ma o le mea lea na te tu'ipalaina ai lava le poloa'iga e tasi lea e faatepaina ai tagata i le Atua, o Ia o Le na faia mea uma lava.FT 34.2

    O lenei la ua fai mai le au Porotesano, o le toe tu mai o Keriso i le Aso Sa, ua avea ai lea aso ma Sapati Kerisiano. Peitai e aunoa ma se upu a le Tusi Paia e uiga i lea mea. E aunoa ma faamamaluina le e Keriso po o Lona au soo o lea lava lea aso. O le tausiga o le Aso Sa e avea o se aso Kerisiano, na amatalia lava lea e le “mea lilo o le amioleaga”. 2 Tesalonia 2:7, lea na amatalia lava lana galuega a'o soifua Paulo. O fea, a'o anafea foi na faatagaina ai e le Alii lenei mata'upu faapope ina ia ofi mai i lana Ekalesia? O le a se mafua'aga tatau e mafai ona tuuina mai mo lenei suiga e lei faatagaina mai e le Tusi Paia?FT 34.3

    E oo atu i le senituri lona ono ua matuā mautū le faavae o le pule faapope. O le laumua o lana puleaga na i ai lea i totonu lava o le aai tautupu i Roma, ma sa faia le faasalalauga e faapea o le epikopo o Roma, o ia lea ua fai ma ulu o le ekalesia aoao. Ua le o le pule faapaupau nei, a'o le pule faapope. Ua tuuina atu nei e le tarako i le manufe'ai “lana pule, o lona nofoalii, ma le malosi tele”. Faaaliga 13:2. Ma o le amataga lenei o tausaga e 1260 o sauaga faapope, tausaga ia sa valo'ia mai i le tusi o Tanielu ma le Faaaliga. Tanielu 7:25; Faaaliga 13:5-7. Na fai faamalosi Kerisiano latou te filifili e fulitua i lo latou faamaoni, ae talia sauniga ma tapua'iga faapope; afai latou te le usitai, o le a faataugāina o latou ola i totonu o ana o falepuipui, po o le susunuolaina i luga o fata, po o le vavae'esea foi o o latou ulu. O le taunuuga lea o le fetalaiga a Iesu ua faapea mai: “E tuuina atu foi outou e mātua, ma uso; o isi foi o outou e fasiotia e i latou. E inosia foi outou e tagata uma ona o lo'u igoa”. Luka 21:16, 17. Na faateleina atili le vevela o sauaga na pa'ū mai i luga o le au faamaoni. E faitau selau tausaga o maua le lafitaga o le ekalesia a Keriso, e ala i lo latou sosola i ni mea tuufua. Fai mai le tala a le perofeta: “Ona sola lea o le fafine i le vao, o i ai le mea ua saunia e le Atua e nofo ai o ia, ina ia latou fafaga ai ia te ia i aso e afe lua selau ma le onosefulu”. Faaaliga 12:6.FT 35.1

    O le tula'i mai o le pule a le Ekalesia Roma, o le amataga lava lea o ona po ua ta'ua o Augatupulaga o le Pogisa. A'o tuputupu a'e le malosi o le pule a le ekalesia, sa faapena foi ona faateteleina le pogisa. O le faatuatua ia Keriso le faavae moni, ua suia nei i le faatuatua i le pope o Roma. Ua le faatuatua nei tagata i le Alo o le Atua mo le faamagaloga o agasala, atoa ma le ola e faavavau, a ua latou faatuatua i le pope, faapea ma epikopo ma patele, o ē na tuuina atu i ai e le pope le pule. Na a'oa'oina tagata ua na o le pope lava lo latou fautua i le lalolagi, ma e leai se tasi e mafai ona alu atu i le Atua sei vagana ua ui atu ia te ia. E le gata i lea, o ia lava o le Atua ia i latou, ma ua ao ai ma tatau ona latou usitai ia te ia e aunoa ma se upu. Soo se tasi e le savali e tusa ai ma ana poloa'iga, o le a faaooina i o latou tino atoa ma agaga ni faasalaga aupito sili ona tiga. Na faapena ona liliu'esea mafaufau o tagata mai le Atua, ae faafaasaga atu ai o latou loto i tagata sauā, tagata agasala ma le fai mea sese; ma o le liliu atu lava lea o loto o tagata i le alii o le pouliuli, o le o lo o faatinoina e tagata lana pule. Ua faa'ofu mai nei le agasala i ofu paia. E faasāina loa le Tusi Paia, ma manatu ai le tagata o ia ua pule aoao, e tasi lava le mea tatou te maua, na o le taufaavalea ma le taufaasese, atoa ma amioleaga aupito sili ona . matagā. O le siitia a'e o poloa'iga ma uputuu a tagata, o le faaaliga tonu lava lea o le amioletonu e masani ai, pe a tulei'esea le tulafono a le Atua.FT 35.2

    O aso lava ia o le pagatia mo le ekalesia a Keriso. Na toaitiiti na'ua le au faamaoni na latou siitia a'e le tagāvai o le upu moni. E ui lava sa i ai pea lava i latou o ē na molimau mo le upu moni, e i ai ni augatupulaga na foliga mai ai ua manumalo atoatoa le sese ma uputuu a tagata, ma foliga mai ai ua mavae ese atu le upu moni mai le lalolagi. Ua mou atu nei le talalelei, a ua faateleina mea faafoliga ma faagaioiga faalelotu, ma ua tuuina atu nei i luga o tagata se avega mamafa, talu ai le anoanoa'i o tulafono ma mea fai tupe.FT 36.1

    Na a'oa'oina tagata ina ia le gata i lo latou tepa atu i le pope o lo latou fautua, a ia latou faatuatua foi i a latou lava galuega, ina ia magalo ai a latou agasala. O faigamalaga uumi i se aai paia, o faasalaga e faia e le tagata lava ia ia te ia ona o ana agasala, o tapua'iga i faatusa ma isi mea paia, o le fausia o malumalu ma falesa ma fata faitaulaga, o le totogia o ni vaega tupe tetele i le ekalesia - o nisi nei o mea na a'oa'oina ia faia e tagata, ina ia tau faaitiitia ai le to'asa o le Atua, ma maua ai Lona alofa. Pei o lo latou manatu o le Atua e pei o tagata le itagofie, po o le taufaamalieina foi i meaalofa, po o faasalaga e faia e le tagata ia te ia lava ona o ana agasala!FT 36.2

    E ui lava i le tele o le amioletonu a le Ekalesia Roma, atoa ma ona ta'ita'i, sa tupu atili pea le malosi o lana pule. Na ta'u mai e ni patele i le faai'uga o lona valu o senituri e faapea, o le pule faaleagaga na uuina i lima o epikopo Roma i lea vaitaimi, o le pule lava lea e tasi na uuina i lima o epikopo Roma talu mai ulua'i augatupulaga o le ekalesia. Na mana'omia ni pepa po o nisi mea e avea ma faamaoniga o lea faamatalaga, ma e lei faigatā lea tulaga i le ua sili lona poto i le faiga o le pepelo. Na saini pepelo e patele ni tusitusiga, ma ua latou fai mai o nei pepa o ni tusitusiga ia mai aso anamuā. Na faafuase'i foi ona maua ni poloa'iga pepelo. Fai mai o nei poloa'iga o ni i'ugafono ia a le fono sili a le ekalesia. E lei faalogo faatasi se isi i nei poloa'iga po o nei foi fonotaga, a ua latou fai mai o nei i'ugafono ua faamaonia ai le pule aoao a le pope, e amata mai lava i ona aso tau amata o le ekalesia. Ma e lei faigata i le ekalesia ua latou teena le upu moni, ona latou talia ma le fiafia nei mea taufaasese.FT 36.3

    Na toaitiiti le au faamaoni o ē na galulue pea i le faavae moni (1 Korinito 3:10, 11), ma sa faatuai ma faalavelaveina la latou galuega, ona o otaota o a'oa'oga sese. Ua pei i latou o le aufaigaluega, o ē na latou atia'e pa o Ierusalema i ona po o Neemia, ma latou fai ane ai: “Ua itiiti le malosi o ē ave avega, ma ua tele le otaota; tatou te le lavā ai ona ati o le pa”. Neemia 4:10. E i ai nisi o le aufaigaluega faamaoni na faavaivai, ona ua fiu i le faa'umi'umi o sauaga, atoa ma le pepelo ma le taufaasese, o le amioleaga, atoa ma isi mau mea na faia e Satani e faalavelave atu ai i la latou galuega. O lea na latou fulitua ai i le faavae moni, ona o le fia tausia O le filemu, ma ia maua ai se saogalemu mo i latou ma a latou mea totino. O nisi o i latou e lei loto vaivai pe fefefe i le tau faamata'u a le fili, ma sa latou ta'u atu ma le lototele e faapea: “Aua nei fefefe outou ona o i latou; ia outou manatunatu i le Alii silisili ma le matautia, ma ia outou tau mo o outou uso, o outou atalii, ma o outou afafine, o a outou āvā, ma o outou fale” (fuaiupu 14). Ona latou faia ai lea o le galuega, na taitoatasi i latou ma fusi lana pelu i lona itu. Efeso 6:17.FT 36.4

    O le agaga lava lea e tasi o le sauā ma le tetee i le upu moni, o lo o una'iina pea ma faaosoina fili o le Atua i augatupulaga uma. A'o le faamaoni lava foi lea e tasi, atoa ma le mataala, o lo o mana'omia pea i Ana auauna. O fetalaiga a Keriso i Ona ulua'i soo e fetaui lelei lava ia mo Lana fanau i soo se augatupulaga, e oo atu lava i le i'uga. Na fetalai mai o la: “O le mea ou te fai atu ai ia te outou, ou te fai atu ai i tagata uma, Ina mataala ia”. Mareko 13:37.FT 37.1

    Na foliga mai ua atili ai le mafiafia o le pogisa. Ua salalau ma lautele le ifo i faatagata. Na faamumūina moliga'o i luma o nei faatagata, ma sa faia ai talosaga. Na tumu le ekalesia i talitonuga faanuupo, atoa ma le tele o nisi mea sese. O le tumu o mafaufau o tagata i talitonuga faanuupo, na pei ai ua le toe maua se mafaufauga lelei. E oo lava foi i epikopo - o i latou o ni tagata pi'opi'o, ma sa latou sa'ili foi i latou i mea faafiafia, ma tuinanau uma o le tino. O ē na vaavaai a'e ia i latou mo le ta'ita'iga, sa sili atu lo latou pa'ū maulalo i le valea ma le amioleaga.FT 37.2

    O lona sefulu ma le tasi o senituri na faia ai le isi laasaga i le tuputupu a'e o le malosi o le pule faapope, ina ua folafola mai e Pope Kelekolio le Fitu le amiotonu atoatoa o le Ekalesia Roma. O se tasi o ana folafolaga na ia ta'u mai ai e leai se sese e tasi o le ekalesia i lona tala tuufaasolo atoa, ma e le mafai foi ona sese le ekalesia i le lumana'i, e pei ona fai mai ai le Tusi Paia. Peitai ua na o folafolaga, ae aunoa ma se mau mai le Tusi Paia e faamaonia ai ia mea. Na ta'u mai foi e le pope faamaualuga faapea, e i ai lana pule na te ave'esea ai tupu mai o latou nofoalii. E le gata i lea e leai se isi na te mafaia ona liua se tasi o ana faai'uga, a'o lana pule aoao na te mafai ai ona liliu soo se faai'uga a soo se tasi.FT 37.3

    Na faailoa le malosi o le pule a lenei pope faamaualuga, i le faiga na ia fai a'i Enele le Fa, le ao o le malo o Siamani ma lana taupulega atoa. Na le amana'iaina e lenei tupu le pule a le pope. Na faia loa le faasalalauga a le pope ua faate'aina ai lea tu.pu mai le ekalesia, ma ua ave'esea foi o ia ma le nofoalii o lona malo. O le fefe tele o Enele le Fa i upu taufaamata'u a nisi o alii sili o lona malo, o ē ua una'iina nei i le agaga tetee ma le fouvale ia te ia, ona o le malelega a le pope, o lea na manatu ai loa Enele le Fa e ao ona faia se faaleleiga ma Roma. Na ia sopo'ia loa le atumauga o Alepa, i le taimi tonu o le tetele o le taumālūlū, faatasi ai ma lana āvā ma se tasi o ana auauna faamaoni, ina ia faamaulalo ma fai lana faatoesega i luma o le pope. Ua taunuu atu nei le sopo'aga i le 'olo na faamālōlō i ai Kelekolio, ma ua avatua loa o ia i le lotoā pito i fafo, e aunoa ma ana faafeao po o ana leoleo. O fafo i inā na tu ai o ia i le pei o le aisa o le taumālūlū, e aunoa ma ni seevae po o se pulou, e faatali ai le taimi e faatagaina ai ona alu atu o ia i luma o le pope. Faato'ā mafai lava ona faamagaloina o ia e le pope, ina ua mae'a aso e tolu o lana anapogi, atoa ma le faaalia atu o lana agasala1 i le pope. E ui lava i lea, na folafola atu foi e le pope ia Enele le Fa e le faatagaina o ia ona fai lana pule faatupu i Siamani, sei vagana ua maua atu le faatagaga mai le pope. Na olioli ma soona mitamita Kelekolio i lona manumalo, ma sa ia faalele ai lana upu e faapea, o lana matāfaioi lona olopalaina i lalo o loto faamaualuluga o tupu.FT 37.4

    Se eseesega a tele i le va o le faasausili o lenei pope loto fefete ma lana pule faamaualuga, ma le agamaulalo o Keriso, o Le ua fetalai mai o lo o Ia tu i le faitotoa o le loto, ma ole mai mo se avanoa e afio mai ai Na te aumaia le faamagaloga ma le filemu. O Ia lava foi na ia a'oa'o i Ona soo ma faapea atu: “O se fia muamua foi ia te outou, ia fai o ia ma a outou tautua”. Mataio 20: 27.FT 38.1

    Na molimauina i senituri uma na sosoo mai ai, le faateleina o mea sese a'oa'oga na faia e Roma. Ua leva ona aafia le ekalesia i a'oa'oga a tagata popoto faapaupau. Na faalogoina lava i le ekalesia nei a'oa'oga a'o lei faatūina le pule faapope. Na piimau lava nisi i nei aoaoga, e ui lava ua latou liliu mai i le ekalesia, ma e le gata ina latou faaauauina pea a latou su'esu'ega i nei aoaoga, ae sa latou una'iina foi nisi latou te sa'ili'ili i ai, ina ia avea lea ma ala e amana'iaina ai i latou e tagata a'oa'oina o le lalolagi. Na faapena ona ofi mai o a'oa'oga sese i le ekalesia Kerisiano. O se tasi o nei a'oa'oga sese, o le talitonuga lea faapea e faavavau le ola o le tagata, atoa ma le ola pea e faavavau o lona agaga ina ua e oti ai. O le a'oa'oga lea na fai ma faavae na faaopoopo i ai e Roma isi a'oa'oga sese, e pei o talosaga i le au paia ua maliliu, atoa ma le faaeaina o Maria le Tina paia. O le a'oa'oga lava foi lea na fanau mai ai le isi a'oa'oga sese, o le faasalaina lea e faavavau o ē lē fia salamō, le a'oa'oga lea ua leva ona faaopoopo i talitonuga faapope.FT 38.2

    Ma ua faigofie ai loa ona faaofi mai o le isi foi a'oa'oga faapaupau, lea sa faaigoaina e Roma o le pulekatorio, ma sa faaaogāina e Roma lea a'oa'oga e faamata'u ai le anoano o tagata faase'egofie, atoa ma ē talitonu tala faanuupo. Ua avea lenei a'oa'oga sese, ma mea ua faamausaliina ai i mafaufau o le toatele le manatu faapea o lo o i ai se vaimea ua faia faapitoa e oi ma puapuagatia ai tagata agasala i o latou faasalaga. O inā e nofo sala ai agaga o tagata e lei maua i le malaia e faavavau. Latou te nofo sala ai i pulekatorio ona o a latou agasala, ma afai latou te maua le sa'olotoga mai le agasala, o le a faatagaina loa i latou i le lagi.FT 38.3

    Na mana'omia foi e Roma se isi a'oa'oga sese ina ia maua ai sona tamao'aiga, e ala i atugaluga ma amioleaga a ona tagata. Na maua le tali o lenei mana'oga, i le a'oa'oga sese ua ta'ua o le faatauina o le faamagaloga. Na ofoina atu le faamagaloga atoatoa o agasala ua te'a, ma amioleaga o le taimi nei, atoa ma agasala o le lumana'i, faapea le sa'olotoga mai le tiga o faasalaga o ia agasala. Na ofoina atu lenei faamagaloga atoatoa ia i latou uma o ē ofo atu latou te tau le taua a le pope, ina ia faalauteleina ai lona malo faaletino, ma fasia ai ona fili, ma faaumatia ai soo se tasi na te le taliaina lana pule aoao faaleagaga. Na a'oa'oina foi tagata afai latou te togitupe i le ekalesia, o le a faigofie ai ona latou faasa'oloto i latou lava mai le agasala, ma faasa'olotoina ai foi agaga o a latou uo ua maliliu, ma ua faataugāina nei i le afi. O mea faapena na tafe mai ai le tamao'aiga ma le oa tele a Roma, ma mafai ai ona faaauauina se soifuaga taugata, se soifuaga faatupu, se soifuaga amioleaga na soifua ai i latou ua fai mai o i latou o sui o Keriso, o Le na soifua i le lalolagi e aunoa ma se mea e taatia ai Lona ao.FT 38.4

    Ua avane nei le sauniga faapaupau o le misisā e sui a'i le sauniga o le Faamanatuga e pei- ona ta'u mai e le Tusi Paia. Na fai mai patele a le pope, o a latou gaioiga ma lo latou memumemu, latou te mafai ai ona faaliliu le areto ma le uaina, ina ia avea o le tino ma le toto moni lava o Keriso. (Cardinal Wiseman, “The Real Presence of the Body and Blood of Our Lord Jesus Christ in the Blessed Eucharist, Proved From Scripture”, Lecture 8, sec. 3, para. 26.) Fai mai la latou pepelo le fefe ma le faasausili, ua ia i latou le mana latou te foafoaina ai le Atua, Le na foafoaina mea uma. O le oti le faasalaga o le Kerisiano na te le tautō atu, ua ia talitonu i lenei a'oa'oga sese ma le faasausili i le pule a le Lagi. E afe ma afe le au Kerisiano na susunuolaina i luga o fata ona o lo latou le taliaina o lenei a'oa'oga sese.FT 39.1

    O lona sefulu ma le tolu o senituri, na faatūina ai loa e le pule faapope lana mea faigaluega aupito sili ona mata'utia, na ta'ua o le Inikuisisi. O le Inikuisisi o le Faamasinoga sauā lea na faafeagai ma ē na tetee i le ekalesia. Na galulue faatasi le alii o le pouliuli ma ta'ita'i o le pulega faapope. Na pulea e Satani ma ana agelu mafaufau o nei tagata amioleaga a'o faia a latou fono faalilolilo. Peitai latou te lei iloa sa tu lotolotoi ai foi i ia fono se agelu a le Atua, na ia tusitusia uma a latou faai'uga pi'opi'o ma le mata'utia na fai. Na ia tusia le tala atoa o ia faasalaga - o lo latou mata'utia e le mafai e mata o tagata ona vā'ai i ai. Ua 'ōnā Papelonia tele i le toto o le au paia. Na valaau a'e i le Atua tino ua saeia ma faataugāina o le miliona ma miliona o le au maturo, auā le tauimasui a le Atua ia oo ifo i luga o lenei pule sauā.FT 39.2

    Ua aoao nei le pule sauā a le pope i le lalolagi. Na usitai tupu ma alii sili i malelega a le epikopo Roma. Peiseai ua i lalo ifo o lana pule le taunuuga o tagata uma, e le gata i le lalolagi nei, a'o lo latou taunuuga foi e faavavau. Ua faitau selau tausaga o faia pea lava a'oa'oga a Roma, ma usitai i ai tagata e aunoa ma se fesili. O ana sauniga na faia ma le āva e tatau ai, ma sa tausia e le toatele o tagata ona aso faapitoa. Na maualuga le mamalu o ana faife'au, ma e leai se mea na latou matitiva ai. Talu mai lava nā aso, e lei oo le Ekalesia Roma i se tulaga e sili atu lona maoa'e nai lo mamalu maualuga ma faaaloaloga na ia maua i lea vaitaimi.FT 39.3

    Ae se pagā lea, “o le aoauli o le pule faapope, o le valuapō lea o le lalolagi.” (J A Wylie, The History of Protestantism, b. 1, ch. 4.) Ua toetoe lava leai se isi na te iloa le Tusi Paia, e le gata i le lautele o tagata, ae faapena foi i patele ma epikopo. E pei lava ona faia e le au Faresaio i ona po o Iesu, na faapena foi ona le fiafia ta'ita'i o le Ekalesia Roma i le malamalama, ona e aliali a'e ai a latou amioleaga. Ua ave'esea le tulafono a le Atua, o le tapulaa lea o le amiotonu, ma ua fai ai loa la latou pule sauā e le fai tua'oi, ma ua latou fai ai foi a latou amioleaga e leai se mea e gata mai ai. Na pesi e pei o se faama'i le alu o le taufaavalea, o le matau'a, ma le amioleaga faaaliali e aunoa ma se mā. E lei solomuli tagata le faiga o soo se mea leaga e ono maua mai ai so latou tamao'aiga, pe siitia a'e ai foi lo latou tulaga. Ae na sili atu ai lava le malosi o le amioleaga ma le faamalieina o tuinanau matagā, na faia i totonu o maota o pope ma epikopo. O le matagā o tuinanau ma amioleaga a nisi o nei epikopo, na taumafai ai nisi o tupu o malo latou te faate'aina nei fāilotu amioleaga mai o latou tulaga. E selau ma selau tausaga e le o laalaa i luma mea tau a'oga, po o aganuu lelei, po o le malamalama lautele i totonu o Europa. Ua maua uma atunuu Kerisiano i Europa i le faama'i o le pe o le mafaufau, atoa ma le pipili o le olaga faaleagaga.FT 40.1

    O le tulaga o le lalolagi i lalo ifo o le pule faapope, na taatia mai ai se faataunuuga manino ma le mata'utia o upu a le perofeta o Hosea, o le na faapea mai: “Ua faaumatia lo'u nuu ina ua leai se poto; ua ē teena le poto, o lea foi ou te teena ai oe; ... ua ē faagalogalo le tulafono a lou Atua, o a'u foi ou te faagalogalo i lau fanau”. Hosea 4: 6. “Auā ua leai se faamaoni, e leai se alofa, e leai foi se na te iloa le Atua i le nuu. O lo o tautō ma tala pepelo, ma fasioti tagata, ma gaoi, ma mulilua, ua latou faasauā lava, ua fepa'ia'i toto”. Hosea 4:1, 2. O taunuuga uma ia o le lafoa'iina o le afioga a le Atua.FT 40.2

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents