Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

Maraṅ TAPAM

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    PATH - 8
    JISUWAḰBICAR ОСОЌ

    Tin re dut ko do dhạrti reko pheḍ aḱan tahẽkana, onko do bhabna te aḱoaḱ jhalkaoḱ tupri bhabna iạte ko doho akat́́ tahẽaḱana. Tin re aḱo ren murubi Jisu duke sahao et́́ kan tahẽ ar jạnum tupri ye hoṛoḱ akat́́ tahẽ kan unre aḍi ko bhabna ena. Soet́an ar uni ren dutko do manwa koaḱ maya ar bhageaḱ ko bạṛij reko lagao aḱan tahẽkana. Maraṅ naeke ar haḱimko do soet́anaḱ cal te Jisu phes- raowe reko lagao aḱan tahẽkana. Noa phesṛao do inạḱ bạṛić’ tahẽkana oka do manwaḱo ko sahao khon hò cet́an ge, Soet́an do noa as reye tahẽ kana je noṅkan phesrao te Isor birodc roṛa ar baṅkhan serma reaḱ daṛe ye sodor aya. ać do manwaḱo khon chadao kat́e ban’cao reaḱ upại hõ bae purạo dạṛe kea.MT 37.1

    Jisu ko saṕ keda tayom Pat́ras hõ uni ye pańjaidi kedea. Uni do ńeńel sạria ede kan tahẽkana je cet́ koko met́aya. Tin re uni do Jisu săoten kanae menleko menkeda uni doe baṅ keda. Aćaḱ Jiwi muskil re ńel ket́́ te, tin reko men keda je nui hò uni sao ren kanae mente, uni doebaṅ kedea are menkeda iń do uni bạń baḍaeya. Uni ren celaḱo do sạri ren ko ńumoḱ kan tahẽkana. Ar nonḍe Palras do onko eṛe kat́e ye pat́iau oco ket́́ koa je ać do uni ren cela doe baṅ kana. noṅka leka Pat́ras do kiria jom kat́e pe dome baṅ kedea. Jisu do thoṛa jhal ńoḱ rege ye tahẽ kana. Uni do Pat́ras seć ạḍi bhabna salaḱ mone re egeṛe lekae koyoḱ adea. Cot kotha re Jisu ye roṛ let́ kat́ha ar ać aḱ bạdại kat́ha ye disa kcda. Uni doe roṛ leda je am iạte sańam koko bagi am rehõ iń do tis ge baṅge. Uni ma ać ren Probhu eger salaḱ kiria jom kat́e ye baṅ kede. Jisu do uni seć ṭera ṭera benget́ ade te Pat́rasaḱ mone do gej er entaya are baṅcao kedea. Uni do mone ạḍi bhabna salaḱ rakat́e Mone aćur ket́ laya. Uniaḱ mon do bodol en taya ar boeha ko sambaṛao ko reaḱ kạmiye ńam keda.MT 37.2

    Godel hoṛ ko do Jisu goje reaḱ ge ko goṭa akat́ tahẽ kana. ạḍi bạṛić raṅgao te camao aḱ teko carnao kede tayom sasań kicrić ko hoṛoḱ adea bole raja kanae mente ar uniaḱ bohoḱ re janum tupri ko hoṛoḱ adea. Ar mit́́ ṭen ṭhenga ko saṕ adea ar nisrạu kat́e uni ko johar ae ko chop ena.” Sarhaoḱme, E Jihudi ko ren raja. Ona ṭhenga ko rec kedea ar uniaḱ bohoḱ reko dal kedea. Noa dal te bohoḱ re mentaḱ janum tupri do bohoḱ ar cạndi re bit ena ar mayam do uniaḱ met́hã reargoćo korejoro ena.MT 38.1

    Serma dut ko do noa haso anaḱ hoe enaḱ do baḱo sahao leda. Onko do Jisu onko bạiri ko khon doko baṅcao ke gea menkhan aḱoren guru waḱ roṛ leka Jisu do manwa baṅcao ko lạgit́ tedo noṅkage sahao hoyoḱ taya ona iat́e ko bagi adea. Jisu cet́ ko hoyoḱ kan duk ko ać upar te ona ko doc bedae kan tahẽkan gea.MT 38.2

    Dorson reń ńel keda je mit́́ ten nijor dut hõ onko bạiri khon doe ban’cao daṛe ke gea. Jisu doe baḍae kan tahẽkan gea je judi Apat́ ṭhene aroj len khan usara te serma dut ko do uni baṅcaoe lạgit́́ ko ńir heć’ koḱa. Menkhan manwaḱo baṅcao reaḱ tahẽkana ona iạte duk saset́ do sahao tege hoyoḱ taya.MT 39.1

    raṅgao aḱan gaḍel ko ṭhen Jisu do ạḍi mahirc leńgo aḱan tahẽkana. ạḍI hirkhạ waḱ dos ko lade ae kan tahẽkana. Onko do uniaḱ met́́ hã reko tho adea. Noa met́ hã tege Isoraḱ nagraha re marsaloḱa ar ona met́́hã reaḱ marsal ńelte adorn hoṛ ko doko ńira arko okoḱa, ona do baḱo baḍae kan tahẽkana. Noaḱo karon te hõ Jisu do onkore bae raṅgao lena. Hape Hape ona kodoe jot saṕha keda. Onko do uniaḱ kicric tege met́́ ko bet́ ket́́ taya ar ko Ihapa kedea arko kuli kedea ma lai me okoye thapa ket́́ mea. Serma dut ko do ko andesale caba ena. Uni baṅcaoe ko men jori kan rehõ uni Maraṅ dut doe baron ket́́ koa.MT 39.2

    Jisu do oka jaega reko bicar ede kan tahẽ kana onḍe ać ren cela ko do calaḱ sạria let́ ko gea. Onko do noṅka ko as aḱan tahẽ kana je aćaḱ sonot dạṛet́e onko dusman khon doe baṅcaoḱ gea. Ar bạṛićaḱ reaḱ doe hala ruạṛ aḱoa. Eman teaḱ’ ghotna ko ńel te onkoaḱ as do hale dale caba en laḱoa. Oka oka do botorle eṛe ocoḱ rcaḱ hõ hoe daṛeaḱa. Onko do jaet́un buru cot re met́ ha bodoloḱ jokheć reaḱ aṛaṅ hõko ańjom leda. Je Nui do iń ren dulạṛiạ hopon kanae uni rege pạtiạuḱ pe”MT 39.3

    Onaḱo ańjom kat́e ge aḱoaḱ mone do ko keṭec ruạṛ keda. Ar Jisuaḱ hahaṛa kạmi ko ko disạ ket́ taya. Kạṛạ koe boge let́ koa, bạhrạ koaḱ luture jhić leda, boṅga japar hoṛko khon bhutkoe ocoḱ let́ koa, goć hoṛ koe jiwet́ beṛet́ let́ koa, ninạḱ hạbić je hoedaḱ hõe thir leda. Noaḱo disa kat́e baḱo pạtiạuḱ kan tahẽkana je Jisu doe gujuḱ gea mente, Onko doko asoḱ kan tahẽ kana jeuni do aćaḱ dạṛe ye uduga. nahaḱ. Ar Eger ko kat́e ye onko dusman kodoe laga ńir koa. mit́ dom mạndir bhitri khon onko janwar koko lenden et́ kan tahẽ kan reye laga let́ ko Icka ge. Onka ge ać ren cela ko do ko asoḱ kan tahẽkana.MT 40.1

    Phasiarat́e Jisu ye saṕ oco kede Jahuda Iskuriti do lajao te ar kastao te ạḍiye bhabna ena. Tinre Jisu ko posra arko landa aekan tahẽkana ńel kede khan ạḍigeye lajao ena. Uni do Jisu khon bạṛti do poesa geye dulạr et́ kan tahẽkana. Bae bujhau ńam leda je onko dusmạn kodo Jisu nunạḱ ko be manotea ar ko Saset́ea. Nui noṅkae hudis leda je Jisu do jahan hahaṛa kạmi kat́eye baṅcao oḍokoḱa. Tinre uni do bicạr jaega re onko bạiri ko do uniaḱ mayam joro reaḱ geko khoj keda uni do gaḍel ko ṭhene roṛ keda je iń do mit́́ ten nirdos hoṛ ape yen’ soprolat́ pea, ika kae pe. Uni do onko emaḱ poesa hoe cm ruạṛ at́́ koa. Noa kat́ha ańjom kat́e onko naekeko ar hapṛam kodo hirkhạ ar hudis reko paṛao cna arkõ menkeda cet́ bon cekaea mente. Onko do baḱo khojkan tahẽ kana je uni ren celageye saṕ oco aḱadea mente. Onko do kombro leka uni saṕ kat́e bicạr ocoye reaḱ ko khoj keda.MT 40.2

    Menkhan Jahuda waḱ aṅgoć are heḱ ket́́ iạtege ko baḍae keda je Jisu doko hirkha wae kan tege ko saṕ kedea. Jahuda ạḍi ạt arat́i teye kikyạu keda je Jisu doe nirdos gea ado naekeko doko men keda ona tedo ale do cet́, am do amaḱ ńel joń me. Onko do aḱo khon Jisu do baḱo aṛagea ko goṭa akat́́ tahẽ kana ar jahuda do bhabna teye thaḱao caba aḱana. Okoe ko poesa reaḱ laloc em kat́e Jisu ko saṕ oco lcde onkoaḱ jaṅga ṭhen ge poesa doe giḍi got́́ keda. aćaḱ mone reaḱ bojha ar khuniahi kanae reaḱ botorc bahrc re sen kat́e ać doe phạsi goć ena. Onko bhir. ko tala re aḍi hoṛ ko Jisu ren hõko tahẽ kana. ạḍi okoe ko kuli kedear bae roṛ ruạṛat́́ ko tehõ ko bharo caba ena. Ona ko reaḱ’ te aćaḱ met́hl re cet́́ bhabna ge baṅ ńel lena. Uni do thir hape kat́e teńgo geye tahẽkana. Ńeńel kodo ạḍiko hahaṛa ena uniaḱ jiwi hat́ar, mulin met́́hã ar hahaṛawaḱ sahao daṛe ńelte onḍe bicạr jaega reko duruṕ’ aḱan koaḱ colon uniaḱ colon koko juri kat́e ko roṛ utar keda je nui do aḱo khon doe soros gea, noa do mit́́ ten raja reaḱ gun kana. Dusi akat́ reaḱ jahan cinhạ hõ uniaḱ met́ hã re baṅ riel lena. uniaḱ mcthã do khạlirge ńeloḱ kantaya baṅ đo tumbut se jahan digdha ge. uniaḱ molon do usul ar osar ge tahẽ kan taya. Uniaḱ colon re do diṛho ar nindhan reaḱ cecet́́ aḱ te pereć’ ge ríeloḱ kan tahẽ kan taya. Uniaḱ jiwi hat́ar ar sahao manwa koaḱ leka do baṅ tahẽ kan taya ona ko liel te aḍi hoṛ ko doko thartharao caba ena. Unaḱ hạbic’ je herod raja ar Pilaṭus Sorkar ho uniaḱ Isoraḱ Maraṅ colon riel tekin hahaṛa caba ena.MT 41.1

    Pilaṭus do pahil khone baḍać kan tahẽ kana je nui do mit́́ ṭen jaha lekan auṛi hoṛ doe baṅkana menkhan mit́́ ṭen aḍi bhage colon an hoṛ kanae. Unima ente ekalte bindusi hoṛ kanae menteye aṅgoć leda. Okoet́aḱ senna goḍet́ ko pilạtaḱ noṅka pạtiạu ar Jisu re daya ko ńel ket́́ doko bharoena.MT 42.1

    Onko mod re met́́ṭen dut do uni ren oraḱ hoṛ kukmu re ye lại adea je uni do dhoṛom hoṛ kanać mente uni birud cet́ hõ alo tahen tam ma. Ar aḍi usarat́e uniren oaṛaḱ hoṛ do mit́ hoṛe pilat́ ṭhen kol kede teye met́adea je Am do uni dhoṛom ić tuluć cet́ hõ alom cekaya. Dut do noa khobor lạgit́ pilat́ ṭhene sen seṭer ena. Ona khobor ńam kat́e pilat́e doe bolor ena. Are hudis keda je nui do cet́ hõ baṅ cekaya hoyoḱa. Judi hoṛ kodo Jisu goje komen lekhan iń do baṅ rạjika Menkhan baṅcaoe lạgit́ iń kurumutuya.MT 42.2

    Tin re pitạt doc baḍae keda je Jirusalem re Herod raja menaya uni ṭhen Jisu do kol kat́e aćaḱ Maraṅ Muskilaḱe rawalkat́e chadawḱe hudis keda. Uni do uni re dos lagao et́́ hoṛ ko sãote Herod ṭhene kol kedea. Herod do ạḍi keṭec’ hoṛe tahẽ kana. Uni ma johone maḱ goć oco lede ar uniaḱ nithõ ontor do bae kạmi et́́ kan tahẽ kana. Jisu bisoet́e doe anjom akat́ tahẽ kan, gea je ạḍi Maraṅ maṛaṅaḱ hahaṛa kạmi koye kạmi et́́ kana ar hukdise chop ena je hoc daṛeaḱa Johon ge jiwet́ beṛet́ kat́e ye heć aḱana mente. Ontor redoe dusiḱ kana ona iạte botorteye thartharao caba ena. Pilat́o ma Herod ṭhen Jisu ye kol kede. Herod do noae hudis kan tahẽ kana je, Pilat́e do noaḱo kạmi lạgit́ te Herodaḱ daṛe, hok ar biḱcạr reaḱe sonman et́́ kan taya. Pahil tedo baṅ kin jutoḱ kan tahẽ kana Menkhan noa kạmi lạgit́́ te do kin mit́ ena.MT 43.1

    Ạḍi din khon ge Herod do Jisu ńele ye khoj leda. uniaḱ hahaṛa kạmi ko ńel te rạskạḱe men joń leda. Menkhan Probhu Jisu do uniaḱ ona sạria purạo do bae khoj leda. Hahaṛa kạmi do eken et́aḱ ko baṅcao ko ńam lạgit́́ te kana apnar lạgit́́ tedo baṅ.MT 43.2

    Herod ar uni ren bạiri ko do ạḍi ge kuḱli ko kuli kedea ar dos hõko lade adca ar uni do onkoaḱ cet́́ hõ bae roṛ ruạṛat́́ koa. Tinre Jisu do Herod samaṅ re bin botore tengo aḱana. Tobc uni do bae manot ede iạte uni do Jisu reye raṅgao ena. Uni do ać ren sipahi ko sãote uni bemanote ko ehop keda. Herod hõ Jisuaḱ manotanaḱ met́ hã ńelteye bhaṛo ena. Uni hõ uni dos ladeye botor ena ar pilat́e ṭhene kol ruạṛ kedea.MT 43.3

    Soclan ar uni ren bạṛić dutko pilat́e ko bidạu ede kan tahekanaje ać aḱ aidạṛi daṛe ye doho et́ taya seban. Onko doko solho adea je et́aḱ hoṛko do uni re dos kat́e goje ko khoj kana, ar am do hukum bam ema koa tobe okoe ge baḱo manot tnea ar kat́ha hò baḱo ańjom tama. Joto hoṛ am do eṛe hoṛ kańam ko met́ama. Uni do aćaḱ hok ar dạṛe adoḱ reaḱ bolor te Jisu do kruse lạgit́ e heḱ keda. Ar Jisu re dos lade ae hoṛ kore dos doe lade at́ koa. Onko do kikyao kat́e ko roṛ keda je nuiaḱ dos do ale ar ale ren gidrạkore hoyoḱma. Pilat́e do nithabic aćaḱ ontor lekat́e ać do bin dosok do bae menogoḱ kan tahẽ kana. AĆ aḱ nij sạriat́e ar dhạrti re man ńam reaḱ laloc te uni do mit́́ ṭen nirdosi hoṛ goje lạgit́ dusman (bạiri) ṭhene soprot́ kedea. Judi pilat́e do aćaḱ hudis lekae kạmi lekhan Jisu do okoe hõ baḱo cekadaṛe kea.MT 44.1

    Tin re Jisu doko bicạr ede kan tahẽ kana unre ạḍi hoṛaḱ mone re noa hudis heć ena je uniye, jiwet́́ beṛet́ lenkhan onkoaḱ do cet́́ hoyoḱa?MT 44.2

    Ạḍi hoṛko okoe do Jisuaḱ bidau ar duk sahao khon ko ńele kan tahẽ kana, Onkoaḱ pat́iau do je uni do Isor hopon kan gea ar uni ren cela hõ ko hoyoḱa ko aṅgoća.MT 44.3

    Soet́an do Jisu ko saset́e reaḱ ar sạritaoe hukum do naeke koe uskur let́́ koa menkhan uni do jotoaḱ begor karać kuruc teye sahao keda. Ar iń doń ńel kedaje Jisu do Manwa lekae heć len rehõ Isoraḱ sahaodạṛe uni re tahẽ kan gea. Ona iạte sańam lekanaḱ duk saset́ koe sahao keda menkhan Isor Baba waḱ mone do thoṛa gan hõ bae raput́ leda.MT 45.1

    Parhao lạgit́́te Matt 27MT 45.2

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents