Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    31—Jochung’ Mag Chunje Maricho.

    Tudmok e kind piny mineno kod ma ok ne, tich Malaike mag Nyasaye, oc jochung’ mag roho maricho, ofweny moriere ei ndiko, kendo ochwe gi sigand dhano ma ok nyal pogore. Nitiere tim moro madongo mar tamruok yie gi bedo mar roho maricho, e saa ma Malaike maler matiyo ne jogo mab.ro bedo jocham gikeni mar warruok, kaka Johibrania wacho; ji mathoth kwano m gin chunje joma ne osenindo. To ndiko ok puonj mana bedoe mar Mala.ke kende mabeyo kanyakla kod maricho. to ochiwo rat.ro maonge k.awa n. mag. ok gin chunje ma onge gi ringruok mag jok mane osenindo.LM 471.1

    Kane pok ochwe dhano, Malaike ne nitiere: To nikech kane oket mise mar piny, sulwe mag okinyi ne ower kanyakla. kendo yawuot Nyasaye duto ne okok gi mor. Ayubu 38:7. Bang’ podho mar dhano, Mala.ke ne oor mondo orit yadh ngima, kendo ma ne otimore kane pok dhano moro amora otho. Kuom chwech margi, Malaike ohewo dhano, nikech jandik Zabur. wacho nr. “Nichweye korem matin to orom gi Malaike. Zaburi 8.5.LM 471.2

    Inyisowa ei ndiko, kuom kwan, kod teko gi duong’ mar chwech mag polo, kuom tudruok margi, tich mar warruok. Ruoth oseloso kome mar duong e, polo; kendo pinyruodhe locho e wig. duto. Janabi to wacho n.ya: “Kendo nawinjo duond malaika mang’eny moluoro kom duong’no. Gmto ka gin ei agola e nyim Ruodh ruodhi.” - “Malaike man kod teko moloyo, jot.ch mage matimo dwaro mage ma more, mawinjo duond wechene.” Zaburi 103:19-21; Fweny 5:11. Gana apar nyadi gana apar. ne gin joote mag polo mane janabi Daniel oneno. Jaote Paulo ne owacho niya: “Gin oganda mang’ongo mag Malaike” Daniel 7:10; Johibrania 12:22. Kaka joote mag Nyasaye, lorogi mana kaka mil polo Ezekiel 1:14. kendo duong’ marg. chero wang , kendo giringo mapiyo. Malaika mane onenore e kar liend jawar, ka lela wange chalo gi mil polo, to kandhu mare tar mana ka theluji,” ne omiyo askeche mane rito kar liel oluor kendo otetmi. kendo ne gichalo joma osetho. Mathayo 28:3.4. Kane Senakerib ruodh jo Asuria ma jasunga ochwanyo kendo oyanyo Nyasaye, mi obuogo Israel mana ni oketho', “Kendo gotienono jamalaika mar Jehova nowuok, monego ji gana mia achiel, gi gana piero aboro gabich e kar gudruok mar jo Asuria. Nonego thuondi duto mager, jotelo kod jodong lweny mag Senakerib. Kamano nodok e pinye owuon gi with kuot. 2Rudhi 19:35: Weche mag ndalo 32:12.LM 471.3

    Malaika ioro e tich mar ng’uono ne nyithind Nyasaye. Ne oorgi ir Ibrahim mondo giterne singruok mar gweth; ne oorgi e dho ranga Sodom mondo gires Lut ng’at makare e masira mar mach; ne oogi ir Elija e sa mane olo kod nong'no chiegni nege ei thim, ne oorgi ir Elisha, ka gin kod geche gi Ambuoche mag mach ka giluoro boma matin kama ne wasike oseloronee; ne oorgi ir Petro, mane oseng’adne bura mar tho ei od ang’ech mar Herode; ne oorgi eod twech e dala mar Filipi; ne oorgi ir Paulo kod osiepne ei otieno mar apaka mar nam; ne oorgi mondo giyaw wang’ Komelio mondo onvak injili; ne oorgi mondo giter ne Petro ote mar warruok ne oganda ma ok jo Yahudikamano Malaike maler, osebedo e tienge duto ka tiyo ne jo Nyasasye.LM 472.1

    Malaika ma jarit oyier ne jolup Kristo duto. Jorito ma jopologi geng’o jomakare gi okumba mondo kik teko mar ng'amarach hinygi. Ma en girna Satan owuon ong’eyo kane owacho ni: “Ayub oluoro Nyasaye nono mak obi yudo gimoro koso? Ok niketo chiel moluore kuonde duto, en kod dalane, gi gik moko duto ma en-go.” Ayub 1:9-10. Jochung’ ma Nyasaye tiyogo ka geng’o joge ochiw ei weche mag jandik Zaburi ni: “Malaika mag Jehova otimo kambi mokiewo gi jogo molwore, kendo ogologi e chandruok.” Jawar ne owacho niya ka owuoyo kuom jogo ma oyie kuome: “Neuru ni kik ucha achiel kuom jok matindogi, nikech awachonu ni e polo malaika maggi neno wang’ wuora ma e polo ndalo duto.” Mathayo I8: 10. Malaike mane oyier mondo oti ne nyithind Nyasaye nikod thuolo kinde duto mar donjo e nyimeLM 472.2

    Kamano jo Nyasaye nyenyore ne teko mag wuond kod sadha ma ok nindi mag ruodh mudho, kendo ka gin e lweny gi jo lweny mag rieho, to osingnegi arita maok rum mar Malaike mag polo. To bende singruok ma kamano ok chiw kaonge dwaro. Ka Nyasaye osechiwo ne nyithinde singruok mar ng’uono kod arita, mano en nikech nitiere jochung’ mag mudho marateke ma onego oromgo — jochung* ma odhuro, ma onano, kendo ma ok ol, ma sadha kod teko margi onge ng’ama nyalo bedoe gi tamiok mi bed gi kwe bende onge ng’ama ok nyal chikonegi ite ma bed gi kwe.LM 472.3

    Chunie maricho mane ochwe maonge rieho e kar chakruok, ne nikod kido, gi teko kod duong’ machalre gi chwech maler ma sani koro gin joote mag Nyasaye. To nikech ne gipodho kokadho kuom richo, giriwore kanyakla mar miyo Nyasaye wich kuot kendo mar ketho dhano. Ka giriwore gi Satan e ng’anjo mare, kendo oriembgi kanyakla kode ka igologi e polo, gisebedo ka gitudore kode kuom tienge duto ei lweny ma okedogo gi loch mar polo. Inyisowa ei ndiko kuom riwruok margi kod sirkal margi, kuom chenio margi mopogore opogore, kuom rieko margi kod wuond margi, kendo kuom sadha ma giloso mondo gikedgo gi kwe kod, mor mar dhano.LM 473.1

    Sigana mar singruok machon chiwo matin kuom bedo margi kod tich maigi. to ne en mana e ndalo mane Kristo ni e piny ka ema roho maricho ne onyiso tekogi e yo mopogore ahinya. Kristo ne osebiro mondo odonji ei chenro mane olosi mondo dhano oyud warruok, kendo Satan ne oramo mondo oti gi teko mare mar chiko piny. Ne osedhi maber kuom guro lamo nyiseche manono e bath piny duto mak mana piny Palestina kende. E pinyno ero kende mane pok ochiwore chutho ne loch mar jatem, ema ne Kristo obiroe mondo omenyie ler mar polo. Ka e kama loje ariyo mamonre ne jolaroe loch. Yesu ne oyaro lwetene mag hera, ka ogwelo ji duto mondo oyud weyo ticho kod kwe kuome. Lang chunje mag mudho ne oneno ni ne gionge gi teko maok rum, kendo wach ne odonjonegi ni ka opo ni tich mar Kristo odhi maber, to lochgi ne dhi ruyo rumo, Satan ne oruto ka Sibuor ma otwe gi thiwni, mine onyiso teko mare githuon e ringruok kod chunje mag ji.LM 473.2

    Adiera ni ji osebedo ka opong’ gi jochiende. Owachi maler ei singruok manyien. Ji mane jochiendegi opong’o e yo makamano, ne ok ni mana gi rem mar tuo kende. Kristo ne ni kod winjo mogik kare chuth kuom girna ne okedogo, kendo ne oyango moriere bedo kod tich mar chunje mag mudho.LM 473.3

    Ranyisi mar pogmok kuorn kwan margi, teko kod ichwang’ margi, kod teko gi ng’uono mar Kristo ochiw e ndiko kuom sigand chang mane otimne joneko mag piny Gadara. Joneko modhiergo, mane chodo gik mane otwegigo duto, ka gikirni, ka dhogi wuok buoyo, kendo gimto ne pong’o kor yamo gi ywak margi, ka gihinyore gin giwegi, kendo giketo ngima mar ji duto mane ochomogi e masira. Dendgi mane chwer remo kendo okethore kod pachgi mane orundore ne chi wo gir ng’icho maber ne ruodh mudho rango. Achiel kuom jochiende mane chiko jok mane sandorego ne owachoni: “Nyinga Legion: nikech wathoth.” Mariko 5:9. E dier jolweny mag Rumi, legio ne ting’o chakre jolweny gana adek nyaka gana abich. Lang Satan bende ichoko e turi, kendo turi aehiel kwan-gi ok tin ne kwan mar legio.LM 474.1

    Kane Yesu ogolo chik, jochiende marichogo ne owuok kuom jok mane gimako, mi giweyogi ka gin kod kwe kendo gibedo e tiend Jawar ka gilitYg thi kendo pachgi ler, bende gilong’o. To jochiendego ne oyienegi mondo oywe kweth mag mbithe ka tero ei nam; kendo lal mar mbithegi ne obedo ne oganda mane odak e dala mar Gadara lal maduong’ moloyo gweth mane Kristo osechiwo, kendo jathieth maduong’ ne osa mondo owuog e diergi. Ma ne en duoko mane Satan osechano mondo oyudi. Kuom bolo seyo mar lal margi kuom Yesu, ne ochiewo luoro mar herntok kend mar oganda kendo ne otamogi mondo kik giwinj weche Yesu. Satan osiko ka donjo ne jo Kristo ;kaka jok makelo lal, hawi marach, kod sandruok, kar weyo mondo seyo olwar kare mowinjorekuome en owuon kod jochung’ mage.LM 474.2

    To chenro mar Kristo ne ok okethore. Ne oyie mondo chunje mochido oketh kweth mag mbithe kaka kego ne jo Yahudigo mane pidho jamni ma ok lergo mana ni mondo giyud ohala. Tong’ dine Kristo sindo jochiendego, dine giling’o e nam ok mana mbithe kende, to kata mana jokwath kod weg mbithego bende. Jokwath kod weg mbithego ne odong” mana nikech teko mare kende, mane otimonegi kuom ng’uono mondo oresgi godo. To moloyo mano, wachni ne oyie mondo otimre mondo jopuonjre onyal bedo joneno mar teko mager mar Satan kuom dhano kanyakla gi le. Jawar ne ogombo mondo jolupne obed kod ng’eyo kuom jasigu mane gidhi romo godo, mondo mi kik wuondgi kendo logi gi riekni mage. Bende ne en dwaro mare mondo joma ne odak e gweng’no onyal neno teko mare mar chodo twech mar Satan kendo keto joma omako thnolo. To kata obedo ni Yesu owuon ne oa kanyo, joma ne oresi e yo malich miwuoro, ne odong’ chien mondo ohu! ng’uono mar jal mane oresogi.LM 474.3

    Weche moko man kod kido machal gi mano oketi ei ndiko. Nyar dhako ma en ja Yunani e dhood Surofoinike, ne jachien omako to Yesu ne ogolo jachiendno mana gi wach kende. (Mariko 7:26-30.) Ng’at mane nigi jachien ma mwofu kendo momo.’' (Mathayo 12:22.) Wuowi matin mane ni kod jachien ma morno mane osiko ka goyo e mach kendo e pi mondo onege (Mariko 9:17-27). janeko mane jachien marach osando, mi oketho kwe mar Sabato e sinagogi e dala mar Kapemaum. (Luka 4:33-36) duto ne ochangi gi Jawar mang’uon. Chiegni e wach ka wach, Yesu ne thoro wuoyo gi jachien kaka gimariek, ka ochike mondo owuog kuom ng’ate kendo mondo kik omed sande. Jolemo mane ni e dala mar Kapemaum, kane oneno teko mare, ne ohum nono mi okuodho wach e kindgi giwegi, ka giwacho niya: “Ma wach manade?” Nikech ochiko jochiende maricho githuon kendo gi teko, to gia. Luka 4:36.LM 475.1

    Jogo mane jochiende odak kuomgi ithor wuo kuomgi kaka jok man e okang’ mar masira kata sandruok maduong’; to pod ne nitiere jok mane ok ti kamano. Mondo mi giyud teko mokadho kare, jomoko ne orwako mbi mar Satan. Magi to adier ne onge kod lweny moro gi jochiende. Joma ne ni e kidieny ma kama, ne gin jogo mane ni kod chuny mar neno gik moko mane pok otimoreSimon Magus, Eluma ma ajuoga kod nyako mane oluwo bang’ Paulo gi Sila e dala mar Filipi.LM 475.2

    Onge ng’anta ni e masira maduong’ mawuok kuom mbi mar chunje mag mudho moloyo jogo, ma ka ok modewo neno moriere kendo mogundho mag ndiko, to pod tamore ni jochung’ mag jachien kod Malaikene nitie. Kaka wabiro medo bedo gi tarruok, kuom rieko margi e kaka gibedo gi thuolo maber kuontwa ma ok wanyal ng'eyo; ji mathoth chiko itgi ne riekni ma ging’ado, ka gin giwegi to giparo ni giluwo gik ma rieko margi ong'adonegi. Ma ema omiyo e saa ma wachomo giko mar ndalo, sama Satan biro tiyoe gi teko maduong’ moloyo mondo owuond kendo okethi, olando kamoro amora mondo ji obed gi yie ni oonge. En kod dm rnoro mar pandore en owuon kod yo ma otiyogo.LM 475.3

    Onae gima jawuond maduong’ni oluoro ahinya kaka bedo ni wanyalo ng eyo chenro mage. Kuom mano oneno ni ber mondo opand kite hie kod chenio ntaae, kendo osemiyo iwuoyo kuorne eyo ma chiewo mana angera kod jaro. Omor ka igoro picha mare kaka gima rniyo ji nyiero kata rnagala gala, hono moro, ma yo kawiye tol to tiende dhano. Obedo marnor ka owinjo ka iluongo nyinge e tngo kata e yor ajara gi jogo ma paro ni gin giwegi gin joma riek kendo man kod ng’eyo.LM 476.1

    En mana nikech oseumore gi rieko ema omiyo pen jo osiki ka ipenjo m: “To be chwech ma karnano nitie adier?” En ranyisi manyise ni odhi maber ka oneno ka paro moko machiwo miriambo kuom neno moriere moloyo mag ndiko, ithor rwaki gi ji te man e piny jolemo. Kendo en nikech Satan nyalo ikore mar chiko paro mag ji ma ok ong’eyo mbi mage, ema omiyo wach Nyasaye miyowa ranyisi mathoth mag sadha mage mag tulo, ka oelo e nyimwa jolweny mage maling’ ling’, kendo ketowa kamano mondo wabed kod ritruok kik ohinywa.LM 476.2

    Teko kod sadha mar Satan kod lange nyalo mana bwogowa tong’ da m ok wanyal yudo kar pondo kod resruok ei teko man malo mar jareswa. Wathoro loro dho udi magwa gi lodi kod ratege mondo orit mwanduwa kod ngimawa kik jok ma timbegi richo kethi: to ok wathor paro kuom malaike mag jochiende ma osiko ka dwaro yo ma digidonjgo kuomwa kendo ma monj maggi, waonge gi yo moro kuomwa wawegi madi wageng gi godo. Ka oyienegi ginyalo njawo pachwa ma giketh kendo gisand ringrewa. Moi maigi kende, en kuyo kod kethruok. Okang’ mar luoro en mano mar jogo ma sindo weche mag polo kendo chiwore ne tent mag Satan, nyaka chop Nyasaye wegi mondo chunje mochido ema ochikgi. To jogo maluwo Kristo osiko ka ni thuolo e bwo arita mare. Malaike ma olocho kuom teko ioro koa e polo mondo oritgi. Ng'at niarachno ok nyal nuiko mi kadh arita ma Nyasaye oseketo moluoro joge.LM 476.3

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents