IZBJEGAVAJTE RĐAVO DRUŠTVO
Mladi treba ozbiljno da razmišljaju o cilju svoga života i da paze da njihove navike budu čiste i nepokvarene. Treba da budu čvrsti u načelima ako žele da šire dobar uticaj oko sebe. Lokvanj pušta kori- jen duboko ispod nečistoće i mulja; njegova porozna stabljika upija sve što je potrebno za njegovo razvijanje i podiže svoju čistu cvjetnu krunicu ka svjetlu, gdje počiva na površini čistog jezera. On odbacuje sve što bi moglo da uprlja ili pokvari njegovu neokaljanu ljepotu.PM 255.3
Možemo naučiti lekciju od lokvanja: iako okruženi uticajima koji teže da izopače moral i unište dušu, ipak možemo da se sačuvamo od pokvarenosti tako što ćemo se staviti u položaj gdje rđavo društvo neće pokvariti naša srca. Mladi treba da traže društvo onih koji se čvrstim korakom penju putem koji vodi gore. Treba da izbjegavaju društvo onih koji dopuštaju da na njih djeluju rđavi uticaji, koji su lijeni, koji nemaju iskrenu težnju da postignu uzvišen ideal karaktera i na koje se čovjek ne može osloniti kao na one koji će biti vjerni načelima. Mladi treba da su u društvu onih koji gaje u svom srcu strah Božji i ljubav prema Bogu, jer su ti plemeniti i čvrsti karakteri slični lokvanju koji otvara svoju čistu krunicu na površini jezera. Odbijajući štetne uticaje, prihvataju samo ono što im može pomoći da razviju čist i plemenit karakter. Oni nastoje da budu slični božanskom Uzoru. (Instruktor mladih, 5. januar 1893.)PM 256.1
Naše riječi - podsticaj na dobro. — Hrišćani premalo raz-govaraju među sobom o svojim dragocjenim iskustvima. Zloupotreba dara govora je uzrok što je Božje djelo zaostalo i što Bog nije dostojno proslavljen. Ako čovjek u svom srcu gaji zavist, zle sumnje i sebičnost, onda se unutrašnja pokvarenost otkriva i preko riječi. Mnogi od onih koji se nazivaju hrišćanima gaje rđave misli i vode loše razgovore. Takve rijeko čujemo da spominju dobrotu, milosrđe i ljubav Božju koja se otkrila u daru njegovog jedinog Sina za svijet. To je On učinio za nas i zar ne bi trebalo da pokažemo svoju ljubav i zahvalnost prema njemu? Zar ne bi trebalo da se u našem hrišćanskom životu međusobno jačamo riječima ohrabrenja? Ako stvarno volimo Hrista, mi ćemo ga proslaviti svojim riječima. Nevjerni se često osvjedoče u istinu kad čuju čiste riječi, riječi pune hvale i zahvalnosti prema Bogu. (Pregled i glasnik, 25. januar 1898.)PM 256.2
Naš uticaj. — Primjer i ponašanje hrišćanina, kao i njegove ri-ječi, treba da su takvi da u grešnima probude želju da dođu Izvoru života. (Pregled i glasnik, 29. novembar 1887.)PM 257.1