Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

O Le Finauga Tele

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Mataupu 7—O Le Vavae'ese O Luteru Mai Roma

    Na taulamua ma tulaga ese Matini Luteru ia i latou uma o ē na tofia e le Atua latou te ta'ita'ia le ekalesia mai le pogisa o mea faapope, i le malamalama o le upu moni. O lea tonu lava le tagata mo lena vaitaimi ona sa leai ma se isi na fefe ai Luteru. Na o le Atua lava na mata'u o ia i ai, ma sa na le talia foi se faavae o se talitonuga faalelotu, e ese ai ma le Tusi Paia. E le gata i lea, o ia o se tagata faamaoni ma le finafinau, o se tagata filigā ma le vilivilita'i, ma sa faia e le Atua e ala ia te ia le galuega tele o le toe fuata'iga o le ekalesia, atoa ma le faamalamalamaina o le lalolagi.FT 95.1

    Na tupu a'e Luteru i se aiga mativa, pei lava o ulua'i avefe'au o le talalelei. O se aiga faatauvaa ma le le amana'ia i Siamani na faavae a'e ai lona olaga itiiti. Na maua tupe mo lana a'oga i le galuega faatauvaa a si ona tamā, o le faigaluega lea i aso taitasi, i se maina na eli ai le koale. Na mana'o lona tamā ina ia avea Matini o se loia; peitai na finagalo le Atua ina ia avea o ia o se tasi o le au tufuga i le malumalu tele ua auaua'i malie a'e nei lona tino mai, a'o faagasolo mai lea senituri ma lea senituri. O le fuafuaga a le Atua poto na ui mai ai Luteru i se a'oga o mea fitā ma se olaga mativa, ina ia sauniunia ai o ia mo le tofi ua filifilia o ia i ai.FT 95.2

    O se tagata loto mau ma le sogasogā tele lona tamā, ma o se tagata e tautala sa'o ma tu malosi, ma e le gaua'igofie. Na savali ma le faamaoni o ia e tusa ai ma ona talitonuga, tusa lava po o le a le i'uga e oo i ai. O lona faautauta lelei na ia vaai ai ma le masalosalo i a'oga faapatele. O le mea lea na ia ita tele ai ina ua ulufale Luteru i se a'oga faapatele, e aunoa ma se ioega mai ia te ia. E lua atoatoa ni tausaga na mavae faato'ā faia se leleiga i le va o lenei tamā ma lona atalii; peitai e lei suia ai lona taofi e uiga i a'oga faapatele.FT 95.3

    E lei manatu faatauvaa mātua o Luteru i le a'oa'oga o la la fanau. Na la taumafai ina ia a'oa'oina i latou i le mata'u i le Atua, ma le savavali tonu e tusa ai ma uiga lelei faa-Kerisiano. Na masani ona faalogo Luteru o faia talosaga a lona tamā ina ia le galo i lona atalii le suafa o Ieova, ma ia i ai se aso e mafai ona fesoasoani ai lona atalii i le faalauteleina o Lana upu moni. E ui lava i lo latou mativa ma le le tagolima, sa lei faatamala nei mātua soo se avanoa a'oa'oina ai le amio, atoa ma le mafaufau o la la fanau. Sa le fiugofie nei mātua i le faia o lo la faata'ita'iga ina ia avea la la fanau o ni tagata e ola aogā, ma ola faapaiaina. O lo la tausisi tele ma le faamaoni i tapulaa o le amio lelei, na masani ai ona faia ma le soona sauā o la faata'ita'iga faa-mātua. Peitai e ui lava na lagona e Luteru e i ai ni mea na sasi pe sese ai ona mātua, sa itiiti ifo mea na ia faameo ai, nai lo a'oa'oga lelei na ia maua mai ia i la'ua.FT 95.4

    Sa fetaia'i Luteru ma ni faiga soonafai ma le sauā i le a'oga na auina o ia i ai i lona tamaitiiti. O le matitiva tele o ona mātua na oo ai lava ina alu Luteru ma pese fano atu i lea fale i lea fale, ina ia maua ai sana mea'ai, a'o ia savali atu mai lo latou nuu i le aai na tu ai le aoga. Sa masani o ia ma le matelaina i le fia'ai. E tele ni talitonuga faanuupo na salalau i lea vaitaimi na faatumulia ai o ia i le fefe. Na masani ona ia ta'oto ma le faanoanoa ma le gatete o ona tino i le po, pe a ia manatu i le sauā o le Atua, o ia o se faamasino le alofa, se tupu e mata'utia lona to'asa.FT 96.1

    Ae ui lava i le tele o mea na ono faavaivai ai lona taumafai, sa tulimata'i atu pea Luteru i le tapulaa maualuga faaleamio, atoa ma le tapulaa maoa'e o le mafaufau ua tosina atu nei i ai lona loto. Na ia galala mo le poto; e le o le poto papa'u e tupu mai ai le faalialiavale, a'o le poto moni, le poto aogā e auauna atu ai mo isi.FT 96.2

    O le 18 o ona tausaga na ulufale atu ai Luteru i le Iunivesete o Erefata. E oo atu i lea vaitaimi o lona olaga, ua tau feololo le tulaga o lo latou aiga, ma ua foliga manuia mai ai le lumana'i mo ia. O le galulue malosi o ona mātua, atoa ma lo la faaeteete ma le fai faatatau lelei, ua la maua ai nei se fasitupe feololo, ma ua mafai ai nei ona la avatua ia te ia le fesoasoani na ia mana'omia. O le faautauta o nisi o ana uō, ua tau faaitiitia ai le faanoanoa ma le fefe na pogisa ai lona mafaufau, talu ai mea na a'oa'oina ai o ia i lona tamaitiiti. Na ia sagai atu loa e sa'ili ma le filiga le poto mai le autusitala aupito popoto o lea vaitaimi, ma sa ia teulotoina a latou a'oa'oga loloto, ma avea lea ma ala na faalauteleina ai lona lava poto. E ui lava foi i le soona sauā o ona ulua'i faia'oga, sa le natia ai le ma'ai o lona mafaufau. Lenei la ua fai si ese'esega o le tulaga ua oo i ai, ua atili ai foi le saosaoa o le tuputupu a'e o lona poto. Sa le pine ae tulaga muamua o ia i lana a'oga talu ai lona loto matala, atoa ma le lelei ma le ma'ai o lona mafaufau, faapea lona ma'elega ma lona sogasogā. O lona faautauta na faapaleina ai lona poto, ma ua atili ai ona ma'ai lona mafaufau ma sa'o ai ana filifiliga, ma ua saunia lelei atu ai o ia mo faafitauli o lo o loma o lona olaga.FT 96.3

    O le mata'u i le Atua na mafai ai ona tumau faamaoni Luteru i lana filifiliga, ma ta'ita'ia atu ai o ia i se olaga agamalu ma le loto maulalo i luma o le Atua. Na ia lagona pea lava lona le mafai o se mea e aunoa ma le fesoasoani mai o le Alii, ma o lea na ia faamuamua ai i taeao uma le tatalo, atoa ma ana talosaga lēleoa i soo se taimi o le aso, mo le ta'ita'iga ma le faatasi mai o le Atua. Na masani ona faia e Luteru upu nei: “E faigofie ona saunia o lau lauga pe a sa'o ona faia o lau tatalo”. (D'Augigne, bk. 2, ch 2.)FT 96.4

    Na te'i ua tau ane Luteru i se Tusi Paia Latina a'o faia ni ana su'esu'ega i le faletusi o le iunivesete. Faato'ā vaai lava lea o ona mata i se tusi faapea. E lei iloa e Luteru e i ai se tusi faapea i le lalolagi. E i ai ni vaega o Tusi Evagelia ma tusitusiga a Paulo na masani ona faalogo tagata o faitauina e le aufailotu i taimi o tapua'iga. Ma sa manatu Luteru o le Tusi Paia atoa lena. A'o lenei ua ia faato'a tepa i le atoaga o le afioga a le Atua. Sa ia tago atu ma le mata'u ma le maofa ma ua ia susu'e i ona laupepa paia. Sa tātāvale lona fatu a'o ia faitau mo le ulua'i taimi i upu o le ola, ma ia faapea ifo: “Ma'imau pe ana auina mai e le Atua se tusi faapea mo a'u”. (Ibid., bk. 2, ch. 2.) Sa i ona autafa agelu a le Atua, ma sa faapupulaina atu ia te ia oloa tāua o le upu moni, ina ua sulugia o ia i ave o le malamalama mai le nofoalii o le Atua. Ua leva ona ia te ia le popole nei le fiafia mai le Atua ia te ia. Peitai o lenei ua faato'ā oo ifo ia te ia se lagona loloto e uiga i lona tulaga moni, o ia o se tagata agasala.FT 97.1

    O le naunau faamaoni o Luteru ina ia sa'oloto o ia mai le agasala ma ia maua sona leleiga ma le Atua, o mea ia na mafua ai lana filifiliga ina ia ulu atu i se a'oga faapatele, ma tuuina atu ai o ia e ia lava, i se olaga faamonike. Na faatonuina o ia i totonu o lea a'oga na te faataunuuina ni tiute aupito maulalo ma le faatauvaa, e pei o le aisi atu mai lea fale i lea fale mo mea'ai. O le vaitaimi tonu lea i le olaga o le talavou e matuā faigata ai tele ona faia o ni tiute maulalo faapea. Ma o le faataunuuina o ni tiute maulalo faapea, na oo ifo ai le māsiasi tele i ona lagona faaletagata. Ae ui i lea na onosa'i lava lona mā, ona sa ia talitonu o nei mea uma e ao ona faataunuuina talu ai ana agasala.FT 97.2

    Na faaaoga e Luteru mo ana su'esu'ega soo se itulā lava na avanoa ai o ia mai le faiga o ona galuega. E tele taimi na fao ai e ana su'esu'ega itula na tatau ona ia moe ai. E oo lava i le taimi na 'ai ai sana mea'ai faalēlava, sa ia mana'o lava foi ina ia faaaoga ia taimi mo ana su'esu'ega. E leai se mea na sili atu i le manatu o Luteru nai lo le su'esu'eina o le afioga a le Atua. Na ia tau ane i se Tusi Paia o nonoa i se filifili, i le puipui o le fale na latou nonofo ai, ma o inā sa masani ona ia fo'ifo'i i ai. A'o tuputupu a'e pea le loloto o lona malamalama e uiga i le leaga o ana agasala, sa faapena ona taumafai Luteru ina ia maua e ia le malologa ma le faamagaloga, e ala i ana lava galuega. Sa tu'i e ia lona ola ona o ana taumafaiga uma, ina ia faatoilalo ai uiga leaga o lona loto, ina ia maua ai e ia se mapusaga ua siliga ona maua mai lona olaga faamonike. O nisi o mea na ia tu'i ai lona ola o anapogi ma le faalāina, o le faia o talosaga i le po atoa, ma lona sasa ia te ia lava. E leai se mea na 'alo ai Luteru ona o lona naunau ina ia ausia e ia le loto mamā, e mafai ai ona ia tu atu ma le amiotonu i luma o le Atua. Fai mai lana tala i se taimi mulimuli ane, “E le mafai e upu ona faamatalaina mea na ou tu'i ai lo'u ola. Ai lava o a'u le patele aupito sili ona paia. Ana i ai se patele na te maua le lagi ona o ana galuega faamonike, ou te ta'u atu e leai lava se isi e sili atu ia te a'u. Ana se'i faa'umi'umi pea lea tulaga mo se isi vaitaimi umi, semanū e oo lava i le oti ou te le faafiti ai”. (Ibid., bk. 2, ch. 3.) Na alu le tele o lona malosi, ma sa masani foi ona ia matapogia talu ai lona tu'i faapea o lona ola, ma e lei toe foi atoatoa mai lava lona malosi talu ai nei taumafaiga. Ae ui lava i nei taumafaiga uma, e lei maua ai lava e lona agaga se mapusaga. Na i'u lava ina oo ifo ia te ia le lagona ua leai sona faamoemoe.FT 97.3

    Ina ua foliga mai ai ia Luteru ua leai sona faamoemoe, na saunia ai e le Atua se uō e avea o se fesoasoani mo ia. O lea uō o Topisi, o se tagata e ola faapaiaina. Na faamanino atu e Topisi le afioga a le Atua i le mafaufau o Luteru, ma ia fai atu ia te ia ina ia sōla le vaai ifo ia te ia lava, ma sōla le faatāugāina o lona tino talu ai le solia o le tulafono a le Atua, a ia tepa a'e ia Iesu le Faaola, o Le faamagalo agasala. “Sōia e te faataugā i lou tino talu ai au agasala. Lafoa'i atu oe lava i aao o le Faaola. Faatuatua ia te Ia, faalagolago i le amiotonu o Lona soifuaga, atoa ma le togiola e ala i Lona maliu. ...Faalogo i le Alo o le Atua. Na liutagata o Ia ina ia mautinoa ai lou maua o le alofa faalelagi. Ia e alofa atu i Le na ulua'i alofa mai ia te oe”. (Ibid., bk. 2, ch. 4.) Na faapena ona tima'i atu o lenei avefe'au o le alofa. Na lagona e Luteru le loloto ma le tāua o nei upu. Ua tele ni ana tauiviga na fai ona o ni talitonuga ua leva ona faasespina ai o ia. Peitai ua ia manino nei i le upu moni, ma ua maua ai loa se mapu e lona agaga mafatia.FT 98.1

    Ua mae'a le faau'uga o Luteru e fai ma patele, ona valaauina loa lea o ia mai le nofoaga faamonike ina ia fai ma porofesa i le Iunivesete o Vitenipeki. O ina na ia sa'ili'ili ai i le afioga a le Atua, e ala i lona a'oa'oina o gagana na ulua'i tusia ai le Tusi Paia. Ua amata nei ona ia faia'oga i le Tusi Paia. Na talia ma le fiafia e le motu o tagata ana a'oa'oga mai tusi Evagelia, ma tusi a Paulo, faapea ma Salamo. Na una'iina o ia e lana uō o Topisi, o lona ta'ita'i lava foi lea, ina ia ia folafolaina le afioga a le Atua mai le pulelaa. Sa faaletonu Luteru ona o lona manatu ifo, o ai ia o le a ia tautala atu ai e fai ma sui o Keriso i luma o tagata. Na faa'umi'umi se tauiviga i le mafaufau o Luteru e uiga i lenei mata'upu, ma i'u ai lava ina ioe atu o ia talu ai le faatauanau mai pea o ana uō ia te ia. Ua avea nei Luteru o se toa o le Tusi Paia, ma sa ia te ia le poto ma le faautauta mai le Atua. Sa le emo se mata o le au faafofoga ona o le lelei o lana folafola, ma sa manino le faalogo ma ootia loto o tagata, ona o le malosi ma le naunauta'i o ana lauga.FT 98.2

    E oo mai i lea vaitaimi o lo o avea lava pea Luteru o se tasi o atalii moni O le ekalesia pope, ma sa lilo i lona manatu o le a i ai se suiga o lea tulaga. O le ta'ita'iga a le Atua na ia asiasi atu ai i Roma. A'o faia lenei savaliga umi, sa ia maua ni ana malologa i nofoaga faamonike i le auala. Na matuā maofa lona loto i le tamao'aiga atoa ma le mamalu ma le oa taugata na ia vaai i ai i se tasi o nofoaga faamonike i Italia. E tele se oa matupe na maua e nei monike, ma sa mafai ai ona latou nonofo i ni maota maoa'e ma le matagofie, ma sa latou oofu i ni la'ei faatupu, ni la'ei aupito taugatā, ma aai i taumafa na o ē mau'oloa latou te maua. Na oo ifo le tiga ma ni masalosaloga loloto i le mafaufau o Luteru a'o ia faatusatusa atu nei mea uma, i le mativa ma le faigata o lona lava olaga. Ua amata nei ona fememea'i le mafaufau o Luteru.FT 98.3

    Ua ia vaai atu nei i le taatia mamao mai o le aai o Roma, le aai e taatia i luga o mauga e fitu. O le ootia o lona loto na ia faapa'ū faō ifo ai loa i le eleele ma ia alaga atu: “Roma paia e, ou te ofo alofa atu ia te oe”. (Ibid., b. 2, ch. 6.) Ua ia ulu atu nei i le aai, ua ia asiasi atu i malumalu ese'ese ma faalogologo atu i tala faafagogo na peseina mai e patele, ma sa ia faataunuuina sauniga uma e pei ona masani ai. Na ia vaaia i soo se mea na ia asiasi i ai, ni vaaiga na faatumulia ai o ia i le tiga ma le maofa na'ua. Na ia vaaia le amioleaga i totonu o soo se vasega o le aufailotu. Na ia faalogo i ni tausuaga ma ni upu pa'a'ā mai gutu o patele ma epikopo, ma ia maofa i lo latou faalēmata'u ua oo lava i le faiga o le misisā. A'o ia femiomica'i faatasi ma tagata atoa ma le aufailotu, na faapena ona ia vaai ai i le tele o le amioleaga, ma le faamalieina o tuinanau maulalo uma. Na te lei vaaia se ola faapaiaina i soo se mea na ia asiasi i ai; na o le faalumaina o le Atua ma Lona suafa. O lea na ia tusia ai upu nei: “E faigata ona outou talitonu i le tele o amioleaga ese'ese o lo o faia i Roma. Tou te faato'ā talitonu lava pe a outou vā'ai tino ma faalogo i ai. Ua tonu ai le upu e pei ona masani ai le toatele, fai mai, “Afai e i ai se mea e ta'u o Seoli, o inā tonu lava o lo o tu ai Roma, ma o inā le tō e le gata e pogai mai ai itu'aiga amioleaga uma”. (Ibid., b. 2, ch. 6.)FT 99.1

    Na i Roma se ala faasitepu na ta'ua o le Ala faasitepu o Pilato. Fai mai le tala o le ala faasitepu lava lea na uia e le Faaola i le po na Ia tuua ai le potu faamasino o Pilato, ma sa faavavegaina le aumaia o lenei ala faasitepu mai Ierusalema i Roma. E lei leva ona faia se poloa'iga na folafola mai ai e le pope le faamagaloga o agasala, mo soo se tasi na te a'ea lea ala faasitepu i ona tulivae. A'o faapena ona a'ea ma le naunauta'i e Luteru lenei ala faasitepu i ona tulivae, sa faafuase'i ona peiseai ua ia faalogo i se leo e pei o se faititili, ma e peiseai o lo o tautala mai lea leo ia te ia ma faapea mai: “E ola le tagata amiotonu i le faatuatua”. Roma 1:17. Na tu a'e ai Luteru i luga, ma faanatinati ese atu loa mai lea mea ma le agaga māsiasi. Ma e lei toe galo ia Luteru le malosi o upu o lea mau. Ua manino nei ia te ia le sese na'uā o le faalagolago i galuega a le tagata mo le faaolataga, atoa ma le tāua o le faatuatua tasi atu i le amiotonu a Keriso. Lenei ua faapupulaina ona mata; e le toe tapunia lava ona mata i a'oa'oga sese faapope. Na liliu ese ai lea, ona mata atoa foi ma lona loto mai ia Roma. O le amataga lava lea o le tete'aga i le va o Luteru ma le ekalesia, sei oo ai lava i lona vavae'ese atoatoa mai ma le ekalesia pope.FT 99.2

    Ua taliu mai nei Luteru mai lana malaga i Roma, ma ua faae'e atu loa ia te ia e le Iunivesete o Vitenipeki, se faailoga maualuga (tikeri) e ta'ua o le D.D. (Doctor of Divinity). O se faailoga maoa'e lenei i mea tau le Tusi Paia. Ua ia maua nei se sa'olotoga mo le su'esu'ega o le Tusi Paia e pei ona ia naunau i at. Na faia sana tautinoga na te su'esu'e ma le faaeteete ma folafola atu ma le faamaoni le afioga a le Atua i aso uma o lona ola, ae le o upu ma poloa'iga a pope. Ua le gata nei o ia o se patele ma se faia'oga porofesa, a ua faae'e atu nei ia te ia le pule e avea ai o ia o le sāvali o le Tusi Paia. Ua valaauina nei o ia e avea ma leoleomamoe na te fafagaina le lafu mamoe a le Atua, o ē ua galala i le fia aai ma le fia inu i le upu moni. Na ia folafola atu ma le mautinoa e le tatau ona talia e le au Kerisiano soo se a'oa'oga sei vagana ua faavaeina lea a'oa'oga i luga o le papa mausalI o le afioga a le Atua. Na sasa tonu lava le mamafa o nei upu i le faavae o le pule faapope. Na i totonu foi o nei lava upu le aano ma le autū o le galuega o le Toe Fuata'iga.FT 101.1

    Na iloa e Luteru le mata'utia o le faasilia o poloa'iga ma a'oa'oga a tagata i luga a'e o le afioga a le Atua. Sa ia le fefe i lona tu atu e tetee i su'esu'ega ma a'oa'oga a le au popoto ua pogai mai ai le le talitonu o le toatele i le Atua, atoa ma filosofia ma talitonuga sese ua leva ona saisaitia ai o tagata. Na ta'u atu e Luteru le le aogā o nei su'esu'ega, atoa ma mea leaga e ono fananau mai ai. Na ia sa'ili'ili auala na te liliu mai ai mafaufau o tagata mai a'oa'oga taufaasese a le aupopoto ma le aufailotu, ae liliu atu i le upu moni e faavavau e pei ona folafola mai e perofeta ma le au aposetolo.FT 101.2

    E taua na'ua le fe'au na ia folafola atu i le toatele o ē na lolofi atu i le fia faalogo i ana lauga. Faato'ā faalogo lea o o latou taliga i ni a'oa'oga matagofie faapea. O le talalelei e uiga i le alofa o le Faaola, le folafolaga mautinoa o le faamagaloga, ma le filemu e ala i Lona toto, o a'oa'oga ia na latou maua ai le olioli, ma fanau mai ai se faamoemoe e faavavau i totonu o o latou loto. O le malamalama o lenei moll ua tutuina nei i Vitenipeki, o le a susulu malie atu, sei oo lava ina sulugia ai tulimanu uma o le lalolagi i lona pupula, ma o le a faateleina le malosi o lea pupula sei oo atu lava i le i'uga o mea uma.FT 101.3

    Peitai e le mafai ona nonofo faatasi le malamalama ma le pogisa. E le mafai e se tagata ona pupulu le finauga i le va o le upu moni ma a'oa'oga sese. O lo tatou taumafai e lagolago ma puipui i le tasi, o lo tatou tu'ipala lava foi lea ma fasi ma lafotu i le isi. O le Faaola lava Ia na fetalai mai: “Ou te lei sau e avatu le filemu, a'o le pelu”. Mataio 10:34. O ni nai tausaga talu ona tatalaina le galuega o le Toe Fuataiga, na fai ai se faamatalaga a Luteru e faapea: “Ua le ta'ita'ia a'u e le Atua, a ua Ia tuleia a'u i luma. Na te tau'aveina a'u, ma ua ou le pule ai ia te a'u lava. Ou te mana'o ina ia ou ola filemu; peitai ua lafoa'i a'u i totonu o finauga ma taua ma fouvalega”. (D'Aubigne, b. 5, ch. 2.) Ua oo nei la i le taimi e tulei ai o ia i totonu o le taua.FT 101.4

    Ua leva ona faaaoga e le Ekalesia Roma le alofa tunoa o le Atua e fai ai a latou su'egatupe. Ua fai ma masani a ē suitupe ona fai o a latou fefaataua'iga i autafa o fata faitaulaga a le Ekalesia Roma, ma sa faalogoina ai le fe'ei ma le pisapisaō o le au faatau i fefaataua'iga. Ua faatau i tupe le faamagaloga o agasala, ina ia su'e ai tupe mo le fausiga o se malumalu tele na ta'ua o le malumalu o Sagato Peteru i Roma. O se poloa'iga a le pope na fai ai nei faagaioiga uma. O lona uiga o tupe mai mea le tonu o le a faaaoga nei e fausia a'e ai se malumalu mo tapua'iga i le Atua; o lona maatulimanu o le a faataatia e ala i tupe e maua mai le amioleaga! Peitai o mea na faaaoga e Roma e atia'e ai lona malosi ma lona tamao'aiga, o mea lava foi ia na afua mai ai le tetee aupito iloga i lana pule ma lona malosi'aga. O mea lava ia na faapogai mai ai le manuia o le tetee a fili o le Ekalesia Roma, ma faapogai mai ai le taua na lūlūina ai le nofoalii o le pope, ma taupa'ū ai le palealii na i lona ao.FT 102.1

    O Teseli le igoa o le avefe'au faapitoa a le pope na auina atu i Siamani na te faagaioia le faatauina i tupe o le faamagaloga o agasala. O se tagata faalemanuia lea tagata o Teseli. Na faamaonia lona faia o ni amioleaga matagā na solia ai tulafono faalemalo, atoa ma le tulafono a le Atua. Na faamaonia foi lona solasola mai faasalaga o ana amioleaga, a'o lenei ua galue o ia mo le faalauteleina o fuafuaga su'etupe ma faiga faalemanuia a le pope. Sa leai se mā po o se matamuli o Teseli i le faiga o ana pepelo ma le faiga o ana tala na fatu ina ia faasespina ai tagata Siamani, ae maise o ē faigofie, o ē lei a'oa'oina, ma ē na i ai talitonuga faanuupo. Ana ia i latou le afioga a le Atua, semanū e le faaseegofieina i latou faapea. Ma o le pogai tonu lava lea na taofia ai e le Ekalesia Roma le Tusi Paia mai tagata, ina ia taofia ai i latou i lalo ifo o le pule a le pope, ina ia faigofie ai ona fai su'egatupe mo le faalauteleina o le tamao'aiga ma le oa ma le malosi o ona ta'ita'i.FT 102.2

    Na faapenei ona faia o le galuega a Teseli. A taunuu atu o ia i se aai, ona muamua lea o se avefe'au na te folafola atu faapenei, “O le alofa tunoa o le Atua, atoa ma le tamā paia ua toetoe lava oo mai i o outou faitoto'a”. (D'Aubigne, b. 3, ch. 1.) Ma sa talileleia e tagata lenei amioleaga taufaasese, ua peiseai o le Atua lava Ia lenei ua afio mai ia i latou mai le lagi. Ua alu atu nei le solo tele i le falesa, ona alu a'e loa lea o Teseli i luga o le pulelaa ma folafola mai ai faapea, o le faatauina o le faamagaloga, o le meaalofa aupito tāua lea a le Atua. Ua ia folafola atu afai e te faatauina se pepa o le faamagaloga, o le pepa lava lena e faamaonia ai ua faamagaloina soo se agasala e te mana'o e fai i soo se aso, ma e le toe mana'omia foi se salamō. Ae le gata i lea, ua ia folafola atu i ni upu susua e faapea, e i ai le malosi o le pepa o le faamagaloga e faaolaina ai, e le gata i ē o lo o ola, ae faapea foi e ua oti. Pe a pa'u ifo ai lau tupe i totonu o le pusatupe o faamagaloga, o le a sa'oloto ai loa mai pulekatolio le agaga o le ua oti, ma lele atu ai loa o ia aga'i i le lagi.FT 102.3

    A'o vaai Simona Makasa i le faiga o vavega a le au aposetolo, na oo ifo ia te ia le mana'o na te fia faataua i tupe le mana e fai ai vavega. Peitai na tali atu i ai Peteru ma faapea atu, “Ia fano lau ario faatasi ma oe, auā ua e manatu e faatau le mea foa'ifua a le Atua i tupe”. Galuega 8:20. Peitai na talisapaia e le motu o tagata le faamagaloga ua ofo atu nei e Teseli. Na tafe mai le auro ma le ario i totonu o lana pusatupe. E faigofie ona maua o se faaolataga e faatau i tupe, nai lo le faaolataga e mana'omia ai le salamō ma le faatuatua, atoa ma le galue naunauta'i e tetee atu ma manumalo ai i le agasala.FT 103.1

    Na i ai ni tagata paia, o ni tagata a'oa'oina i totonu o le Ekalesia Roma, o ē na tetee i le tala'iga o le faatauina i tupe o le faamagaloga. E toatele nisi e lei talitonu i mea taufaasese faapea, mea e le tusa ai ma le afioga a le Atua, ma e le fetaui foi ma manatu o ē sa'osa'o o latou mafaufau. E leai ma se patele po o se epikopo na mafai ona sii a'e sona leo e tetee atu ai i lenei fefaataua'iga pi'opi'o. Peitai ua toatele nisi ua le fiafia i lenei mata'upu, ma sa latou tuufesili ma le naunauta'i po o afea o le a galue ai le Atua e ala i se tasi o Ana meafaigaluega, mo le faamamāina o Lana ekalesia.FT 103.2

    E oo mai lava i lea aso, sa faamaoni pea lava Luteru i le Ekalesia Pope. Peitai na matuā le fiafia o ia ona o le tala'iga faalēmata'u a i latou na faataua pepa o le faamagaloga. E oo lava i nisi o lana aulotu na faatau a latou pepa o le faamagaloga, ma ua latou o mai nei ia Luteru la latou patele e faaali i ai a latou agasala. E le ona ua latou maua le agaga salamō ma le toe fuata'i. ae ona ua latou maua le pepa o le faamagaloga. E lei faamagaloa e Luteru se isi o i latou nei. Na fai i ai Luteru, “Afai tou te le salamō ma toe fuata'i o outou olaga, tou te fano lava ia outou agasala”. Ua fememea'i nei tagata. Ua latou toe o nei ia Teseli ma le le fiafia ona o ana pepa o le faamagaloga e le talia e la latou faife'au. Ua feita nisi ma ua latou finau atu nei e toe faafoi mai a latou tupe. Ua matuā tumu nei Teseli i le ita. Ua na faia ni fetuu malolosi, ma faatonuina ina ia faia ni afi i le ogatotonu o le aai. Fai mai o ia, “Na ou maua se poloa'iga mai le pope e susunuolaina ai i latou uma o ē tetee i ana faamagaloga paia”. (D'Aubigne, b. 3, ch. 4.) ,FT 103.3

    Ua faasaga atu loa Luteru ma le le toe fefe i le faiga o lana galuega, o ia o le avesulu o le upu moni. Na faalogoina i le pulelaa lona leo o avatu ai ma le naunauta'i ni lapata'iga loloto ma le tāua. Na ia faamanino i tagata uiga matagā o le agasala. Sa ia folafola atu e le mafai e le tagata, i ana lava galuega, ona faamāmāina le mata'utia o le agasala, pe sola ese foi mai le faasalaga o le agasala. Na o le salamō i luma o le Atua, atoa ma le faatuatua ia Keriso, ua na o lea le ala e faaolaina ai le tagata agasala. E aunoa ma se isi lava auala. E le faatauina le alofa tunoa o Keriso; o se meaalofa foa'ifua. O lana fautuaga i tagata, ia aua ne'i toe faatauina ni pepa o le faamagaloga, a ia tepa atu i le Faaola ma Lona maliu, e ala i le faatuatua. Na ia faamatalaina tausaga o lona olaga ua faama'imau, talu ai ana taumafaiga tiga ina ia na maua le faaolataga, e ala i lona sasa ma faataugā i lona lava tino. Fai mai o ia, “Faato'ā ou maua lava le filemu ma le olioli ina ua aveese la'u vaai mai ia te a'u lava, ae tepa tasi atu e ala i le faatuatua ia Keriso.FT 103.4

    A'o faifai pea le galuega faalemanuia a Teseli, na manatu Luteru ua tatau ona fai se isi osofa'iga malosi e tetee atu ai i nei amioga pi'opi'o ma le taufaasese. E le'i umi ae maua lona avanoa. Sa i ai i le malumalu i Vitenipeki ni mea tuai. Na talitonu tagata o nisi nei o mea na faaaogā e tagata paia o augatupulaga ua mavae. Na latou talitonu foi o nisi nei o ni mea totino na faaaogā e Iesu ma le au aposetolo. O le masani la i Vitenipeki, e i ai ni aso paia faapitoa na faataga ai le lautele o tagata latou te maimoa i nei mea tuai, ma o i latou uma lava latou te asiasi atu i le malumalu i Vitenipeki i ia aso paia, ma faaali ai a latou agasala, e maua e i latou le faamagaloga atoatoa o a latou agasala ma amioleaga uma. Ma sa taulēofi le malumalu i Vitenipeki i le toatele o le motu o tagata na lolofi atu i ai, i nei aso paia faailogaina. Ua loma nei la se tasi o nei aso paia - o le Aso Faailogaina mo le Aupaia Uma. Ua toe nei o se aso e tasi ona tini lea i le Aso Faailogaina mo le Aupaia Uma. Ua alu atu loa Luteru ma miomiō faatasi ma le toatele o tagata ua amata nei ona lolofi mai i le malumalu i Vitenipeki. O le taimi lea na faapipii ai loa e Luteru i le faitoto'a o le malumalu se pepa na ia tusia ai ni faamatalaga se ivasefulu- lima, e tetee atu ai i le tala'iga ma le faatauina o pepa o le faamagaloga. Na ia folafola atu foi o le a ia nofo faatali mai, i le iunivesete i le aso e sosoo ai, na te tali mai ai ia i latou uma o ē fia lulu'i pe osofa'ia soo se tasi o ana faamatalaga tusia e 95.FT 104.1

    E le'i umi ae lāuiloa i le atunuu atoa nei faamatalaga tusia e 95 a Luteru. Na faitau ma saga faitau i ai le toatele, ma sa avea ma mea e tālanoa i ai tagata i tulimanu uma o le atunuu. Na avea ia talitonuga ma mea na lūlūina ai le iunivesete ma le aai atoa. Na faailoa mai e nei faamatalaga e 95 a Luteru, e lei tuuina mai lava e le Atua i le pope, po o se isi lava tagata ola le āiā po o le pule e faamagaloina ai agasala, po o le faasalaga foi o le amioleaga. O lea fāufauga atoa, ua na o se mea faa'ole'ole, o se togafiti e faamalosia mai ai tupe e ala i le faavalea o tagata i o latou talitonuga sese, o se mailei a Satani e faaumatia ai agaga o ē faalagolago i ana auala pepelo. O faamatalaga lava foi ia e 95 na faailoa mai ai, o le talalelei o le oloa aupito taua lea a le Ekalesia, ma o le alofa tunoa o le Atua e pei ona ua faaalia mai i le talalelei, ua ofofua mai lea ia i latou uma o ē sa'ili'ili i ai, e ala i le salamō ma le faatuatua.FT 104.2

    Na tusia faamatalaga e 95 a Luteru i se auala na tatala atu ai le faitoto'a i soo se tasi, latou te tula'i mai ai ma faailoa mai ia te ia soo se mea ua ia sese ai. Peitai e aunoa ma se tasi na talia lenei lu'itau. E lei umi ae tālanoa Siamani atoa i mata'upu na ia faafesiligia i ana tusitusiga. Na o ni nai vaiaso na va a'i ae faalogoina loa le leo o nei mata'upu i atunuu Kerisiano uma. O i latou uma i le Ekalesia Roma o ē na le fiafia talu ai amioletonu na faia i le ekalesia, o ē na latou matauina ma le faanoanoa le tulaga ua oo i ai le ekalesia, ae na latou le mailoa pe faapefea ona fo'ia o lea tulaga, ua latou faitau atu nei ma le olioli i mata'upu e 95 a Luteru, ma ua latou lagona ai o le si'ufofoga lava lea o le Atua. Na latou lagona ua siitia nei e le Atua Lona aao e taofia ai le malosi o galu lolo o le amioleaga, e pei ona ua fotua'i mai nei mai le nofoalii i Roma. Sa olioli malie ifo loto o alii faamasino atoa ma ta'ita'i o nuu ma itumalo, ona ua mafai ona faatuta'ia e se tasi le pule faasausili a Roma, le pule ua faasāina ai le āiā tatau a tagata e talosagaina ai se toe iloiloina o ana faai'uga.FT 104.3

    Peitai na matuā matata'u le toatele, ina ua tafi'esea tala'iga pepelo ma talitonuga sese na latou faalagolago i ai, mo se to'afilemu o o latou loto. Ua sasao a'e nei le ita o le aufailotu pi'opi'o ona ua faate'ia i latou i la latou galuega o le lagolagoina o le solitulafono. Ua latou vaaia nei ua ono lamatia la latou ālamanuia, ma ua latou tula'i faatasi atu nei e una'i ma lagolago a latou mata'upu pepelo. E malolosi na'ua ma lēpopoi fili o le Failauga o le Toe Fuataiga. O nisi o a latou moliga e faapea ua oso vale ma soona vavevave Luteru. O moliga a isi e faapea o le fiapoto ma le fiailoa ua faia ai e Luteru nei mea, ae le o le ta'ita'iga a le Atua. O le tali i ai a Luteru e faapea, “Soo se isi lava e tula'i mai ma ni manatu fou, e foliga mai o ia o se tagata fiapoto, ma e manatu le toatele o ia o se tagata faatupu faalavelave. Aisea na fasiotia ai e tagata Keriso ma le au maturo? Auā na foliga mai o i latou o ni tagata fiapopoto ona ua latou le amana'ia le poto ma fautuaga a le aumatutua o lea vaitaimi. Na fasiotia i latou ona o lo latou folafolaina o ni mea fou, e aunoa ma lo latou fesili muamua i le aufai'upu ma le aupopoto i tu ma manatu faaanamua”.FT 106.1

    Na ia toe tautino atu e faapea, “E le o le atamai faaletagata ua una'iina ai a'u i mea uma ou te faia, a'o le finagalo o le Atua. Afai o se galuega lenei a le Atua, o ai na te mafaia ona taofia? Ae afai e leai, o ai na te mafaia ona una'ia? E le o lo'u loto, e lē o o latou loto, po o i tatou foi, a'o Lou lava finagalo le Tamā paia e, Le o afio i le lagi”. (Ibid., b. 3, ch. 6.)FT 106.2

    E moni o le ta'ita'iga a le Agaga o le Atua na amatalia ai le galuega a Luteru. Peitai e lei avea lea ma ala na tafi'esea ai e le Atua faafitauli ma tofotofoga mai le lumana'i o lenei galuega. Na pei o se lolo le pesi mai ia te ia o moliga a ona fili, faapea a latou taumafaiga ina ia faauigasesē ana upu, ma faamāmāsagia lona igoa, ma ta'uvalea ai lana amio. O nei mea uma na aafia ai o ia ma lana galuega. Na i ai lona manatu o le a olioli le aufailotu ma fiafia ta'ita'i o a'oga latou te uulima faatasi ma ia, ona o ni taumafaiga mo le toe fuata'iga. Na faalototeleina o ia talu ai tima'iga a nisi na tulaga iloga i nuu ma malo. Na ia vaai atu foi faalemafaufau i le tatafa mai o ata o se taeao pupula mo le ekalesia. Peitai, o lenei ua suia tima'iga faalototele i faitioga ma upu faasala. E toatele alii mamalu o le ekalesia ma le malo na latou talitonu i le moni ma le faamaoni o ana faamatalaga tusia; peitai na vave ona latou iloa e i ai ni suiga tetele e ono oo mai i le ekalesia ma le malo pe a latou talia nei upu moni. Afai o le a avatu le malamalama i tagata, o lona uiga o le ave'esea lava lea o le faavae o le pule ma le malosi o Roma, o le taofia lava foi lea o le afe ma afe o alagatupe o lo o tafe mai ai lona tamao'aiga, ma o le a matuā faaitiitia ai le soifuaga manuia ma le soifuaga faatupu o lo o ola ai nei ta'ita'i pope. E le gata i lea, afai o le a a'oa'o tagata ina ia latou filifili e tusa ai ma o latou loto fuatiaifo, ma latou vaai atu ia Keriso ua na o Ia e maua ai le faaolataga, o a'oa'oga lava ia o le a talepe ai i lalo le nofoalii o le pope, ma i'u ai lava ina lepetia i lalo la latou pule ma lo latou malosi. O le mafua'aga tonu lea na latou teena ai le malamalama na ofoina atu e le Atua ia i latou, ā ua latou tutū atu nei e pei o se itutaua e tetee atu ia Keriso ma le upu moni, e ala i lo latou teena o le avefe'au na auina mai e Keriso e aumaia ia i latou le malamalama.FT 106.3

    Na gatete Luteru a'o ia manatu ifo i le tulaga ua ia oo nei i ai - ua na o ia e toatasi e faafetauia pule aupito malolosi o le lalolagi. Na tau masalosalo lona loto pe mata o le ta'ita'iga moni ea lenei a le Atua ua ia tu atu ai na o ia e tetee i le pule a le ekalesia. O upu nei na ia tusia, “O ai ea a'u ou te faatautee atu ai i le mamalu silisili o le pope, o le ua gatete ai tupu o malo ma matata'u i ai le lalolagi uma? E le mailoa e se isi le mafatia o lo'u loto i nei ulua'i tausaga e lua, atoa ma le loto ua faavaivai ma ua foliga mai ua leai se faamoemoe”. (Ibid., b. 3, ch. 6.) Peitai e lei tuulafoa'ia o ia e le Atua ina ia leai sona faamoemoe. A mou atu ai sona faalagolagomaga i tagata, o le a taula'i atu ai lana vaai i le Atua, ma iloa atu ai Lona aao malosi e mafai ona ia faalagolago i ai e aunoa ma se masalosaloga.FT 107.1

    Na tusi atu Luteru i se tasi o ana uō i le galuega o le Toe Fuataiga ma ia faapea atu i ai, “Tatou te le ausia le malamalama'aga tonu o le Tusi Paia e ala i a tatou su'esu'ega ma lo tatou poto faalemafaufau. O le laasaga muamua lava e te uia o le tatalo. Ole atu i le Alii ina ia foa'i mai ia te oe i Lona alofa tunoa, le malamalama'aga moni o Lana afioga. E leai se isi e sili atu sana faamatalaina o le afioga a le Atua, nai Le na tusia ia afioga. O Ia lava na fetalai mai, 'E a'oa'oina i latou uma e le Atua'. Aua e te faalagolago i lou poto po o galuega a ou lima, ae faalagolago tasi atu i le Atua ma le galuega a Lona Agaga. Talitonu mai i le upu a le tagata ua uma ona tofo i ai”. (Ibid., b. 3, ch. 7.) O se āoga tāua lenei mo i latou uma o ē ua lagona ua valaauina i latou e le Atua e folafola atu i isi upu moni mo lenei vaitaimi. O upu moni lava ia o le a vivili a'e ai le ita o Satani, atoa ma i latou uma o ē fiafia i ana fātuga faa'ole'ole. E le lava le poto ma le malosi faaletagata e tau ai le taua ma alii o le pouliuli.FT 107.2

    Na faamamafa mai e ona fili le tāua o tu ma uputuu, atoa ma poloa'iga ma le pule a le pope. Peitai o le Tusi Paia, na o le Tusi Paia lava, na faafetaia'ia ai i latou e Luteru. Ua latou fetaui ma ni faa'upuga na matuā le mafai ona latou tali i ai, ma sa faapena ona latou alalaga atu loa mo lona toto, e pei lava ona alalaga atu o Iutaia mo le toto o Keriso. Fai mai upu o la latou alaga, “O se tagata taufaasese ma le faalata lenei. O se agasala matuiā i le ekalesia pe a faataga se tagata taufaasese ma le inosia faapea e ola mo se isi itula. Ia fausia loa nei lava sona fata e oti ai!” (Ibid., b. 3, ch. 9.) Peitai e lei pa'ū atu Luteru i o latou lima sauā. E i ai le galuega na finagalo le Atua ia faia e Luteru, ma sa auina mai agelu a le lagi e puipui ia te ia. Peitai ua liliu atu nei le ita o Satani i le toatele o nisi na latou talia le malamalama mai ia Luteru, ma sa tutū atu ma le le fefefe i latou nei e fetaia'i ma sauaga, e oo lava i le oti.FT 108.1

    E toatele nisi i itu e fa o Siamani na tosina i a'oa'oga a Luteru. O ana lauga ma ana tusitusiga na susulu atu ai ave o le malamalama, ma ua sulugia ma fagua ai le afe ma afe o tagata. Ua faifaimalie mai nei ona oo mai o se faatuatua ola, e sui a'i sauniga mamate ua loa ona saisaitia ai le ekalesia. Na faifaimalie foi ona fulitua le toatele i tu ma mata'upu faanuupo a Roma. Na faifaimalie foi ona solōia i lalo pa o talitonuga sese na va a'i tagata. Na faaaogā e Luteru le afioga a le Atua e fua a'i soo se talitonuga ma soo se aoaoga, ma sa pei le afioga a le Atua o se pelu e faatauma'ai ona itu, ma ua ati lona alu ifo i loto o tagata. Na tupu a'e i itu uma o Siamani le faanaunauga o tagata mo le faalauteleina o lo latou olaga faaleagaga. Faato'ā vaaia lea o se galala faapea mo le amiotonu i totonu o Siamani atoa. Ua leva ona faatepa mata o tagata i sauniga faaletagata ma ositaulaga faalalonei; peitai o lenei ua amata fāliu atu la latou vaai e ala i le salamō ma le faatuatua, ia Keriso o Le na faasatauroina.FT 108.2

    Na atili faateleina le atuatuvale o ta'ita'i pope talu ai le toatele o tagata na faaalia lo latou fiafia i le tala'iga fou. Na maua e Luteru se tusi samania ina ia oo atu i Roma e tali ai i moliga ua faia, o ia o se tagata taufaasese. Na oo ifo i ana uō le mata'u ma le popole talu ai lenei poloa'iga. Na latou iloa lelei le tele o faigata e ono lamatia ai lona ola i totonu o lea aai amioleaga, le aai ua 'ōnā i le toto o maturo a Keriso. O lea na latou tetee ai i lona alu i Roma, ma sa latou talosaga ina ia faia lona su'esu'ega i Siamani.FT 108.3

    Na i'u ina talia lenei fesuia'iga, ma sa tofia loa se sui o le pope na te faia le faamasinoga i Siamani. O faatonuga a le pope na auina atu i lea sui, na ta'u atu ai i ai e faapea, ua mae'a ona faia o le faai'uga o Luteru, o ia o se fili taufaasese. O Le mea lea na faatonuina ai le sui tofia ina ia ta'u atu ia Luteru lana agasala, ma ia saisaitia loa lava o ia e aunoa ma se toe faatali. Ae afai e tumau pea Luteru, ma afai e le mafai e le sui tofia ona pu'e ma saisai ia te ia, ua avatua nei i le sui tofia o le pope le pule na te ave'esea ai le puipuiga a le tulafono ia Luteru, i soo se itu o Siamani. Ua avatu foi i le sui le pule na te faate'a ai ma fetuu, ma sōloia mai le ekalesia i latou uma o ē pipii atu pea ia Luteru”. (Ibid., b. 4, ch. 2.) Ae le gata i lea, o nisi nei o faatonuga na poloa'i atu ai le pope i lona sui, ina ia lia'ina ma tafi'esea ai a'oa'oga taufaasese ua pesi mai e pei o se faama'i. Soo se isi lava, tusa lava po o le a lona tulaga i le malo po o le ekalesia, (se'i vagana ai le ao o le malo), ia faate'a ma le ekalesia, pe afai latou te le pu'e ma tuuina mai Luteru ma ona soo, ina ia faailoa atu i ai le tauimasui ma le to'asa o Roma.FT 108.4

    O lea ua faaalia tonu mai lava i inei le agaga moni o faiga faapope. E aunoa ma se uiga faa-Kerisiano, po o se amiotonu foi faaletulafono, e aliali mai i nei poloa'iga uma. Na vāvāmamao ma Roma le mea sa i ai Luteru; ma sa na le maua se avanoa na te faia ai se faamatalaga po o se faamalamalama'aga e uiga ia te ia ma lona tulaga. Peitai a'o lei faia se su'esu'ega po o se faamasinoga, o lenei ua mae'a ona faia o lona faai'uga - o ia o se fili taufaasese. Ma, o le aso lava e tasi ua avatu ai ia te ia o le apoapoa'iga, o le ta'usalaina, atoa ma lona faai'uga. Ma ua faia nei mea uma e le tagata ua fai mai o ia o le tamā paia, o le pule sili e toatasi i le ekalesia ma le malo, o ia e tonu atoatoa ona ala, ma e leai sana agasala!FT 109.1

    Ina ua mana'omia tele ai e Luteru se faamafanafanaga ma ni fautuaga a se uō faamaoni, na auina atu ai e le Atua Melanetone i Vitenipeki. E talavou, e matamuli, e le gaoiā lea tagata. Peitai o lona faautauta lelei ma lona poto lautele, o lona agavaa i le tautala, atoa ma ona uiga mamā ma le amio sa'o, o nei uiga uma na aloa'ia ma faaeaina ai o ia i manatu o le lalolagi. Pei lava ona maoa'e ona agavaa ma ana taleni, na faapena foi le maoa'e o lona agamalu ma lona le gaoiā. Sa le pine ae avea o ia o se tasi o soo faamaoni o le talalelei, o se tasi foi o uō faamoemoeina a Luteru, ma o se tasi o ona faalagolagomaga. Ua avatu nei le agamalu, le faautauta, ma le faimeamae'a o Melanetone, ma ua tuu faatasi ma le loto tele ma le 'aumalosi o Luteru. Na avea lo la galulue faatasi o se faaopoopoga malosi i le galuega o le Toe Fuataiga, ma sa avea lea o se fiafiaga ma se faalototele ia Luteru.FT 109.2

    Na maua le tonu o le a faia le faamasinoga o Luteru i Okisepeki, ma sa sauni atu loa i ai Luteru mo lana sopo umi. Na i ai ni atugaluga o nisi pe mata e saogalemu ai Luteru i lenei malaga umi. Na salalau tala faapea e i ai nisi o le a latou pu'e ma fasiotia Luteru i le ala, ma sa faapena ona augani atu ana uō e aua le alu o ia i Okisepeki. Na latou faufautua atu e lelei lona tuua o Vitenipeki mo sina vaitaimi, ae sa'ili lona saogalemu i ē o lo o naunau e puipui ia te ia. Peitai na tumau lana filifiliga na te le tuua le mea ua tuuina o ia i ai e le Atua. Na manatu o ia e ao lava ona tausisi ma le faamaoni i le upu moni, tusa lava po o a matagi malolosi e pesi mai ia te ia. Fai mai lana tali, “Ua pei a'u o Ieremia, o se tagata o fefinaua'iga ma feteena'iga. Peitai o le faateleina o a latou faamata'u, o le faaopoopoina foi lea o lo'u olioli. Ua latou lepeti lo'u tulaga, lo'u mamalu, atoa ma lo'u igoa lelei. Toe lava o lo'u tino augavale lenei e totoe. Tuu pea ia i ai latou te avea lenei tino. E le o toe umi foi se taimi o totoe o lo'u olaga. Peitai latou te le mafaia ona avea lo'u agaga. Soo se isi e naunau na te folafola atu le afioga a Keriso i le lalolagi, e ao ona ia nofo sauni i soo se taimi mo le oti”. (Ibid., b. 4, ch. 4.)FT 109.3

    Na matuā olioli le sui o le pope ina ua maua tala ua taunuu atu Luteru i Okisepeki. Ua foliga mai ua i ai nei i lima o Roma le faatupu-faalavelave lea o lo o fia vā'ai uma nei i ai le lalolagi, ma sa tonu i le loto o le sui o le pope, e le toe mamulu ese atu Luteru mai ona lima. Na taunuu atu Luteru i Okisepeki e aunoa ma se tusi o le puipuiga. (O le tusi lea e faasā ai ona pa'i se isi i lona ola ona ua i ai o ia i lalo ifo o le puipuiga a le ao o le taupulega). Peitai ua taunuu atu Luteru e aunoa ma sea tusi. O lea na fautuaina ai loa o ia e ana uō ina ia 'aua lava ne'i alu atu o ia i luma o le sui o le pope e aunoa ma lea tusi, ma sa latou faagaioi loa ina ia maua e Luteru lea tusi mai le ao o le taupulega. Na manatu le sui o le pope ina ia fai faamalosi se faato'esega a Luteru, ma ia ta'u atu ai e Luteru i le lalolagi lona sese. Afai e le mafai lea tulaga, ona faatonuina lea e ave Luteru i Roma, ina ia faaoo ia te ia le faasalaga na faia ia Hasi ma Ierome. O lea na ia taumafai ai e ala i ana avefe'au, ina ia oo mai Luteru i ona luma e aunoa ma se tusi o le puipuiga. Peitai e lei maluelue ai Luteru. Faato'ā oo atu lava Luteru i luma o le sui o le pope, ina ua uuina i ona lima le tusi o le puipuiga, e faamaonia ai lona saogalemu i lalo ifo o le puipuiga a le ao O le taupulega.FT 110.1

    E tusa ai ma a latou faiga masani, na manatu ta'ita'i Roma latou te taumafai ina ia gaua'i atu Luteru e ala i ni uiga ma ni upu fiiemu. O ni foliga fiafia ma le fia faa-uō na faaali atu e le sui o le pope ia Luteru, ma na fai ai a la feutaga'iga. Peitai na mana'o o ia ina ia gaua'i Luteru i le pule a le ekalesia, ma ia faaali faalaua'itele mai e Luteru le sese o ana a'oa'oga uma, e aunoa ma se finauga po o se toe fesili. Na sese le mate a le sui o le pope, e uiga i le tagata o lo o tu atu nei i ona luma. Na faailoa atu i le tali a Luteru lona āva i le ekalesia, o lona faanaunauga mo le upu moni, o lona nofo sauni e tali atu i faitioga uma e uiga i ana aoaoga, atoa ma lana talosaga ina ia tuuina atu ana a'oa'oga i le iloiloga a nisi o iunivesete lauiloa, ina ia iloa ai le sa'o po o le sese o mea ua ia tusia. Peitai na ia faailoa atu foi lona agaga le fiafia i taumafaiga a le katinale ina ia faamalosia ai o ia e ioe i le sese o ana aoaoga, e aunoa ma se faamaoniga e tasi o sona sesē.FT 110.2

    Na pau lava le tali na valaau mai ai le katinale o le, “Salamō, salamō!” Na faailoa atu e Luteru ua lagolagoina e le Tusi Paia ana a'oa'oga uma, ma sa ia tali atu ma le le fefe na te le mafai ona fulitua i le upu moni. Na le mafai e le sui o le pope ona tali sa'o i faamatalaga a Luteru, a ua ia osofa'ia Luteru i ni upu taufaaleaga ma upu faaulaula. E le gata i lea ae sa faaofiofi atu ai foi ma ni upu faaviivii, atoa ma ni upu na sii mai tala o le vavau. E lei toe tuua se avanoa i le Failauga o le Toe Fuataiga e toe fai mai ai sana tala. Ua vaai atu Luteru e ma'imau le taimi pe a faaauau ai pea faapea le faiga o le faamasinoga. O lea na ia talosaga ai ina ia tuuina atu lana tali i se pepa tusia. E lei mana'o i ai le sui o le pope ae na i'u lava ina maua e Luteru lea faatagaga.FT 110.3

    Fai mai Luteru i sana tusi i se tasi o ana uō, “E lua ni mea lelei ua maua talu ai lea faatagaga. Muamua, o le a le na o le sui o le pope e faalogo ia te a'u, ae o le a mafai foi e nisi ona latou iloiloina la'u tali pe afai e tusia. Lona lua, e mafai e se tali tusia ona galue filemu i le mafaufau o le sui faamaualuga o le pope. Ae a fai na o se talanoaga, o le a faaaoga e le sui o le pope lona tulaga e fai ai lana pule faamalosi ma ana upu faasausili”. (Martyn, The Life and Times of Luther, pages 271, 271.)FT 111.1

    Na folasia e Luteru i luma o le tauaofiaga na sosoo ai se tala tusia o ana a'oa'oga - o se faamatalaga manino, ma'oti ma le tuusa'o, ma sa lagolagoina e ni mau e tele mai le Tusi Paia. Ua mae'a ona faitau leotele e Luteru o lenei tala tusia, ona ia tuuina atu lea o le pepa i le katinale, le sui o le pope. Peitai, na o le tasi lava le vaai i ai a le katinale ona ia togi'esea lea o le pepa ma faapea mai, “O se anoanoa'i o upu ma mau e le aogā ma le fetaui”. Ua le toe taofiofi nei Luteru, a ua ia sagai atu loa e fetaia'i ma le sui faasausili o le pope. Na matuā faia'ina a'ia'i le sui i a la felafolafoa'iga e uiga i uputuu ma a'oa'oga a le ekalesia.FT 111.2

    Ua vaai atu le sui o le pope na te le mafaia Luteru i le faaaliga o mafaufau, ona oso ai lea o lona to'atama'i tele ma ua ia alaga i lona ita ma faapea atu, “Salamō! A 'ē le salamō o le a ou auina oe i Roma e te tu ai i luma o faamasino tofia, o ē ua popoto ma masani i au aoaoga. E le gata i lea, ou te faate'a foi oe ma le ekalesia, atoa ma i latou uma o lo o lagolago ma faalafi ia te oe. Ou te tutulia uma lava outou ma le ekalesia.” Ona sau ai lea o lana alaga faai'u i se leo ma'ai ma le faasausili ua faapea mai, “Aua e te toe tu mai pe a e le salamō”. (D'Aubigne, London ed., b. 4, ch. 8.)FT 111.3

    Ona tuumuli ai lea o Luteru ma ana uō. Ua manino i lea tuumuli e le salamō Luteru i se mea e tasi o ana aoaoga. E le o le i'uga lenei na mana'o i ai le katinale. Na faamaualuga le katinale o lona leo tele ma ana upu taufaamata'u o le a gaua'i atu ai Luteru ia te ia. Ua toe mai nei na o ia le potu faamasino, ma i latou uma o lo o lagolagoina o ia. A'o faasolosolo lana vaai i lana au vaega, sa matuā lūlū le ulu o le katinale i lona ita ma lona le malie ona ua le manuia ana fuafuaga.FT 111.4

    Na i ai ni taunuuga manuia na oo i ai taumafaiga a Luteru. Na maua e le tauaofiaga tele se avanoa latou te faatusatusa ai Luteru ma le katinale, ma avea ai i latou ma faamasino latou te faamasinoina o la agaga faaalia, atoa ma le amiotonu ma le mautū o a la mau. Se ese'esega ina a maoa'e! O le malosi mai le Atua ua tu atu ai Luteru i lona mativa ma lona loto maulalo na te lagolagoina le upu moni. Peitai o le sui o le pope e manatu faamaualuga, e faasausili i ona la'ei taugata ma le matagofie, ma e le fautuaina foi. E leai sana faamatalaga e tasi na faavaeina i le Tusi Paia. Peitai na ita ma sauā lona leo ina ua ia alaga ma faapea mai, “A e le salamō, ou te auina oe i Roma e maua ai lou i'uga”.FT 111.5

    E ui lava ua maua e Luteru se tusi mai le tupu mo lona puipuiga, ua taupulepule nei ta'ita'i Roma ina ia pu'e ma falepuipui ia te ia. Na tima'i atu ana uō e ao ona toe foi faavave o ia i Vitenipeki ona ua leai se uiga e toe faa'umi'umi ai lona nofo i Okisepeki. Ae le gata i lea, ia matuā faaeteete ina ne'i iloa e se isi le itula na te tuua ai le aai. Na faapena ona tuua e Luteru le aai o Okisepeki i se solofanua, a'o lei tatafa ata o le taeao na sosoo ai. O se ta'iala mai le alii faamasino na la Ō. A'o la ō atu faalilolilo i ala tetele pogisa ma le taaligoligoa o le aai, e tele ni manatu na faapopoleina ai o ia. O fili sauā ma le mata'alia ua latou taupulepule nei mo lona ola. Mata e sao o ia i mailei ua latou faataatitia nei mo ia? O itula ia o atugaluga o le loto o Luteru, atoa ma talosaga faatauanau. Ua la taunuu atu nei i se faitoto'a itiiti i le pa o le aai. Sa tatala e le leoleo le faitoto'a ma ua la faavave atu loa i fafo ma lona ta'iala. Na faataalise la la sosola ina ua la te'a atu ma tuapā o le aai. E maua ane e le sui o le pope le tala ia Luteru ua va tele o ia ma lima sauā o ona fili. Ua toilalo Satani ma ana au. Ua sola nei le tagata na latou manatu ua i o latou lima; ua alu ese atu nei Luteru e pei o le sola o se manulele mai le mailei a le tagata fanafana.FT 112.1

    Na tumu le katinale i le ofo ma le to'atama'i tele ina ua maua le tala i le sola'aga a Luteru. Na i ai lona manatu o le a ia maua ni viiga ona o lona poto ma lona faautauta, atoa ma lona onosa'i a'o ia faamasinoina lenei tagata faatupu vevesi i le ekalesia. Peitai, ua le taunuu lona faamoemoe. Na aliali lona to'asa tele i sana tusi ia Fereti le alii sili o le malo o Sakisone. Na ia faailoa atu i lea tusi ni tala leaga uma o Luteru, ma sa ia poloa'ia Fereti na te auina atu Luteru i Roma. A le o lea, ia tuli'esea o ia mai Sakisone.FT 112.2

    O le upu a Luteru i lana tali ia Fereti e faapea, “E ao i le sui o le pope, po o le pope lava ia, ona faaali mai ia te a'u mai le Tusi Paia ni mea ua ou sese ai. Ou te ta'utino atu ma le faamaoni ou te fulitua i soo se tasi o a'u aoaoga, pe afai e faailoa mai ia te a'u se mea ua eseese ai lea a'oa'oga ma le afioga a le Atua. Ou te faafetai i le Atua ona ua ta'uaogāina a'u e sauāina ona o Lana galuega paia.FT 112.3

    E lei lava se masani o Fereti ma a'oa'oga autū o le toe fuata'iga. Peitai na le galo ia te ia le faamaoni, ma le malosi, atoa ma le manino o upu na tautala ai Luteru. Na tonu ia Fereti o le a ia tu atu e avea o ia ma puipuiga o Luteru, sei vagana ua faamaonia sona sese mai le Tusi Paia. Na ia tali atu faapenei i le tusi a le sui o le pope. “Ua tatau ona faamalieina lou finagalo ina ua tu atu le susuga a Matini i ou luma i Okisepeki. Matou te lei manatu o le a ē taumafai e faamalosi Luteru e fulitua i ana aoaoga, e aunoa ma se faaaliga manino ia te ia o mea ua ia sese ai. E leai se isi o faia'oga maualuluga i lo matou malo ua ia ta'u maia ia te a'u faapea e faasausili a'oa'oga a Matini, pe tetee foi i a'oa'oga faa-Kerisiano, po o le Tusi Paia”. E le gata i lea na tetee foi lenei alii sili i le auina atu o Luteru i Roma, po o le tuli'esea o ia mai itumalo o lana taupulega. (D'Aubigne, b .4, ch. 10.)FT 112.4

    Na iloa e lenei alii sili le tele o le amioleaga ma le solitulafono o le toatele o tagata. O se galuega tele o le toe fuata'iga ua mana'omia nei. Semanū e le mana'omia fuafuaga taugatā ma le lavelave ua faia mo soligatulafono pe ana talia e tagata tulafono a le Atua ma latou usita'i i ai e ala i le loto fuatiaifo ua a'oa'oina lelei. Na matauina e Fereti o le mea tonu lava lea o lo o galue agai i ai Luteru, ma sa olioli lemu lona loto ona o se suiga lelei ua amata ona faalogoina i totonu o le ekalesia.FT 113.1

    Na matauina foi e Fereti le tulaga'ese o le manuia o le galuega faaporofesa a Luteru i le iunivesete. Ua na o se tausaga e tasi ua mavae talu ona tutu'i e Luteru ana faamatalaga tusia e 95 i le faitoto'a o le malumalu tele. Peitai ua na matauina le toatele o le faitau aofa'i o ē ua le toe asiasi mai faaletausaga i lea malumalu, mo le Tausamiga mo le Au Paia Uma. Ua faaitiitia nei le au tapua'i atoa ma taulaga mo Roma; peitai ua suitulaga mai nei se isi vasega o tagata, o ē ua gasolo mai nei i Vitenipeki, e le ina ia maimoa i faaaliga faaletausaga o mea tuai na “faaaogaina” e le au aposetolo, a'o tagata ua lolofi mai nei i le iunivesete ona o aoaoga. Ua pei o le susulu atu o se malamalama le salalau atu o le tala i tusitusiga a Luteru, ma ua tupu mai ai le fia faalogo ma le fia su'esu'e o le toatele i le Tusi Paia. Ua lolofi mai nei tagata i le fia aooga i le iunivesete o Vitenipeki, e le gata i itu uma o Siamani, a ua faapea foi mai atunuu i fafo. E i ai se masani na faia e le toatele o alii talavou o ē na fou mai i Vitenipeki. Ina ua latou faatoa tepa ai i le aai o Vitenipeki, na sisii a'e ai o latou lima i le lagi, ma latou vivii i le Atua ona ua Ia faasusulu atu le malamalama o le upu moni mai lenei aai, e pei lava ona susulu atu mai anamua mai Siona, ma faapena ona salalau atu ai i tulu'iga uma o le lalolagi. (Ibid., b. 4, ch. 10.)FT 113.2

    E oo mai lava i lea aso e lei fuli'ese atoatoa Luteru mai a'oa'oga ma faiga sese a Roma. Peitai na tumu o ia i le maofa tele pe a ia faatusatusa le Tusi Paia i poloa'iga faapope, atoa ma ana tulafono faavae. O nisi nei o upu na ia tusia i lea vaitaimi: “O lenei ou te faitauina poloa'iga a pope. O le vāvāmamao tele o le Agaga o Keriso ma le agaga o nei poloa'iga, ua faigata ai ona ou iloa po o le fea tonu le anetikeriso - po o le sui o le pope, po o le pope lava ia”. (Ibid., b. 5, ch. 1.) Ae ui lava i nei mea uma, e oo mai lava i lea aso o lo o lotu pea lava Luteru i le Ekalesia Roma, ma na te lei mafaufauina foi e i ai se aso o le a ia tuua ai lenei faatuatuaga.FT 113.3

    Na salalau atu tusitusiga a Luteru i atunuu Kerisiano uma i Europa. Na oo atu le galuega i Suiselani faapea Holani. Na salalau atu foi ni kopi o ana tusitusiga i Farani faapea Sepania. Na pei o le taunuu atu o le upu o le ola le talileleia e tagata o ana a'oa'oga i Egelani. Na faapea foi le salalau atu o le upu moni i Peleseuma ma Italia. Na pei o le te'i a'e o se tagata matapogia le feala mai o le afe ma afe o tagata, o ē ua latou maua le faamoemoe ma le olioli, ona ua'latou ola i le faatuatua.FT 113.4

    Ua faasolosolo a'e lava ina le lava le onosa'i o Roma talu ai osofa'iga a Luteru. Na fai le upu a nisi o patele na faia'oga i uinivesete Katoliko e faapea, e leai se agasala a le tagata na te fasiotia Luteru le monike faatautee. E le masani Luteru i se tagata na alu atu ia te ia i se tasi aso. E alu atu lea tagata ma se fana ua nanā i ona lavalava, ma ua ia fesiligia Luteru pe aisea e fealua'i ai na o ia. Fai mai le tali a Luteru, “O lo'u ola o lo o i aao o le Atua. O Ia o lo'u malosi ma lo'u pa puipui. O le a se mea e mafai e tagata ona fai ia te a'u?” (Ibid., b. 6, ch. 2.) Na te'i lava ua pula foliga o lenei tagata ina ua ia faalogo i nei upu, ma sa ia tu loa lava i luga ma sola ese atu, e pei ua ia vaai i ni agelu mai le lagi.FT 114.1

    Na o le tasi le mea ua mamafa nei i le manatu o Roma, ia faaumatia Luteru. Peitai, na avea le Atua o lona pa puipui. E leai se vaega o Siamani e lei faalogoina ai ana aoaoga. Na faalogo i ai i latou na nonofo i faleo'o, na falogo foi i ai tamalii ma ē maumea. Na folafolaina i nofoaga faamonike atoa ma iunivesete, e oo lava i maota o tupu. E toatele toa na tula'i mai latou te faaolaola ma faalauteleina le galuega a Luteru. (Ibid., b. 6, ch. 2.)FT 114.2

    Sa taumafai Luteru na te a'oa'o atu le upu moni e uiga i le ta'uamiotonuina o le tagata e ala i le faatuatua. Na lilo ia te ia sa folafolaina foi lenei lava upu moni e Hasi, le Failauga o le Toe Fuata'iga mai le atunuu o Pouimia. Faato'ā iloa e Luteru lenei mea ina ua ia faitau i tusitusiga a Hasi. Fai mai le upu a Luteru, “O matou - o Paulo, o Aukusotino ma a'u, ua leva ona matou savavali i a'oa'oga a Hasi e aunoa ma so matou iloa. O le mea moni e faamasinoina e le Atua le lalolagi ona sa folafolaina i ai le upu moni i le selau tausaga ua mavae, a ua latou nonofo ma susunu”. (Wylie, b. 6, ch. 1.)FT 114.3

    O upu nei na tusia e Luteru i sana olega i le tupu ma tamalii o Siamani ona o le galuega o le Toe Fuata'iga i le Ekalesia Kerisiano. Fai mai o ia e uiga i le pope: “E mata'utia tele le vaavaai atu i le tagata ua fai mai o ia o le sui o Keriso, ae soifua ma la'ei i mea e le maua e tupu o malo o le lalolagi. O ni foliga tonu ea nei o le soifuaga mativa o Iesu, po o le olaga faatauvaa o Peteru? Ua latou fai mai o le pope o le ta'ita'i po o le alii o le lalolagi. Peitai ua fetalai mai Keriso, 'E le mai le lalolagi lo'u malo.' E sili atu ea le lautele o le pule'aga a se sui pule nai lo lona ta'ita'i?” (D'Aubigne, b. 6, ch. 3.)FT 114.4

    O ana upu nei na tusia e faatatau i iunivesete. Fai mai o ia, “E i ai le mea ou te atugalu tele ai e uiga i a tatou iunivesete. A le galulue ma le filigā faia'oga i le faamalamalamaina o le Tusi Paia, ina ia faamautuina ai nei a'oa'oga i loto o le autalavou, o le a le pine ae avea a tatou iunivesete ma faitoto'a o Seoli. Ou te lapata'i atu ina ia aua lava ne'i tuua sou atalii po o sou afafine i se a'oga e le o faamuamua ai le afioga a le Atua. Soo se a'oga lava e le o su'esu'eina ai e le aunoa le afioga a le Atua, e i'u ina avea ma nofoaga mau o le tiapolo”. (Ibid., b. 6, ch. 3 )FT 114.5

    Sa le pine ae soo Siamani atoa i le salalau atu o nei upu tusia, ma sa avea ia ma lapata'iga malosi i olaga o tagata. Na lūlūina ai le malo atoa, ma e afe ma afe na faate'ia ai ma ua latou tula'i atu nei latou te lagolagoina le tagāvai o le galuega o le Toe Fuata'iga. O le ita ma le fia tauimasui o fili o Luteru, ua latou fautuaina ai nei le pope, ina ia faia se faai'uga ma'oti ma le iloga i lenei tagata. Na faia loa lava se poloa'iga ina ia faasāina ai a'oa'oga a Luteru. E ono sefulu aso na faataga atu mo Luteru ma ona soo latou te salamō ma liliu'ese ai. A i'u masina e lua latou te lei liliu, ona faate'a loa lea o i latou uma ma le ekalesia.FT 115.1

    O lenei tulaga na oo mai ai le fememea'i ma le atuatuvale i le itu o le galuega o le Toe Fuata'iga. Ua selau ma selau tausaga o avea lenei faasalaga, o le faate'a lea ma le ekalesia, o se auala na faafuase'i ona oo ifo ai le fefe ma le mata'u i finagalo o tupu malolosi o malo. E tele ni malo na oo i ai le malaia ma le faafanoga talu ai lenei faasalaga. O ē masani ona pa'ū i ai lenei faasalaga, o tagata ua inosia ma ua le toe fia vā'ai i ai le nuu, tagata ua motusia o latou sootaga uma ma le nuu, tagata ua avea o pagota e ao ona tuliloaina ma fasiotia. E lei tauaso Luteru i le afā ua toetoe lava pesi mai ia te ia. Peitai na le maluelue ai Luteru ona sa ia faamoemoe tasi ia Keriso, e avea o lona olo ma lona talitā. Na ia te ia le faatuatua ma le agaga le fefe e pei ona faailoa e le toatele o maturo. O le agaga lea na pogai ai lona tusia o upu nei, “O mea o le a tutupu ou te leiloa, ma ou te le fiailoa foi. Tuu pea ia le pelu e faitalia po o fea tonu o le a pa'ū i ai, ae ua aunoa ma so'u fefe. E leai se lau laau e pa'ū e aunoa ma le finagalo o le Tamā. E le sili atu ea la Lana tausiga ia i tatou? E le o se mea mamafa le oti mo le Lokou, auā na liutino tagata foi le Lokou ma maliu mo i tatou. Afai tatou te oti faatasi ma Ia, o le a faapena foi ona tatou ola faatasi ma Ia. Afai tatou te mulimuli i le auala na Ia ulua'i savalia, o le a faapena foi ona tatou i ai i le mea ua i ai nei o Ia, ma tatou mau faatasi ai ma Ia e faavavau”. (Ibid., 3rd London ed., Walther, 1840, b. 6, ch. 9.)FT 115.2

    Ua taunuu atu nei ia Luteru le poloa'iga tusia a le pope e faate'a ai o ia ma ona soo mai le ekalesia. Fai mai Luteru ina ua ia maua lea poloa'iga, “O se mea lenei ou te inosia ma tetee malosi i ai ona e leai se amiotonu o i ai. ...O Keriso lava lenei ua avea ma pagota i lenei poloa'iga. ...Amuia a'u o le a ou tau'aveina nei tiga ona o se galuega sili ma le tāua. Ua ou lagona se sa'olotoga maoa'e i lo'u loto, ona ua ou mautinoa nei o le pope o le anetikeriso, a'o lona nofoalii o le nofoalii lava lea o Satani”. (D'Aubigne, b. 6, ch. 9 )FT 115.3

    Ae ui i lea, e toatele na lūlūina talu ai le poloa'iga a Roma. O le falepuipui, o le faatāugāina o le tino, atoa ma le pelu, o meafaigaluega malolosi ia na faaaogā e Roma mo ē lē usita'i. O ē vaivai, atoa ma ē na talitonu i mea faanuupo, na latou taufai gatete uma i le taunuu atu o le malelega a le pope. E ui lava la i se manatu alofa o le lautele o tagata ia Luteru, e toatele na sili atu ia i latou lo latou faapelepele i o latou ola, nai lo le lagolagoina o le galuega o le Toe Fuata'iga. O le ata ua aliali mai nei ua foliga mai ai, ua tauau ina faamutaina le galuega a le Failauga o le Toe Fuata'iga.FT 116.1

    Peitai sa tumau pea le agaga le fefe o Luteru. Na tasoo le malele atu o fetuu a Roma ia te ia a'o matamata pea le lalolagi, ma sa talitonu le toatele e lua lava taunuuga e ono oo ia Luteru - a le o le oti, o le faamalosia o ia ina ia liliu'ese mai ana aoaoga. Peitai na lele atu i ai ma le malosi le tali a Luteru ina ua ia ta'u atu ia Roma ana agasala. E le gata i lea, sa ia folafola atu faalaua'itele lana filifiliga maumaututū o le a ia lafoa'ia Roma e faavavau. Na susunuina e Luteru i luma o se faapotopotoga tele le tusi na avatu ai le poloa'iga a le pope, atoa ma isi tusi o poloa'iga a le lotu, faapea ni tusi o mata'upu na lagolagoina ai le pule faapope. Na i ai i lea faapotopotoga ni faia'oga, atoa ma ni tagata aooga iunivesete, faapea le lautele o tagata i o latou tulaga-tofi eseese. Fai mai Luteru, “Na susunu e o'u fili a'u tusi ina ia manu'a ai le galuega o le upu moni i loto o le lautele o tagata, ma faaumatia ai o latou agaga. O le mea lea ou te taui atu ai i ai, e ala i lo'u susunuina o a latou tusi. E oo mai i le aso nei sa na ona ou taalo i le pope. Peitai o le asō ua amatalia ai se tauiviga tele e tini i le oti. O le suafa o le Atua na faavaeina ai le galuega lenei; o Lona malosi foi ma Lona mana o le a faai'uina ai, ae o le a aunoa ma a'u”. (Ibid., b. 6, ch. 10.)FT 116.2

    O upu nei na tali atu ai Luteru ona o upu taufaifai a ona fili. Na tali atu o ia, “Afai ua filifilia ma valaaulia a'u e le Atua, e ao ona oo ifo ai ia i latou le mata'u, auā o lo latou manatu faatauvaa ia te a'u, o lo latou manatu faatauvaa lava foi lea i le Atua. Sa toatasi Mose ina ua sola ese o ia mai Aikupito, na toatasi foi Elia i le nofoa'iga a le tupu o Aapo, faapea Isaia i Ierusalema, ma Esekielu i Papelonia. ...E lei filifilia lava e le Atua se faitaulaga sili po o ē tulaga maualuluga e avea ma perofeta. Na te filifilia ē maulalo ma faatauvaa, e oo lava i le leoleo mamoe o Amosa. Na faaaogā e le Atua tagata faatauvaa faapena i augatupulaga uma, Na te a'oa'ia ai ē maualuluga, o tupu ma aloalii, o faitaulaga ma le aupopoto, e ui lava sa lamatia ai ola o ia auauna. ...Ou te le o fai atu o a'u o se perofeta. Peitai e ao ona latou matata'u ona e toatasi a'u ae toatele i latou. Ua ou mautinoa le mea lenei - o lo o ia te a'u le afioga a le Atua, ae le o i latou”. (Ibid., b.6, ch. 10.)FT 117.1

    Ae ui lava i lea sa i ai se tauiviga tele i le mafaufau o Luteru, a'o lei faia lana faai'uga o le a ia vavae'ese atoatoa mai le ekalesia. Tusa o le vaitaimi lea na ia tusia ai upu nei: “Ua ou lagona i aso taitasi le faateleina pea o le faigata o le faamatuu atu i mea na a'oa'oina ai a'u a'o o'u itiiti. E ui lava o lo o o'u tu faatasi ma le Tusi Paia, e le o se mea faigofie ona faai'uina le feteena'iga i lo'u mafaufau, pe ao ona ou tu atu na o a'u e tetee atu i le pope, ma ta'u atu o ia o le anetikeriso. E i ai ea se tiga matuitui e lei oo mai i lo'u loto? E silafia e le Atua taimi e fia ua ou fesili ifo ai ona o le loto mafatia, le fesili lea na masani ona fesili mai ai ta'ita'i pope, ina ua latou fai mai, 'Ua na o oe ea le poto? O lona uiga ea ua sese tagata uma? Faamata o le a se manatu pe a faai'u ane a'o oe e sese, ma ua aafia atu ai agaga e fia i lau mata'upu sese? O ai la o le a oo i ai le fano e faavavau?' Na faapena ona faia le feteena'iga i lo'u mafaufau, atoa ma la ma fagatuaga ma Satani, seia po ina ua faamalosia lo'u loto e Keriso e ala i Lana afioga, e tetee atu ai i nei masalosaloga”. (Martyn, pages 372, 373.)FT 117.2

    O le poloa'iga a le pope, a lē salamō Luteru ma liliu'ese i ana aoaoga, o le a faate'a o ia ma le ekalesia. Ua faatinoina nei lea poloa'iga. Ua oo mai nei se poloa'iga fou ua faasalalau mai ai le faate'aina atoatoa o le Failauga o le Toe Fuataiga mai le Ekalesia Roma. Ua ta'u mai ai le sala a Luteru, ma ua ta'u mai ai foi ua inosia o ia e le lagi. E le gata i lea, o le sala a Luteru, o le sala lava foi lea a i latou uma o ē mulimuli atu i ana aoaoga. Ua aasa nei taualumaga o le finauga tele.FT 117.3

    E faapena ona oo mai o sauaga ia i latou uma o ē faaaogā e le Atua latou te folafolaina atu upu moni e talafeagai tonu ma a latou augatupulaga. Na i ai se upu moni mo ona po nei mo le augatupulaga a Luteru, se upu moni na faapitoa lona tāua i lea vaitaimi. Ua i ai foi se upu moni mo le ekalesia i nei ona aso. O le fuafuaga poto a le Atua ua Ia tofia ai tagata e galulue i augatupulaga taitasi, ina ia latou folafola atu upu moni e tusa ai ma le vaegataimi na latou ola ai. O ē latou te faapelepele i le malamalama ua tuu atu ia i latou, o le a toe sulugia i latou i nisi ave malolosi o le malamalama. Peitai e pei lava ona tetee ta'ita'i pope ia Luteru, e faapena foi ona le fiafia i le upu moni le toatele i ona po nei. E pei lava ona taliagofie e augatupulaga ua te'a le poto ma uputuu a tagata nai lo le afioga a le Atua, o lo o faapea lava foi i ona po nei. O le a le faigofie atu le galuega a failauga o le upu moni i ona po nei, nai lo le galuega a failauga o le upu moni i augatupulaga ua mavae. E aga'i ina faateteleina le aasa o le finauga tele i le va o le upu moni ma a'oa'oga sese, i le va o Keriso ma Satani, sei oo atu lava i le i'uga o le lalolagi.FT 118.1

    Na fetalai Iesu i Lona au soo, “Ana ni tagata o le lalolagi outou, po ua alofa mai le lalolagi i ona tagata; ae le ni tagata o le lalolagi outou; a ua ou filifilia outou nai le lalolagi. O le mea lea e inoino ai le lalolagi ia te outou. Ia outou manatua le upu na ou fai atu ai ia te outou, 'E le sili le auauna i lona alii'. Afai ua latou faasauā mai ia te au, e faasauā foi ia te outou; afai ua latou tausia la'u upu, latou te tausia foi la outou”. Ionae 15: 19, 20. Peitai na fetalai manino mai foi lo tatou Alii, “Oi talofa ia te outou pe a tāutala lelei tagata uma ia te outou! auā sa faapea lava ona fai e o latou tamā i perofeta pepelo”. Luka 6:26. Pei lava ona vāvāmamao le agaga o le lalolagi ma le agaga o Keriso i ona po ua mavae, ua faapena lava foi i ona po nei, ma e pei lava ona inosia failauga o le upu moni i na augatupulaga, ua faapena lava foi i le asō. Atonu e eseese auala o le a ui mai ai sauaga, atoa ma le tetee i le upu moni; atonu e le vaaiagofie ona o ni uiga faalilolilo. Peitai o lo o tumau pea lava le agaga faasagatau i le upu moni e pei ona sa fetaia'i ma Luteru, ma o le a faaalia lava pea lea agaga sei oo lava i le i'uga o le lalolagi.FT 118.2

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents