Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    33—Wuond Maduong’ Mokuongo.

    Mano e sigana mokuongo mar dhano, Satan ne ochako keto tekre mar wuondo tieng’ marwa. Jal mane obago ng’anyo e polo ne ogombo mondo okel joma odak e piny ei winjruok kode kuom lwenje mogoyo gi sirikand Nyasaye. Adam gi Hawa ne jo nigi mor makare chutho kuom winjo chik Nyasaye, kendo adierani ne en neno mosiko mopogore gi dwaro mane Satan osechuno ei polo, ni chike mag Nyasaye ne thiro ji kendo ne kedo gi ber mar chwechne. To moloyo mano, nyiego mar Satan ne ochiewo kane oneno dala mabei mane oiki ne ji ariyo mane onge richogo. Ne oramo mondo omi gipodhi, kendo ni kane osepogogi mi ogologi kuom Nyasaye mi okelogi e bwo tekone owuon, to ne onyalo kawo piny, kaaye to oguro pinyruodhe ka, mondo opiemre gi ng’ama malo chutho.LM 492.1

    Tong’ dine Satan fwenyre gi kite hie, dine okwede dichiel. nikech Adam gi Hawa ne ose siem kuom jasigu man kod masirani; to ne otiyo ei mudho. ka opando chenro mare, mondo onyal chopo dwache e yo maber moloyo. Ka otiyo gi thuol kaka nyakalondo mare, ma e ndalono ne en chwech ma jaber kuom nenmok mare, ne openjo Hawa niya: “Mano adieri koso, Nyasaye osewacho kik ucham kuom yien duto mani e puodho?” Chakruok 3:1. Tong’ dine Hawa we donjo e goyo mbaka gi jatem dine obedo thuolo; to ne ogoyo okang mar duokruok kode mi olwar e obadho mar wuond mage mariek. Kamano e kaka ji mathoth pod iloyo. Gibedo gi kiawa kendo gimino wach kuom dwaro mar Nyasaye; kendo kar miyo chik mar polo luor, to giyie gi paro mag dhano. “Mi dhako nowacho ne thuol, chamo olemb yien me puodho to wanyalo chamo; to kuom olemb yath mani edier puodho, Nyasaye osewacho niya, kik ucham kuome kata mul kik umule, dipo kutho. Mi thuol nowacho ni dhako niya: “Ok unutho ngang’: to Nyasaye ong’eyo ka e chieng'no muchame wang’u noyepi, mi unubedi ka Nyasaye^ kung’eyo maber gi maricho. wes 2-5. Ne owachonegi ni gibiro chalo gi Nyasaye, ka gin kod rieko maduong’ moloyo mane gikuongo bedogo kendo gibedo kod nyalo mar bedo e okang’ mar ngima moting’ore malo. Hawa ne ochiwore ne tent, kendo kokadho kuom mbi mare, Adam bende ne otelne mi odonjo e richo. Ne giyie gi weche mag thuol, ni Nyasaye ne ok oramo e gima ne owacho; ne ok gigeno kuom jachwechgi, mi giparo ni ne otemo mana ketonegi chik kuom bedo thuolo margi, kendo ni ne ginyalo yudo rieko maduong’ kod ting’ruok malo kuom ketho chik mare.LM 492.2

    To ango’ mane Adam oyudo bang’ timo richo, kaka tiend wach mane owachi ni: “Chieng’ rna unuchame, tho to nnutho?” Bende ne oyudo ka tiend wachno en kaka ne Satan okete moyiego, ni ne idhi wake ei okang’ mamalo mar dago ngima? Ka karnano to kara ne nitiere ohala maduong’ kuom ketho chik, kendo Satan ne nyalo bedo jal maduong’ machiwo ne kethowa gweth. To Adam ne ok oyudo ma kaka tiend bura mar polo. Nyasaye ne owacho ni kaka rnasira mar richo, dhano nyaka dog mana e buru kama ne ogole “In buru, kendo bum ema nidogie.” Wes 19. Weche mane Satan owacho ni “Wengeu biro yepo, ne obedo adier mana e yorni kende: Bang’ kane Adam gi Hawa jpseketho chik Nyasaye, wengegi ne oyepo mi gineno fupgi: ne ging’eyo richo, kendo ne gibilo olerno makech mar tamruok winjo wach.LM 493.1

    E dier puodho mar Eden ne nitie yath mar ngima mane olembe nigi teko mar chwalo ngima. Tong’ dine Adam dong’ ka obolore ne Nyasaye, dine odhiyo nyirne gi winjo ber bedo gi thuolo mar dhi e yadhni, kendo dine odak manyakachieng’. To kane otimo richo ne ong’ade oko kuom charno olemb yadh ngima kendo ne olwar e lwet tho. Bura mane polo ong’ado: “Ni in bum kendo bum ema inidogie,’’ siemo runro chutho mar ngima.LM 493.2

    Ngima mochwere, mane os’ingi ni dhano mana ka owinjo wach, ne olalne nikech ketho chik. Adam ne ok nyal fwenyo ne en owuon picha mar gino ma en ne oongego; kendo dine geno moro ok obedoe ne kodhi mane osepodho tong’ dine Nyasaye ok okelo ngima rnosiko e kama ginyalo chopoe kokadho kuom misango mar wuode. Esaa ma tho ne okadho kuom ji duto, nikech ji duto oseketho, kamano bende Kristo osekelo ngima kod dak mochwere ei ler kokadho kuom injili. Jorumi 5:12; ITimotheo 1:10. Kendo mana kuom Kristo kende ema inyal yudie ngima mochwere. “Ng’arna oyie kuom Wuowi nigi ngima manyakachieng’, to ng’at ma ok oyie kuom wuowi ok enone ngima.” Johana 3:36. Ng’ato ang’ata nyalo yudo gwethni eri ma onge gi nengo mana ka owinjore gi okenge moketi. “Jogo matiyo maber gi kinda, madwaro duong’ gi pak gi gik ma ok tow nomigi ngima mochwere. Jorumi 2:7.LM 493.3

    Jalo kende mane osingo ne Adam ngima kuom ketho chik ne en jawuond maduong'. Kendo wach mane thuol owacho ne Hawa e puodho mar Eden ni“Ok unutho ngang’” - E yalo nrokuongo mane oya! kuom wach mar chuny ma ok tho. To eka wachni mana moyiengore kuom chik mar Satan, inuoyo e wi kuonde yalo mag jo-Kristo, kendo oganda mathoth mag joka dhano oikore mar rwakogo mana kaka ne orwake gi jonyuolwa mokuongo. Bura mar polo ni ng a moketho enotho. Ezekiel 18:20, iketo mondo owinjre ni nsj’a moketho ok enotho, to nodag mochwere. Onge gima wanyalo timo mak mana bedo gi hum kuom hero fuwo magala gala, mamiyo ji yie kuom kia gi weche mag Satan to gibedo ma onge yie ahinya kaluwore gi weche mag Nyasaye.LM 493.4

    Tong dine dhano bang’ podho mare yiene mondo obed gi thuolo mar dhi e olemb yadh ngima, dine odak manyakachieng’, kendo kamano richo dine obedo manyakachieng’. To jo Kerubi kod pala mar Iigangla mamil mach, ne orito yo madhi e yadh ngima (chakruok 3:24) kendo onge kata achiel kuom jood Adam ma oseyiene mondo okadh rageng’no ero mi ocham olemo machiwo ngima, kuom mano, onge joricho ma ok tho.LM 494.1

    To bang podho, Satan ne onyiso Malaikene mondo otem matek mondo giket dhano oyie ni chuny ok tho; kendo kane oseyondhoji ma oyie kod bothnTeri, ne gidhi medo telone gi nyime mondo gitiek ka giwacho ni jaricho ne dhi dak e chandruok mochwere. Koro, ruodh mudho, katiyo, kokadho kuom jochung’ mage, ne chiwo Nyasaye kaka jakwinyo ma opong’ gi chuio kuor, ka giwacho ni jogo duto ma ok more oling’o ei mach mar Gehena, kendo oketogi mondo gisik ka giwinjo mirimbe, kendo ni e seche ma giwinjo rent ma lep ok nyal wacho kendo gipupni ei mach mochwere, to Jachwechgi neno ka mano ema miye mor.LM 494.2

    Kamano jawuond maduong’ ma jamahunduni temo rwako Jachwechwa kendo Jalo machiwo ne joka dhano ohala gi kite owuon. Gero en kit Satan. Nyasaye en hera; kendo duto mane ochweyo ne liw, ler, kendo jaber, nyaka ne okel richo gi jang’anyo maduong’ mokuongo. Satan owuon e jasigu matemo dhano mondo otim richo kaaye to okethogo ka onyalo; kendo ka osebedo gi adiera gi gino mose mako, to eka obedo mamor nikech kethruok ma osetimo. Ka oyiene, dine oyweyo tieng’wa duto mi opiko ei gogo mare. Tong dine polo we chung’ e kindwa kode, onge nyar Adam kata wuode achiel ma dine otony.LM 494.3

    Satan dwaro mondo olo dhano ma ndaloni, mana kaka ne oloyo jonyuolwa mokuongo, kuom yungo geno ma gin godo kuom jachwechgi, ka otelonegi mondo gimed riekone gi kiawa, sirkande, kod tim makare mar chike mage. Satan kod lange wuoyo kuom Nyasaye kaka ng’at marach moloyogi, mondo giketi godo sadha kod ng’anjo margi kare. Jawuond maduong’ oramo mondo owich timbene mag mahundu mag gero mabuogo ji go ka oduoko e wi Wuonwa man e polo, mondo omi onenre kaka jalo mane otimne marach kuom riembe e polo nikech ne ok odwar winjore gi sirkal ma ok kare ahinya. Ochiwo e nyim piny thuolo ma inyal winj ber mare e bwo loch mare, ma yom. mopogore gi twech ma chike mager ma Jehova oketo. Kamano odhi maber kuom wuondo chunje ka ogolo kuom chiwo luor ne jachwechgi.LM 494.4

    To mano kuma chuny mar hera kod ng'uono, keto mana paro marwa kuom tim makare, osin gi puonj ni joricho mosetho iwang’o gi mach kod Tcibrit ei mach ma ok tho; nikech richo mane gitimo kuom kinde matin e piny, koro mano miyo gisandore kaka Nyasaye biro medo bedo mangima. To eka puonjni eri osebed ka ipuonjo malach kendo pod iriwe ei mang’eny mag chike mag jo Kristo. Laktar moro masomo kuom weche mag lemo ne owacho niya: “Mor mar joma kare biro ting'ore malo manyakachieng’ ka gineno kaka joricho sandore ei ataro mar mach. Ka ginine jorrioko man kod chwech machal gi margi, kendo mane onyuol e bwo okenge machal kodgi, ka obol e dhier machalo kamano. kendo giyangogi kamano, mano biro miyo gifwenyo mor ma gin godo,” Machielo to ne otiyo gi wechegi: E seche ma chik mar kum ibiro gol mochwere kuom agulni mag mirima, iro mar mach masandogi. nodum manyakachieng’ e nyim agulini mag ng’uono, ma kar mondo okaw migawo mar jogi eki man kod dhier to enowach ni Amen, Alleluya! Opak in Ruoth.”LM 495.1

    Ere ei ndiko mar wach Nyasaye. kama puonjno yudoree? Bende joma oresi man e polo enobed ni owito chuny duto mag ng'uono kod kech, kata mana chuny dhano bende? Bende magi inyal wil gi mahundu mag kwinyo kod achach? Ooyo ok kamano; mano ok e gima kitabu mar Nyasaye puonjo. Jogo machiwo paro ma kamago ma ochiw ei weche man malogo nyalo bedo joma osomo kata kamano owuondgi gi miriambo mag Satan. Otelonegi mondo gigweny weche mongirore mag ndiko, ka gichiwo ne dhok moti godo kuome rangi mar gero kod sadha ma odok kore owuon, to ok kar jachwechwa. “Ruoth Nyasaye owacho kama: “Mak mana An ma Antie, ok amor ka ng'amarach otho; to adwaro mondo ng’amarach olokre, olokre oa e yore obedi mangima; Lokre uru un, lokre uni ua e yoreu maricho; uyie tho nang’o?” Ezekiel 33:11.LM 495.2

    Ang’o ma Nyasaye nyalo yudo kata ka wayie ni obedo mamor ka obedo janeno mar sand ma ok rum; ni owinjo mit ka ji chur kendo goyo koko kod rem mar chwechne ka sandore ka oketogi ei ataro mar mach? Bende dwol morwe gi eki nyalo bedo thum e it hera ma ok rum? Ichuno ni keto dhier ma ok rum kuom jaricho biro nyiso kaka Nyasaye mon gi richo kod timbe maricho maketho kwe kod chenro mag polo gi piny. Oh, to mano ayany makelo buok manadel Kagima mon ma Nyasaye mon-go gi richo ema omiyo ikete rnondo obed rnosiko. Nimar kaluwore gi puonj mar jogi ma osorno sayans mar lemo, sand mamedo joma itimo negi kamano joneko, kendo ka giolo ruto margi e piny ka gikuong’ore kendo giyenyo, to gimieno wach kuom pek margi mar richo. Duong’ mar Nyasaye ok medre kuom keto richo bedo ma ok mm kuom tienge ma ok rum.LM 496.1

    En gima oyombo teko mar pach dhano mondo ogo kwan mar richo ma miriamboni mar sandruok e mach manyakachieng’ osekelo. Lemo mar Biblos, ma opong’ gi hera kod ber, kendo mogundho gi kech, iketo bedo rnolil kod limbe juok kendo irwako gi buok. Ka warango kaka Satan osewiro kit Nyasaye gi rangi maricho donge wanyalo wuoro ni jachwechwa ma opong’ gi nguono ji oluoro, obuogo ji, kendo beji ok dware? Paro mabuogo ji kuom Nyasaye ma oselandore ewi piny ka wuok kuom puonj e wi kar yalo osemiyo ji gana mathoth, kata mana tara, obedo jong’ai kendo joma wacho ni Nyasaye onge.LM 496.2

    Paro mar sandruok manyakachieng’ en achiel kuom puonj mag miriambo ma oting’o Divai mar Bablon makelo kethruok ma osemero godo piny duto. Fweny 14:8; 17:2. Ni joyalo mag kristo ne nyalo bedo ni oyie gi miriamboni mi oyale e wi kar yalo maler, adier en midhiero. Ne giyude ka owuok kuom Rumi, mana kaka ne giyudo Sabato mar miriambo. En adier ni osepuonje gi joma dongo kendo mabeyo; to ler mar wachni ne ok obironegi kaka osebironwa. Ne giduoko wach kuom ler mane orieny e ndalogi. Wan wabiro dwoko wach kuom mano marieny e ndalowa. Ka wawuok kuom neno mar wach Nyasaye mi waruako puonj mar miriambo nikech wuonewa ne opuonjogi, to walwar e bwo kuong’ ma okuong’ godo Bablon; wamadho divai mar kethruokne.LM 496.3

    Kidieny maduong’ ma puonj mar wang’ mosiko luorore kuomgi, ringo machak donji e both machielo mopogore. Gineno ka ndiko wuoyo kuom Nyasaye kaka jal man gi hera kod kech kendo ok ginyal yie ‘ni onyalo diro chwech mage ei mach mar ataro malich manyaka chieng’. To nikech gimako ni chuny en gino ma ok tho, ok gine yo moro mak mana tieko ni ji duto giko to enoyud wairuok. Ji mathoth kwano siem mag Biblos kaka gigo mochan mondo obuog mana ji mondo omi gibed mana jok mawinjo wach, to ni ok ginyal timoie adier. Kamano jaricho nyalo dak ka timo mochene ownon ka ok odewo dwaro mag Nyasaye, to eka pod ogeno ni giko to obiro yudo puoch. Puonj ma kamano, ma wuondorc kuom ng’uono mar Nyasaye to jwang’o timbe makare, moro chuny ma ohero tintbe mag ringruok, kendo miyo joricho karore kuom timbegi maricho.LM 496.4

    Mondo onyis kaka joma oyie kuom warruok mar piny kedo gi ndiko mondo osii puonj margi maketho chuny, en mana gima dwarore mondo wapar moko kuom wechegi. E liend ng at moro mane pod tin mane ok !cm, mane otho mana gikanyono e rnasira moro ma apoya jayalo ma yie kuom warruok mar piny ngima lie oyiero migawo mar ndiko kuom gima ne Daudi owacho: “noyudo nosehore kuom Amnon, nikech nosetho.” 2 Samuel 13:39.LM 497.1

    Jawuoyo ne owacho niya: Isiko ka ipenja kaka giko mar jok ma oweyo pinyni ka gin joricho biro chalo, mi otho samoro e okang’ mar richo, ka giketho gi rangi makwar mar richo ka pok oluoki ma ogoT oko kendhegi, kata gitlio kaka wuowi matinni ne otho, bedo ni pok oluongore ni jalemo kata winjo bei mai lemo. To waromo gi gima ndiko wacho; duoko margi ema biro tieko chandmok malichni. Amnon ne jaricho moloyo, ne ok olokore, ne omer. kaaye to ne onege ka en ng’ama omer kamano. Daudi ne en janabi mai Nyasaye; nyaka ne bed ni ne oseng’eyo kata ka Amnon ne biro bedo marach kata maber e piny mane pod biro. Chunye ne owacho ang’o? chuny Daudi ne ogombo dhiyo ir Absalom; noyudo nosehore kuom Amnon, nikech nosetho.” wes 39.LM 497.2

    To koro en puonj mane ma wanyalo golo kuom wachni? Donge ni sandruok manyakachieng’ ne onge migap yie mar lemo mare? Kamano warruok; kendo ka ema wafwenyoe mbaka mar loch ma wasiro godo wach ma moro ji moloyo, wach makelo ler moloyo, puonj mar miwafu moloyo mar ler kod kwe ma giko to enorwak piny ngima. Noyudo hoyo, kane oneno ni wuode osetho. To nikech ang’o? nikech kokadho kuom wang’ mar kor ne onyalo rango nyime mi one duong mane pod biro kendo neno wuodeno ka ogol mabor gi tembe duto, ka ogonye e twech, kendo owuodhe kuom mibadhi duto mag richo, kendo bang’ miyogo ler moromo kendo menyogo, ne orwake ei chokruok mar chunje moidho kendo mamor. Hoyo mare kende, ne en ni kuom wuok e okang’ masani mar richo kod neno masira, wuode mane ohero ne osedhi kama muya maduong’ mar Roho maler ne biro manyo chunje mane otimo mudho, kama pache ne biro eloree ne rieko mar polo kod lokmok . ahucha mar hera ma ok tho, ka iike kamano kuom kido mowal mondo owinj ber mar yweyo kod bedo e alwora mar gikeni mar polo.LM 497.3

    Ka wan kod paro ma kamagi, ibi winjwa kaka jogo moyie ni warruok mar polo ok oyiengore kuom gimoro ma wanyalo timo e pinyni; kata mana kuom lokmok masani mar chuny, kata kuom yie masani kata kuom bedo jolemo sani.” Kamano e kaka jal maluongore ni jayalo mar Kristo nwoyo miriambo mane owachi gi Satan e Eden; Ok unutho ngang’” to Nyasaye ong'eyo. ka chieng’no ma unuchame, wang’u noyepi mi nubedi ka Nyasaye. Kung'eyo mabeyo gi maricho. Owacho ni jaricho moloyo ji te - janek, jakuo, kod jaterruok - bang’ tho biro bedo kod ikruok mar donjo e yweyo mochwere.LM 498.1

    To jal maketho ndikoni tieko ka wacho nang’o? kowuok kuom wach achiel mane nyiso bolruok ma Daudi ne nigo kuom pogruok gi gweth. Chunye nogombo mondo odog ir Absalom, noyudo nosehore kuom Amnon, nimar nosetho. Kane lit mar kuyo mare osebedo mokwe kuom kinde moro, pache ne owuok kuom wuode mane osetho kadok ir mane pod ngima, ka ringre owuok kuom luoro mar kum ma owinjore mane oyudo nikech mahundu mane otimo kendo ma e ranyisi, ni Amnon mane jachode kendo mane jamer, kane otho, to ne oting’ kitero e kar dak mokwe, kama ne idhi puodhee ka iike ne bedo e kanyakla mar jo Malaike maler! Ma en puonj mar Satan owuon, kendo otimo tichnne chutho. Donge wanyalo hum nono ni puonj ma kamano emaomiyo richo omedore.LM 498.2

    Yo ma iluwo gi japuonj achiel mar miriamboni chiwonwa picha mar moko mathoth. Weche moko manok mag ndiko ipogo kigolo kuom tiend wach ma, e kuonde mathoth dine onyiso tiend wachno e yo mataro mar Ioko ma oketi kuome; kendo wes ma ok oriw e yo mabergo cko, idwanyo kendo itiyogo kaka gigo masiro puonj ma onge kod mise ei wach Nyasaye. Neno ma iparo ni ema obedo ranyisi ni Amnon ma jakong’o ni e polo en mana wach ma weche makare mag ndiko puonjo ka wacho ni onge jamer ma donjo e pinymodh Nyasaye. Korintho 6:10. Kamano e kaka joma riwo weche gi kiawa, joma ok oyie kod jong’ai loko adiera bedo miriambo. Kendo ji mathoth osewuondi ei kia margi mi obuogi mondo onindi e kwe mar paro mag ringruok.LM 498.3

    Tong’ dine ni en adier ni chunje mag ji donjo mana e polo moriere e saa ma githoeno, to kara ber mondo wagomb tho kar bedo mangima. Ji mathoth oseketho ngimagi nikech bedo gi yie ma kamano ka masiche ose ologi, gi achiedhnade, kod wichkuot, bedone gima yot chodo tol mar ngima ka gikwang’ maber gi donjo e kwe mar piny mosiko.LM 499.1

    Nyasaye osechiwo ei wachne ranyisi modimbore ni obiro kumo ng’at ma oketho chikne. Jogo mawuondore ni en jang’uono ahinya ma ok dokum joricho, onego orang man'a msalaba mar kalwari. Tho mar wuod Nyasaye ma onge mbala timo neno ni misach richo en mana tho.” Ni ketho chik rnoro amora mar Nyasaye nyaka yud duoko mare mowinjore kode. Kristo mane onge richo to ncbedo richo nikech dhano. Ne oting’o ketho mag richo, kod pando wang’ mar wuon mare, nyaka ne ehunye obarore kendo ngimane othichore oko. Misangoni duto ne otim mondo joricho oyud resruok. Onge yo moro machielo mane inyal res godo dhano kigolo kuom misach richo. Kendo chuny ka chuny ma odagi kawo ptiodhmok mane ochiw kuom nengo makamano, nyaka ting’ kuome owuon masira mar kum mar ketho chik.LM 499.2

    We mondo warang ane gima Biblos medo puonjo kuom joma okia Nyasaye kendo mapok olokore, mane jayalo moyie kuom lokruok mar piny kendo e polo, kaka Malaike maler kendo mamor.LM 499.3

    “Ng’a ma riyo omako anami pi soko mar ngima.” Singruogni eri en mana mar jogo ma riyo ohewo. Mana jogo kende mawinjo ka gin kod dwaro mar pi ngima, kendo manyogo ma kata giwito gik moko duto ema biro yudogo. “Ma e gir keni mar ng’at molocho; kendo anabed Nyasache to enobed wuoda.” Wes 7. Kar ka bende oketi e okenge maler. Mondo wabed jacham gikeni mar gik moko duto, nyaka watam kendo walo richo.LM 499.4

    Ruoth wacho kokadho e dho janabi Isaya niya: “Mawacho ni jonabi ni kik ukomwa weche makare, nyiswa uru weche mayom ma wacho ni aura e yo, leng’uru e yo mi uni ng’ama ler mar Israel owe telonwa.” Jaricho enone malit, enobedne marach; nimar enomiye duoko mar tich Iwete. Isaya 3:10-11. Kata ng’ama rach otimo marach ndalo mia achiel, kendo oru, to, adier, ang eyo ni piny obiro bet maber ni jogo moluoro Nyasaye; ma luor e nyime. To ok nobed maber ne ng’ama rach.” Eklesiastes 8:12-13. To Paulo bende timo neno ni jaricho kano ne en owuon mirima endalo mar mirima gielo bura makare mar Nyasaye; manomi ng’ato ka ng’ato kaka tichne oromogo: masira gi chandruok noyud ng’ato ka ng’ato ma timo richo. Jorumi 2:5,6.9.LM 499.5

    Onge ng ama terore, kata ng ama ok ler, kata ng’ama gombo - ma en ng’ama lamo nyiseche manono - ma nyalo yudo gikeni e piny ruodh Kxisto gi Nyasaye. Jo efeso 5:5. Beduru gi kwe gi ji duto, kendo kod puodhruok ma ka ng’ato ongego to ok none Ruoth. Jo-hibrania 12:14. Gin joma ogwedhi ma luoko nenggi maler, mondo gibed gi tliuolo mar charno yadh ngima, kendo mai donjo e dho rangeye mag dala. “To guogi ni oko, gi jojuogi, gi joma terore, gi jonek gi joma lamo nyiseche manono kod ng’auTka ng’ato mohero miriambo kendo timo.” Fweny 22:14,15.LM 500.1

    Nyasaye osehulo ne dhano kaka kite chalo, kod yo ma otiyogo gi richo. Jehova Nyasaye man kod ng’uono, ma ok tim mirima piyo. mogundho gi hera gadiera; mamiyo ji gana gi gana ng'uono; moweyo rochruok gi ketho gi licho, ma ok kwan jaketho kaka oler e bura. Joricho duto ibi tieki.” Ok joma bayo weche, to noneggi kaachiel; kar giko mar joma richo nogolgi oko.” Zaburi 45:20: 37:38. Teko kod loch mar sirkand polo ibi tigo mondo oket ng’anjo piny; to pod nyismok duto mar chulo kuor biro bedo mana machalre chutho gi kit Nyasaye kaka jal man kod kech, madhil e chandruok kuom kinde malach, kendo man kod miwafu.LM 500.2

    Nyasaye ok chun ng’ato mondo obed gi dwaro kata mondo ong’ad wach. Ok obed mamor gi bolruok mochun. Ogombo mondo chwech mag lwete ohere nikech oromo kod hera. Ogombo mondo giluore nikech gin kod puoch manek kuom rieko mare, timne makare, kod miwafu mare. Ji duto man kod winjo makare kuom kidogi eki biro herogo nikech gik ma ywayogi ire gi ber mag kite.LM 500.3

    Chike mag kech, ng’uono, kod hera, ka opuonji kendo oyar malach gi jawarwa, gi tipo mar dwaro kod kit Nyasaye. Kristo ne owacho ni ne ok opuonj gimoro mak mana mano mane oseyudo kuom wuon mare. Chike marito sirkal^mar polo ni e winjruok mogik kare chuth kod puonj mag Jawar. Hei wasiki. Nyasaye chulo kuor ne joricho mondo polo gi piny duto one maber, to kata mana mondo joma ong’adnegi bura bende one maber. Ne onyalo nnyogi mor kane onyalo timo kamano kaluwore kod chike ma” sirkande kaachiel gi tim makare mar kite. Oluorogi gi mich mag herane, omiyogi ng’eyo kuom chikne, kendo oluwo bang’gi gi chiwo mag ng’uonone; to gicharo hera mare, giketho chikne, kendo gidagi ng’uonone ka gisiko giyudo mich mage, gimiyo jachiwo wich kuot; gimon gi Nyasaye nikech ging’eyo ni ocharo richogi. Ruoth dhil kod timbegi maricho kuom kinde malach; to saa mar ng’ado bura biro gik, kama giko margi enong’adie. To be dotwe jogo gi thiwni e bathe, bende dochun-gi mondo gitirti dwache?LM 500.4

    Jogo ma oseyiero Satan kaka jatendgi kendo osebedo ka tekone ema chiko ok oikore mar donjo e nyim Nyasaye. Sunga, wuond, dwanyruok, kwinyo, osegurore e kitgi. Be ginyalo donjo e polo ma gidag manyaka chieng’ gi jogo mane ok gidwar kendo mane gimonjo ka gin e piny? Jamriambo ok nyal yie gi adiera; muolo ok nyal romo ng’at mating’ore malo kendo ma jasunga; liw ok nyal rwaki gi ng’at mohero mibadhi; hera ma ok dwar mare kende ok nyal bedo maber ne ng’at ma oherore kende.LM 501.1

    Tong’ da ni jogo ma ngimagi osebedo ei ng’anjo ne Nyasaye ter e polo ka diemo wang’, mi gibedie joneno kuom okang’ ma ting’ore malo kendo maler mogik kare chutho man kanyono - ka chuny ka chuny opong’ gi hera, lela wang’ ka lela wang’ rieny gi mor, ka thumbe ka thumbe makelo mor kendo ma ywak mamit wuok ka miyo Nyasaye kod Nyarombo duong’, kendo ohula mag ler ma ok rum mamol kuom joma oresi kawuok e nyim wang’ jal mobet e wi komduong’, - be jogo ma chunygi opong’ kod sigu ma gin godo gi Nyasaye, gi adiera kod bedo maler, diriwre gi oganda mar jo-polo, ma giriwre ei wendegi mag pak adier? Be ginyalo bedo modhil ka gineno duong’ mar Nyasaye kod mar Nyarombo? Ooyo, ok kamano; higni mag ng’uono ne ochiwnegi mondo ginyal loso kitgi ochal gi polo; to pok ne gipuonjo pachgi mondo oher gik maliw; pok ne gipuonjore dhok ma iwacho e polo, kendo koro osedeko ahinya. Ngima mar ng’anjo ne Nyasaye ok osemiyo gibedo moromo gi polo. Liw mare, ler mare, kod kwe mare biro mana bedo sand ne gin giwegi. Duong’ mar Nyasaye biro mana bedo negi mach ma weng’o. Ginyalo gombo mondo giring giwuog e kama lerno, ginyalo yie mar rwako kethruok, mondo gipond ne wang’ jal mane otho mondo oresgi. Giko mar joricho osegurore nikech yiero ma gin giwegi gisetimo. Bedo margi ma onge e polo en yiero ma gin giwegi ema gitimo kendo mano en gima kare kendo ng’uono kor Nyasaye.LM 501.2

    Mana kaka pige mag ataro, mich mar odiochieng’ maduong’ hulo bura ma Nyasaye oseng ado ni joiicho ok nyal thiedhore. Ok giwinj ka gin e okang’ mai chiwmok ne loch mar polo. Dwaro margi osebed ka itivogo e ng’anjo; kendo ka ngimagi orumo. to obedo ni osedeko ma ok ginyafloko yamo mar pachgi mondo oringi e yo machielo. osedeko ma ok ginyal wuok e ketho chik ka gidhi e winjo wach, ok ginyal wuok e sigu ka gidok e hera.LM 502.1

    Kuomweyo mak oketho ngima mar Kain janek, Nyasaye ne ochiwo ne piny ranyisi mar gima ne dhi bedo duoko mar yiene jaricho mondo odagi ka omedo dhiyo nyime gi timbene maricho ma ok otwe .nine gi tol. Kokadho kuom mbi mar puonj mar Kain kod ranyisi mage, oganda mathoth mag nyikwaye ne odonjo e richo. Nyaka ne ochopo kama richo mag dhano ne obedo maduong’ e piny. “Kendo paro duto mar chunye ne rach pile. Piny bende ne okethore e nyim Nyasaye. ma piny ne opong’ gi achach Chakruok 6:5. 11LM 502.2

    Ka otimo ne piny ng uono, Nyasaye ne orucho oko joricho mane odak e ndalo mag Noa. Kuom ng’uono, ne oketho jo mibadhi mane odak e dala mar Sodom. Kokadho kuom teko mag wuond mag Satan, jok ma timo richo yudo kech, kod puoch, kamano e kaka gimedo telo ne jomoko ka gitero e richo. Kamano e kaka ne obedo e ndalo mag Kain kod Noa, kamano bende e kaka ne obedo e ndalo mag Ibrahim kod Lut. Kamano be e kaka notimre e ndalowa. En mana kuom timo ne piny ng’uono ema omiyo Nyasaye e giko biro ketho jok ma odagi ng’uonone. “Misach richo en tho, to mich mar Nyasaye en ngima ma nyakachieng* kuom Ruodhwa Yesu Kristo ” Jorumi 6:23. LM 502.3

    E seche ma ngima en girkeni mar joma kare, migawo mar joricho to en tho. Musa ne owacho ne jo Israel niya: “Ne, tinendeni aseketo e nyimi ngima kod tho, bei kod rach. Rupar mar chik 30: 15. Tho ma owuo kuome kaeni ok en tho mane onyis Adam nimar ji duto neno masira mar misach richone. To en tho mar ariyo, ema oketi mopogore gi ngima mochwere.LM 502.4

    Kaka duoko mai richo mar Adam, tho ne okadho kuom tieng’ mar joka dhano duto. Duto dhi ei liel machalre, to kokadho kuom gweth mar chenro mai warruok, ji duto enochier ka igolo ei lietegi, “nobedi chier mar joma kare kod joma ok kaie. Nimar kaka ji duto tho ei Adam, kamano bende nomi ji duto doko mangima ei Kristo. To nitiere pogruok man e kind kidienje ariyogo ma ochier. Ji duto mani ei liete nowinj duonde kendo gini wuog oko; joma notimo maber nochier e ngima, to joma notimo marach nochier e bura. Johana 5:28, 29. Tich joote 24:15,lkorintho 15:2. Joma ochier e chier mokuongoni gin joma ogwedhi kendo maler, tho mar ariyo onge gi teko kuom joma kamagi. Fweny 20:6. To jogo ma pok olokore mobedo gi yie mar yudo weyo richo, nyaka yud duoko mar richo, - ma en “misach richo” Giyudo knm kaluwore kod kinda kod pek mar richogi, kaluwore kod timbegi, to giko en tho mar ariyo. Nikech ok en gima owinjore ne Nyasaye kuom timne makare kod ng’uonone mondo owar jaricho ei richone, otuone bedo mare ma ficho ne osemaye kendo ma en owuon onyiso ni ok oromo godo. Jandiko mag weche mokor wacho niya: “Nimar podi kinde matin, kendo ng’ama rach obiro onge, Ee iniket chunyi kuom paro kar bet mare, kendo obiro onge.” Machielo bende wacho niya: “Gini bedi ka joma ne ok nitie chutho. Obaclia 16. Ka giumore gi dwanyruok, ginimo ei lal mochwere ma onge geno.LM 502.5

    Kamano e kaka ibi tiek richo, gi midhiero kod kethruok duto ma osebedo duoko mare. Jandik Zaburi wacho niya: “Isenego joma richo, iserucho nyinggi nyakachieng’.” Jowasigu giserumo, gidong’ nono nyakachieng’. Zaburi 9:5, 6. Johana ei kitabu mar Fweny, ka orango okang’ mochwere mane pod ni nyime ne owinjo wend polo gi piny ma onge duol moro ma ochochni mantie. Gik ma ngima duto man e piny kendo e polo ne owinji ka duoko ne Nyasaye duong’. Fweny 5:13. Kara onge chuny moro molal ma biro yanyo Nyasaye, ka gipuonjoni ei sand ma ok rum; onge chwech modhier man e ataro mar mach mabiro riwo ywak margi gi wend joma owar.LM 503.1

    Puonj mar bedo mangima bang’ tho ema yuoyo e wi both mokuongo mar chuny ma ok tho, puonj kaka sandntok ma ok mm, ma opogore gi puonj mar ndiko. kata gi gima wanyalo paro. kod kata mana winjowa kaka dhano. Kaluwore kod yie mar ji mathoth, joma oresi man e polo, ong’iyo gi duto mane otimore e piny to moloyo gi ngima osiepe mane giweyo chien. To ere kaka ne onyalo bedo chakraok mar mor ka joma otho ong’eyo chandruok mag joma pod ngima? Ka gi bedo joneno mag richo ma joma gihero timo kendo ka gidhilie kuyo duto, wichkuot duto kod kuyo mag ngima? Joma ni e kwe mar polo nyalo winjo mitne nade ka gisiko ka gihinyo mana e wi osiepegi man piny? To mano kuma en wach malich ni ka chuny wuok e tiegruok nii to idire mana e mach ma ok tho. En kuyo matut machal nade ma ji nyalo bedogo ka gineno ka osiepegi ma onge ikruok donjo e richo kod midhiero manyaka chieng”? ji mathoth oselokore joneko nikech paro mabuogo ji machal kod ma.LM 503.2

    Ndiko to wacho ang’o kuom wechegi? Daudi wacho ni dhano ok bed mangima ka osetho. “Muche orumo, giike e lowo. chieng’ onogo gima oparo ola! e lela. *Nimar joma ngima ging’eyo ni gibiro tho; to jonta otho ok ong’eyo gimoro mi pok giongego kendo; nimar wi ji owil gi parogi. Hera kod sin kod timo higa mane gibetgo koro oselal nono, kendo gionge kargi kuom wach moro motimore e piny e bwo wang’ chieng’, tich ma lweti oyudo. ti gi tekoni duto; nimar onge tich, kata lony, kata ng'eyo gimoro kata rieko, e liel kama idhiye. Eklesiastes 9:5. 6. 10. LM 504.1

    Kane oduok alam mar Hezekia mi omede higni apar gabich, ruodhno ne ogoyone Nyasaye erokamano ka ochiwone pak kuom ng’uonone. Ei wendni onyiso gima omivo obedo maber. “To joma ni e liel ok nyal paki. joma tho tero ok nyal dendi. Joma oik e bur ok nyal geno yudo wach mar adier, ng'ama ngima ema nopaki. kaka otimo tinende. Isaya 38:18. 19. Sayans mar lento niathoth wacho ni jok ntakare mosetho ni e polo. Ka gisedonjo e kwe kendo gipako Nyasaye gi lep nta ok tho; to Ezekia ne ok nyal neno gima ni kod duong’ ka inval tint e bwo liel. Wechene owinjore gi neno mar jandik Zaburi. “Nimar e tho onge paro kuomi. Ng’ano ma nogoni erokamano e Sheol. Joma otho ok pak Jehova, ka jogo rniketo ei liel. Zaburi 6.5:115:17.LM 504.2

    Petro e odiochieng’ mar pentekost ne ohulo ni jaduong’ Daudi, ne otho ntoyiki, kendo liende ni kodwa nyaka ndalogi.... Daudi ne ok oidho e polo, Tich-joote 2:24.34. Adiera ni Daudi pod ni ei liel nyaka chieng’ chier nyiso ni joma kare ok odhi e polo ka githo. En ntana kokadho kuom chier, kendo kuom tim makareni adier ni Kristo osechier, eka Daudi giko to nobedi e bat korachwich mar Nyasye.LM 504.3

    Kendo Paulo ne owacho niya: “Nimar ka ok ochier joma otho, kata Kristo ne ok ochier, yie main onge ohala. pod un e richou, orniyo jogo bende monindo ei Kristo gilal. Ka kuom higni gana ang’wen jok makare osemana bedo ka dhi e polo tir e saa ma githo, ere kaka Paulo dine owachoni ka chier onge, to jogo bende mane osenindo kuom Kristo bende olal? Onge chir ma dine odwarore.LM 504.4

    Tyndale mane onegi nikech yie mare, ka wuoyo kuom okang’ ma joma otho bedoe, ne owacho niya: “Ahulo ayanga, ni gino ok donjna ni gisebedo e duong’ chutho ma Kristo nitiere, kata ma Malaike mag Nyasaye moyier nitie. Bende ok en rnigawo maryie mara; to nikech tong’ da ni en kamano, to aneno kara yalo wach mar chier bedo kayiem nono.” William Tyndale. preface to New Testament (ed.I534. reprinted in British Reformers-Tvndale Fifth, Barnes, page 349.LM 504.5

    En adiera ma ok nyal we mak oyiego ni geno mar gweth ma ok rum ma ji bedo godo e kar tho, osemiyo ji ojwang’o puonj mar Biblos mar chier. Timni eri ne owuo kuome gi laktar Adam Clark, mane owacho niya: “Puonj mar chier chal ka gima ne iparo ni nikod duoko mathoth e dier jo Kristo machon moloyo sani. Ere kaka ma bedo? Joote ne osiko ka guro wachni, kendo ne ochiewo jolup Nyasaye, mondo, oket chunygi ka gin gi bolruok, mondo giyud mor kuom wachni. Kendo joma okawo kargi e ndalo ma kawuono ok thor tuomo wachm! Kamano e kaka joote ne oyalo, bende e kaka jo Kristo ne oyiego, kamano bende e kaka wayale, to bende e kaka jowinjo magwa oyie. Onge puonj moro ei injili ma oket kuome dich mathoth; to bende onge puonj kuom tim ma kawuono mar yalo ma osejwang’ moloyo mar chier.” - commentary remarks on 1 Corinthian 15. Para.3. LM 505.1

    Ma osebedo ka dhiyo nyime nyaka chop adiera man gi duong’ mar chier bed m osedinore chutho ma olal e nyim wang’ jo Kristo. Kamano jandiko moro maduong’ kuom weche mag lemo, ka owuoyo kuom weche mag Paulo e 1 Thesalonika 4:13-18 wacho niya: “Nimar chenro matimore mar hoyo mar puonj mar gweth ma ok rum mar joma kare ma timorenwa, kendo monowa bedo gi kiawa kuom biro mar ariyo mar Ruoth. ka watho to Ruoth bironwa. Mano e gima Onego waki kendo wariti. Joma otho osekadho mi odonjo ei duong . Ok girit mondo gilochi e bura e ka gidonj e gweth.”LM 505.2

    To kane Yesu oehiegni weyo jopuonjrene. Yesu ne ok owachonegi ni ne gidhi ruyo dhi kuome. ‘'Adhi mondo alosnu kar bet,” ne owacho niya: “To ka adhi mondo alosnu kar bet, anabi kendo, eka naruaku kama antie.” Johana 14:2,3. To bende Paulo medo wachonwa niya: “Ruoth owuon biro lor koa e polo gi Itiong matek, gi duond Malaika maduong’, ka tung’ Nyasaye oywak; kendo joma otho kuom Kristo nochier mokuongo. Eka wan joma ngima modong noterwa malo, kaachiel gi jogo, e boche polo, mondo warom ne Ruoth e kor polo. Kamano wanabed gi Ruoth nyakachieng’. Kendo omedo niya: ‘Horeuru ng’ato gi ng’ato kod wechegi,” IThesalonika 4:16-18. To mano kuma nitie pogruok malach e kind wechegi mag hoyo kod mago mar jayalo mayalo weche mag piny ma owachi chien kacha joma achien-gi ne ohoyo joma ne owito osiepegi, ni kata obedo ni joma osetho ne nyalo bedo joricho machalo nade to ka chunye ochot to ne idhi rwake e kind Malaike. Paulo siemone owete biro mar Ruoth ma pod ni nyime, kama thipe maa liel enochodie, kendo joma ne otho kogeno kuom Kristo enochier e ngima mochwere.LM 505.3

    Ka pok ng’ato odonjo ei udi mag joma ogwedhi, wechege nyaka non, kendo kitgi kod timbegi nyaka kadhi kirango e nyim Nyasaye. Duto enong'adnegi bura kaluwore kod gik mane ondiki ei kitepe, kendo enomigi rnich kaluwore kod gik mane gitimo. Burani eri ok timre sama ng’ato otho. Winj ane weche Paulo. Oseketo chieng ma jalo ma oseyiero nong’adie ni ji bura makare; kendo osemiyo ji duto singo kochiere a kuom joma osetho.” Tick joote 17:31. Karka eri jaote ne owacho moriere ni kinde moketi mane pod ni nyime ne osegur mondo ong’adie ne piny bura.LM 506.1

    Juda bende wuoyo mana kuom kinde machalo kamano. “Malaike mane ok orito loch mane omigi, to noweyo kar dak manomigi; oseke e mudho, kotwegi kod thiwni mochwere, nyaka chop ng’ad buchgi chieng'no maduong’. Kendo ochako okonyore gi weche mag Enoka niya: “Ne! Ruoth nobiro gi oganda mang’ongo mag jogo maler, mondo oket bura ne ji duto. Kendo Johana wacho ni noneno joma otho jomadongo gi joma tindo, kochung e nyim komduong’, kendo noel kitepe. . . Joma otho nong’adnegi bura gi gik mane gitimo. Juda 6.14.15. Fweny 20:32. LM 506.2

    To ka opo ni joma osetho winjo ber mar kwe mar polo sani. kata ka gipupni ei ataro mar mach, to kara ere tiend dwaro mar bura mabiro. Puonj mar wach Nyasaye kuom weche mabeyogi ok opondo kendo ok gipingre; ginyalo winjore maber e pach ji mathoth. To ere paro maler manyalo neno rieko kata tim makare kuom wach madhiyo nyimeni? Diponi joma kare bang’ nono buchegi e ndalo mar ng ado bura, biro yudo puoch ni: ” Ber. in jatich maber kendo mogen—Donji e mor mar Ruodhi.’ Ka gisebedo ka gidak e nyime saa moro kuom tienge? Be en adieri ni joricho enochoki kigolo e ligek mach mondo gibi giyud kum mar bura mawuok kuom jong’ad bura mar piny ngima ni. Ayeuru kuoma, un joma okwedi, udhi e mach manyakacheng’?” Mathayo 25:21.41. To mano doko seyo malich! To mano doko wach makelo wichkuot ne rieko kod tim makare mar Nyasaye!LM 506.3

    Paro ma ji nigo ni chuny ok tho, ne en achiel kuom puonj mag miriambo, mane Rumi osoyo ei jo-Kristo bang’ ka osehologo kogole kuom jochilo. Martin Luther, ne oriwe gi sigand Apul Apul manono ma oriwore gi chike mag pidhe owuoyo mag Rumi.” - E petael, the problem of immortality, Pg,255. LM 507.1

    Ka owuoyo kuom weche mag Solomon e kitabu mar jayalo, ni joma otho okia gimoro, jatim lokruok ne owacho niya: “Gimachielo manyiso ni jorna otho ok winj gimoro, en nikech, kanyo onge tich, kata sayans, kata ng’eyo, kata rieko moro. Solomon ng’ado wach ni joma otho nindo, kendo onge gima giwinjo kata achiel. Nikech joma otho onindo kanyo, ka ok gikwan ndalo kata higni, to ka ochiewgi to biro chalonegi kagima pok ginindo kata mana dakika achiel.” — Martin Luther, Exposition of Solomon’s book called Ecclesiastes. Pg.152LM 507.2

    Onge kamoro arnora ei ndiko rnaler ma iyudoe wach ni jok makare chopoe yudo mich, kata ni joricho dhi e yudo kum ka githo. Jodongo kod jonabi ne ok oweyo singruok ma kamano. Biblos puonjo maler ni joma otho ok dhi e polo gi sano to owuoyo kuomgi kaka jogo ma nindo nyaka chieng’ chier. lThesalonika 4:14. Ayub 14:10-12. Chieng’no ma tol rnolos gi fedha ochot, kendo tao molos gi dhahabu obwasore (Elesiastes 12:6) to paro mar dhano lal. Joma dhi piny ei liel okwe mos. Ok ging’eyo gimoro antora ma timore e bwo wang’ chieng’. Ayub l4:21. Joma kare ma ool yudo yweyo man gi gweth! Bed ni kinde lach kata chiek, en mana ka diento wang’ ne gin. Ginindo. To ichiewogi gi tung’ mar Nyasaye mondo gidonj e ngirna mosiko man kod duong’ “Nikech tung’ biro ywak kendo jama otho nochiergi gi ringruok ma ok tow mi wan bende nolokwa To ka mani ma tow oserwakore gi mano ma ok tow, kendo mani ma tho oserwakore gi rnano ma ok tho, eka wach mane ondiki biro chopo ni: “Tho oselo mi otiek chuth. ICorinihl5:52-54. E seche ma iluongogi ka igologi e nindo matut, gichako mana paro karna ne giyweyogo. Gima ne giwinjo rnogik ne en rent mar tho; paro mogik, ne en mano mane gibedogo ka ging’eyo ni gilwar e bwo teko mar liel. Ka gichur e bwo liel, paro margi mar mor enowinjre kuom koko gi duol mar loch ni: “In tho, ere lochni?” In tho, ere lit rnikelo?”LM 507.3

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents