Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Eitavelo netambuleko

    Ngaashi omaliudo dilaadila oye a endelelelwa kOmhepo Iyapuki, owa monasha shouwii woulunde. Meenghono dayo, elivelombedi layo, outondwenhu, nowa talako kuyo noutondadi: no udite kutya oulunde owe ku tukula kumwe na Kalunga, kutya ove ouli meemhango deenghono domunauwii. Moku kendambala neenghono u fandukepo, omo tu yo to dimbulula neenghono kutya kwoove mwene ito dulu sha. Omalalakano oye oongaho, omutima woye owa nyata. Nou wete kutya onghalamwenyo yoye oya yandifwa nokwii hola mwene nosho yo oulunde. Ouna ehalo oku diminwapo, oku yelifwa, oku mangululwa, oku ya moukaumwe na Kalunga, ukale wemufa, oshike una oku ninga opo ulikole ei aishe?EDK 32.1

    Ombili oyo ove wa pumbwa, ediminwepo meulu, ombili nohole yokomwenyo. Oimaliwa itai dulu oku landa ei, ovanogononi ita va dulu oku likola, ounongo itau dulu okwiihanga, ito dulu okwiinekela paenghono doye, wu li kwashilipaleke. Ndele Kalunga otei kupe oshali, “omatimba oye nande naa kale matilyaana, ota ka toka afa omaengele omongwa, nande a kale a tilyaana ngaashi ohonde, otaa yela ngaashi omalududi a toka” Jesaja 1:18. “Mwoove oha ndi tula mo omutima upe nosho yo Omhepo.” Hesekiel 36:26.EDK 32.2

    Owa hepaulula omatimba oye, nowa kufamo momutima woye. Ove wa tokola okwii yandjela Kalunga. Inda hano kuye paife ove u mu pule eku koshe omatimba no ku ku peyoo omutima mupe. Ita vela nee kutya eshi ote shi ningi, shaashi okwe shi udaneka. Eshi osho oshileshwa osho Jesus a honga manga ali kedu, kutya osho Kalunga a udaneka, otuna oku kala twa itavela oha tu shi tambula noshetu. Jesus okwa velula ovanhu komikifi davo paitavelo velina meenghono daye, okwe va kwafa moinima oyo ta va dulu oku mona tai va pendapaleke melineekelo muyc shina sha noinima oyo itaa dulu oku mona tai va twala mokwiitavela eenghono daye doku diminapo omatimba.EDK 32.3

    Eshi okwe shi popya sha yela moku velula omulumenhu omunaudu woulepela. “Opo mu shiive kutya Omona womunhu oku na eenghono kombanda yedu doku dimapo omatimba, ( no kwati komunaundu woulepela) fikama, kufa ombete yoye, ove uye keumbo loye.” Mateus 9:6 nosho yo tuu Johannes omuyevangeliste ota ti, mokupopya oikumwifalonga ya Kristus, “Ei oya shangwa opo mu itavele kutya Jesus Kristus oye Omona wa Kalunga, nomo ku mu itavela mu kale munomwenyo medina laye.” Johannes 20:31.EDK 33.1

    Mokundja momushangwa upu womOmbibeli nghee Jesus a velula omunaundu, oha tu dulu okwiilonga mo sha nghee tuna okwiitavela muye molwe diminepo lomatimba. Natu tengunukile kehokololo la naku velulwa ombanda mu Betesta. Na ku mona oixuna moluhepo eli loku hena nghee, ine li nyengifa nande oinhimbu yolutu laye oule weedula 38. onghee tuu Jesus ote mu lombwele, “fikama kufa olutala loye ove u ende uye.” Omunaundu oshipu kwali kuye atye, “Omwene ngeno oto ka velula nge, ohandi ka dulika kondjovo yoye, “ashike okwaitavela ondjovo ya Kristus, a itavela kutya okwa velulwa, no kwa ninga onghendambala poshikando, okwa halele okweenda no kwa enda. Okwa longa pandjovo ya Kristus, na Kalunga okwa yandja eenghono nokwa velulwa.EDK 33.2

    Paenghendi tuu ei ove ouli yoo moulunde. Ito dulu oku kulila omatimba oye onale, ito dulu oku lundulula omutima woye ove uli ninge mwene omuyuuki. Ashike Kalunga okwa udaneka eku ningile aishe ei moku pitila mu Kristus. Ove owa ita vela eudaneko olo. Owa hokolola omutima oye nowe li yandja ku Kalunga. Una oku mu longela. Ngaashi naanaa to shi ningi ngaha Kalunga ota ka wanifa ondjovo yaye mwoove. Ngeenge owa ita vela meudaneko eli itavela kutya ove owa diminwapo nowa yelifwa, Omwene oha yandje omatomhelo, ove owa wanifilwa ngaashi naanaa Kristus apa omufilombanda eenghono dokweenda eshi na ku vela ali a itavela kutya okwa velulwa. Osho shili ngaho ngeenge owe shi itavela. Ino teelela moku kala u udite kutya owa ningilwa aishe. ndele tya “onde shi itavela, osho shili ngaho, hamolwaashi osho ndi undite, ndele omolwaashi Kalunga osho a udaneka.”EDK 33.3

    Jesus ota ti, “aishe oyo mwa hala, nge ta mu ilikana, Itaveleni kutya omwei pevva, nota mu ka kala mu ina. Markus 11:24. Meudaneko eli ota mu pulwa — kutya tu indile pahalo la Kalunga. Sho osho shili ehalo la Kalunga, etu yelife komatimba, etu ninge ounona vaye, Ye etu ninge ova kali vomomwenyo wouyuuki. Hano ngaha oha tu dulu oku indila omapuniko no ku itavela kutya otwe a pewa. ndele ha tu pandula Kalunga kutya otwe a tambula. Oshili elao letu eshi hatu dulu okuuya ku Jesus noku yelifwa fye tu dule oku fikama komesho yomhango tu hena ohoni ile elivelombedi. “Kakuna vali etokolo laavo veli mu Kristus Jesus, ava iha va ende pambelela ndele opamhepo” Ovaroma 8:1.EDK 34.1

    Hano nye kamushi veni vene, nye omwa landwa nondado. “Nye ina mu kulilwa noinima hai nyonaukapo, ngaashi oshi silveri noshi goldo, .. ashike onohonde inondilo ya Kristus, ngaashi oyo ondjona ihena oshipo ile etimba.” 1 Petrus 1:18.EDK 34.2

    Moshiningwanima eshi shili shipu okwiitavela Kalunga, Omhepo Iyapuki otai tulamo okaana ka dalelwa meumbo la Kalunga, na Kalunga oku mu hole ngaashi ehole omona Kristus. Mopaife eshi we li yandja ove mwene ku Jesus, ino shuna monima, ino li kufamo muye, ndele efiku nefiku tya, “Ame owa Kristus, onde li yandja kuye, na mu pula eku pe Omhepo Iyapuki, no ku kaleke mefilonghenda laye. Moku li yandja ku Kalunga nomo ku mu itavela u ninge okaana kaye, nena oto kala nomwenyo muye. Omuyapostoli ota ti, “Ngaashi mwa tambula Kristus Jesus Omwene osho kalcni no kweenda muye.” Ovakolossi 2:6.EDK 34.3

    Vamwe ove udite kutya moku monikako, vo va ulikile Omwene kutya vo ova shitululwa, omanga ina va indila omayambeko.EDK 34.4

    Ndele nee ashike ota va dulu oku indila omayambeko a Kalunga paife noku li. Vena oku kala vena efilonghenda laye, Omhepo ya Kristus opo iva kwafe momaughudi avo opo, nge hasho ita va dulu oku kondeka ouwii. Jesus okwa hala tuye kuye ngaashi tuli. ovanamatimba, ova keena nghee ovo ita va dulu okwii fikamenapo. Oha tu dulu okuuya kuye nomaughundi etu aeshe, omaulai etu, omaulunde etu, noku wila peemhandi daye melivelombendi. Osho efimano laye oku tu papatela nomaoko aye ohole no ku manga oipute yetu, etu yeleke kondova yetu.EDK 34.5

    Apa omayovi nomayovi ova nyengwa, vo ina va itavela kutya, vo ina va itavela kutya Jesus ohe va diminepo paumwene, pamunhu keshe. Ihaa kufako Kalunga pandjovo yaye. Oshili omaano kwaavo ta va wanifa oshinakuwanifwa sheudaneko opo va shiive voo vene kutya ediminepo ota li tandavelekwa osha li ku keshe etimba. Ku feipo omalimbililo, kutya omaudaneko a Kalunga inae mu dilaadililwa, kutya omaudaneko a Kalunga inae mu dilaadililwa yo. Oku lilepo omulidilululi keshe. Eenghono nefilonghenda oda nuninwa oku pitila mu Kristus, no ta di etwa kovayakuli — vovaengeli ku keshe omwenyo weitavelo. Kapena ou eli ngeno omunandjo unene ita dulu oku pewa eenghono, oukoshoki, nouyapuki womu Jesus, ou eva fda. Okwa teelelwa eva dule oikutu yavo yakaka noya laulikwa koulunde, ndele teva ndjaleke oikutu itoka youyapuki noteva ningi vakale nomwenyo ndele vaha fye.EDK 35.1

    Kalunga ita ungaunga nafye onga omunhu ou ha xulupo ta ungaunga namukwao. Omadilaadilo aye owo efilonghenda, ohole, nomaliudo olukeno. Ye otati, “omunauwii na efe eendjila daye, nomu kehena ouyuuki omadilaadilo aye: ye na alukile kOmwene, nOmwene ote mu file onghenda, no ku Kalunga, shaashi Omwene ote ke mu diminapo aishe” “onda dimapo oshilemo shilaula shomatauluko, shaashi omatimba oye okwa li ngaashi oshilemo. “Jesaja 55:7, 44:22.EDK 35.2

    Ame ilia di udu nawa kefyo lomufi, Omwene osho tati: onghee lialululeni nye mu kale muna omwenyo. Hesekiel 18:32. Satana okwe li longekida oku kufamo olamba keshe nonhemo keshe youyelele komwenyo, ashike ino mu pitika eshi ninge osho. Ino pwilikina komuhongololi, ndele tya, “Jesus okwa fya opo dikale ndina omwenyo.EDK 35.3

    Oku holenge na ina hala di kane. Arne ondina Tate womeulu omunalukeno, nonande onda longifa nai ohole yaye, nonande omapuniko okwa hepifwa, ohandi ka fikama ndele ha ndii ku Tate ndele haitii, “Ame onda nyona meulu nokoshipala shoye, onghee nee ina di wana vali oku ifanwa omona woye. Ningenge umwe wo movapiya voye.EDK 35.4

    “Eyele ota li lombwele nghee omweendaendi ta ka tambulwa: “manga ali kokule xe okwe mu mona ndele temu file onghenda, ndele te mu tondokele, te mu dingatele, temu tipi komilungu. Lukas 15:18, 20.EDK 35.5

    Nonande eyele eli, omaliudo nolukeno ngaashi lili ola ponya li tu hololele efilonghenda laalushe la Tate womeulu. Omwene okwa tokola pova profeti vaye, “ondi ku hole nohole yaalushe, onghee nohole yolukeno onde mu nanena kwaame. “Jeremia 31:3. omanga omulunde ali kokule neumbo laxe, tamanepo eliko koilongo yopondje, omutima waxe otau mu ndjuulukwa, no ndjuulufi keshe oya penduka momwenyo, okwaalukila ku Kalunga okolukeno, ta li indile Omhepo Yaye, tai kuu, tai ilikana, tai shilile omweedi komutima hole waxe.EDK 36.1

    Komaudaneko mayamba Ombibeli komesho yoye, oto dulu oku yandja omhito koma limbililo? owe shi itavela tuu kutya omulude oha ndjuulukwa okwaaluka. a djuulukwa (ahala) okweefapo omatimba aye, nondjungu Omwene ohe mu pungululako mo kwiidilulula noku twa eengolo keemhandi daye? ehena kokule nomadilaadilo atya ngaha a Tate yetu wOmeulu. Oku tonde oulunde, ashike oku hole ovalunde no kwe li yandja mwene mOmona waye Kristus, opo aveshe va xupifwe nova mone omayambeko aalushe mouhamba womoshinge. Elaka lyolukeno ola pama ngahelipi olo la longifwa omo Ye a hoolola oku tu ulukila ohole Yaye? Omwene osho tati, “Omukainhu ta dimbwa tuu mbela oku nyamifa okaana kaye, omo kutya kena ngeno olukeno no kaana oko keli moshidalelo shaye? oshipu kuvo vandimbwe, ashike ame nghina fiku dimu dimbwe.” Jesaja 49:15.EDK 36.2

    Taleni pombanda, onye ava mwa limbililwa no ta mu kakama Jesus oku na omwenyo opo a kale omupokati omolweni. Panduleni Kalunga omolwa omaano Omona waye omuholike nye mu ilikane yoo kutya efyo laye oku mu fila li haninge oshinima shongaho. Omhepo otai ku ufana monena. 11a nomutima woye aushe ove u indile omayambeko.EDK 36.3

    Ngaashi to lesha omaudaneko dimbulukwa oo eli elombwelo lOmwene lohole no sho yo onghenda. Omutima munene wohole ihena exulilo otai etwa komulundc ihena ongamba ndele olukeno. Okwa kulilwa oku pitila mohonde yaye, ediminepo lomatimba. Ovaefeso 1:7.EDK 36.4

    Heeno, itavela ashike kutya Kalunga oye omukwafi woye. Okwa hala oku alulula efano lomhango Yaye momunhu.EDK 36.5

    Ngaashi to uya popepi Naye melidilululo nosho yo mokwii hepaulula kuye, ota ehene popepi naave nolukeno nosho yo nediminepo.EDK 36.6

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents