Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

O Le Finauga Tele

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Mataupu 17—Avefe'au O Le Taeao

    Ole Toe Afio Faalua mai o Keriso mo le faamae'aina o Lana galuega o le faaolataga, o se tasi lea o poutū malolosi o le talalelei a le Atua e pei ona faaalia mai i Lana afioga. Ua leva ona feoa'i ma fesea'i le fanau a le Atua e aunoa ma so latou nuu moni i lenei lalolagi; ua leva ona nonofolatou i le nuu o puapuaga ma sauaga. Peitai o lo o i ai se faamoemoe matagofie mo i latou, se faamoemoe faafiafialoto ua āfifi mai i le folafolaga o le toe afio mai o Iesu, o Ia o le Toe Tu ma le Ola, e afio mai e avatua i latou ua leva ona faaaunu'ua i lo latou nuu moni. O le Afio Faalua Mai o Keriso o le aoaoga autū lea o le Tusi Paia atoa. Talu mai lava le aso na faliu ese ai ma le faanoanoa o tatou ulua'i matua mai Etena, o lo o faatalitali le fanau faatuatua a le Atua mo le afio mai o le na Folafolaina Mai, o le Na te faato'ilaloina le malosi o le fili, ma toe faafoi atu i latou i le Parataiso na leiloa. Na taula'i atu le vaai a le au pateriaka i le faaali mai o le Mesia e avea o le taualuga o lo latou faamoemoe. Na faatagaina Enoka, o lona fitu mai ia Atamu, le tagata na feoa'i ma le Atua mo le 300 tausaga, na faatagaina o ia na te iloa mamao atu le afio mai o le Faaola. Fai mai Enoka, “Faauta e afio mai le Alii ma Lana au paia e manomano, e faamasino ai tagata uma”. Iuta 14,15. Na alaga foi le pateriaka o Iopu i le itupō o ona puapuaga ma ta'utino mai, “Auā ua ou iloa o lo o soifua le Na te togiolaina a'u; o aso amuli foi e tulai mai ai o Ia i luga o le eleele. ...ae ou te iloa atu le Atua i lo'u tino; ou te iloa atu ia te ia mo a'u lava, e vaai atu foi o'u mata ia te ia, ae le o se tasi”. Iopu 19:25- 27.FT 254.1

    Na avea le toe afio mai o Keriso o le autū o pese atoa ma isi faa'upuga matagofie a le au tusitala o le Tusi Paia. Na faa'upuina e fatusolo ma faamatalaina e le au perofeta le toe afio mai, i ni upu faagaeetia loto. Fai mai faa'upuga a le faisalamo a'o ia pese i le mata'utia ma le silisili ese o le Tupu o Isaraelu: “O lo o pupula mai le Atua mai Siona, o le mea e silisili ese ona matagofie. O lo o afio mai lo tatou Atua, ua le tuua Lona si'ufofoga. ...E valaau Ia i le lagi i luga, atoa foi ma le lalolagi, i le faamasinoina o Lona nuu”. Salamo 50:2-4. “Ia fiafia le lagi, ia olioli foi le lalolagi; ...i luma o Ieova: auā o lo o afio mai, auā o lo o afio mai e faamasino le lalolagi; na te faamasinoina le atulaulau i le amiotonu, atoa ma nuu i lona faamaoni.” Salamo 96:11-13.FT 254.2

    Fai mai le perofeta o Isaia: “Inā ala mai ia ma alalaga fiafia outou ē o lo o nonofo i le efuefu; auā o lou sau e pei o le sau o le vao iti ia; e lafo atu foi e le eleele ē ua oti”. “E toe ola mai ou tagata oti, e toe tutū mai i latou faatasi ma lo'u tino oti.” “E faaumatia e Ia le oti e faavavau; e soloi'esea foi e le Alii o Ieova o loimata i mata uma lava; e faate'aeseina foi e ia le gao o lona nuu i le lalolagi uma lava; auā ua fetalai mai ai Ieova. O lea aso e faapea ai, Faauta, o lo tatou Atua lenei; sa tatou faatalitali ia te ia; tatou te fiafia ma olioli i lana faaolataga.” Isaia 26:19; 25:8,9.FT 255.1

    Fai mai faa'upuga a Sapakuka a'o ia vaaia i se faaaliga Lona toe afio mai: “Na afio mai le Atua mai Timanu, na afio mai foi le Paia mai le mauga o Parana. Sa ufitia le lagi i lona pupula, o lona viiga foi sa tumu ai le lalolagi. O le pupula foi sa faapei o le la.” “Sa tu o ia ma fuafua le lalolagi; na ia silasila mai, ma na faagateteina nuu ese; na faata'ape'apeina ai foi mauga o le vavau; na faamaualaloina ai mauga iti o le vavau; o ona ala e mai le vavau.” “Ua E ti'eti'e i au solofanua ma ou nofoa faataavalevale o le faaolataga.” “Na iloa oe e mauga, ua latou gatete ai; ...na gagana mai Le moana, ua na sisii i luga ona lima. Sa tutū pea le la ma le masina i le mea la te mau ai; o le malamalama oauū fanafana na latou savavali ai, ma le malamalama o lou tao pupula.” “Sa E afio atu e faaola i lou nuu, e faaola i le na E faau'uina.” Sapakuka 3:3, 4, 6, 8, 10, 11, 13.FT 255.2

    A'o faanoanoa le au soo ona o le a latou tete'a ma lo latou Matai, na latou maua le lototele ma se faamafanafanaga ina ua folafola atu ia i latou e le Faaola Lona toe afio mai. “Aua le atuatuvale o outou loto. ...E tele mea e nonofo ai i le maota o lo'u tama. ...Ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou. Afai foi ou te alu ma sauni se mea e nonofo ai outou, ou te toe sau, ou te talia foi outou ia faatasi ma a'u.” Ioane 14:1-3. “E sau le Atali o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia, ona ti'eti'e ai lea o ia i lona nofoalii mamalu; e faapotopotoina foi i ona luma o nuu uma lava.” Mataio 25:31,32.FT 255.3

    A'o tutū le au soo i luga o le mauga o Olive ma tepa a'e i le lagi, na faamanatu i ai e agelu le folafolaga o Lona toe afio mai. “O Iesu lena ua aveina a'e nai ia te outou i le lagi, e faapea ona toe afio mai o Ia, pei o lona afio atu i le lagi na outou vaavaai i ai.” Galuega 1:11. Fai mai le molimau a Paulo a'o ulufia o ia e le Agaga Paia, “Auā e afio ifo mai le lagi le Alii lava ma le alaga, ma le leo o le agelu sili ma le pu a le Atua”. 1 Tesalonia 4: 16. Ua fai mai foi le perofeta sa faaaunuua i Patamo, “Faauta, o lo o afio mai o Ia ma ao, e iloa atu foi o Ia e mata o tagata uma”. Faaaliga 1:7.FT 255.4

    Ua avea le toe afio mai o Keriso ma ogatotonu e taula'i i ai le pupula o mea uma, “e toe fuata'i ai mea uma lava, ua fetalai mai ai le Atua i fofoga o ana perofeta paia uma lava talu mai anamuā”. Galuega 3:21. Ona motusia ai lea o le pule faa'umi'umi a le fili, “o malo o le lalolagi” ua avea “mo lo tatou Alii ma Lona Keriso; e fai foi o Ia ma Tupu e faavavau faavavau lava.” Faaaliga 11:15. “Ona faaali mai ai lea o le pupula o Ieova, e vaaia lava e tagata uma faatasi.” “E faapea lava ona faatupuina e le Alii o Ieova o le amiotonu ma le viiga i luma o nuu uma.” E avea o Ia “ma palealii e matagofie, ma pale lalelei i ē ua totoe o lona nuu.” Isaia 40:5; 61:11; 28:5.FT 255.5

    O le taimi lea o le a faatūina ai loa le malo o le filemu, le malo o le Mesia ua leva ona avea ma faanaunauga o le toatele. “Auā e faamafanafanaina Siona e Ieova, e faamafanafanaina ana mea faatafunaina uma lava; na te faia lona fanua lafulafuā e pei o Etena, ma lona toafa e pei o le faato'aga a Ieova.” “E avatu e ia le lalelei o Lepanona, ma le matagofie o Karamelu ma Sarona.” “E le toe ta'ua oe, Ua Lafoa'iina; e le toe ta'ua foi lou laueleele, Ua Tuufua; ae peitai e igoa oe o Lo'u Fiafia, o lou laueleele o Piula.” “E pei ona fiafia foi o le faatoafaiavā i lana āvā, e faapea ona fiafia o lou Atua ia te oe.” Isaia 51:3, 35:2; 62: 4,5.FT 256.1

    Ua avea le afio mai o Iesu o le faamoemoe o Ona soo moni i tupulaga uma. O le folafolaga faamavae a le Faaola i le mauga o Olive, le folafolaga o Lona toe afio mai, na pei o se mōli ua malama uma ai le lumana'i mo le au soo, ua faatumulia ai o latou loto i le olioli ma le faamoemoe, o se faamoemoe e le mate i sauaga ma puapuaga. Ua avea le faaali mai o lo tatou Atua ma lo tatou Faaola o Iesu Keriso o le faamoemoega e manuia ai i taimi o puapuaga ma sauaga. Na tumu i le faavauvau Kerisiano o le nuu o Tesalonia a'o latou tatanu i o latou tagata ua maliliu, o ē sa faamoemoe e soifua pea e oo i le aso o le toe afio mai o le Alii. Peitai na faatepa i latou e Paulo lo latou faiaoga, i le aso o le toe tu pe a afio mai le Faaola. O le aso lea e toe tutū mai ai ē na feoti o i a Keriso, ona aveina a'e faatasi ai lea o i latou ma ē o ola e feiloa'i ma le Alii i le vanimonimo. “Ona tatou faatasi pea lava lea ma le Alii. O lenei, ia outou fefaamafanafana'i i nei upu.” 1 Tesalonia 4:16-18.FT 256.2

    A'o i ai le soo pele i luga o papa o Patamo, na ia faalogo i le folafolaga ua faapea mai, “E moni, ou te vave alu atu”. Fai mai lana tali naunauta'i, “O lea lava le Alii e, Iesu, ia E afio mai”. Ma o le tatalo lava lea a le ekalesia i tupulaga uma a'o latou maumausolo ma fesea'i i lenei lalolagi. Faaaliga 22:20.FT 256.3

    Na faalogoina i senituri uma le faaleoina o lenei faamoemoe e le au paia ma maturo, a'o latou molimau atu mo le upu moni i ana o falepuipui, i fata na susunuolaina ai i latou, ma fata na vavae'esea ai o latou ulu. “Na latou manatu faatauvaa i le oti ona ua latou maua le mautinoaga o le toe tu mai o Keriso, ma ua mafai ai foi ona mautinoa lo latou lava toe tutū mai, i le aso o Lona afio mai.” Na latou malilie latou te o ifo i tuugamau, ina ia mafai ai ona toe tutu a'e i latou ua sa'oloto. Na latou tulimata'i atu i le afio mai o le Alii mai le lagi i le pupula o Lona Tamā, o le a tuuina mai ai i le au amiotonu le malo. O le faamoemoe lava lea na 'u'umau i ai tagata Ualetenese. Na taula'i atu foi le vaai a Uikilifi i le afio mai o le Faaola, e avea o le faamoemoe o le ekalesia. (Daniel T Taylor, The Reign of Christ on Earth: or, The Voice of the Church in All Ages, p.33, 54, 129-134.)FT 256.4

    Fai mai le upu a Luteru, “E i ai lo'u talitonuga faamaoni e le atoa le 300 tausaga ae oo mai loa le aso o le faamasinoga. E le mafai ona faatagaina e le Atua lenei lalolagi amioleaga e alu ai pea faapenei”. “Ua lata mai lava le aso tele, le aso e lafotūina ai le malo o mea inosia uma.” (Ibid., pp. 158, 134.)FT 257.1

    Fai mai le faamatalaga a Melanetone, “Ua leva le lalolagi, ma e le o toe mamao lona i'uga”. Fai mai le apoapoa'iga a Kalavini i le au Kerisiano, “Ia outou tatalo ma le naunauta'i mo le aso o le afio mai o Keriso, e leai se isi aso e sili atu i lea aso. Ia tulimata'i i ai le au aiga atoa o ē faamaoni. E ao ona tatou galala mo Keriso; e ao ona tatou manatunatu ma sa'ili'ili se'ia tafa mai ata o lea aso tele, le aso e faaalia manino mai ai e le Alii le pupula ma le mamalu o Lona malo. (Ibid., pp. 158, 134.)FT 257.2

    Fai mai le fesili a Ioane Nokisi, le failauga o le galuega o le Toe Fuata'iga mai le atunuu o Sikotilani, “E lei afio atu ea le Alii o Iesu ma lo tatou tino tagata i le lagi? E i ai ea se mea o le a taofia ai Lona toe afio mai? Ua tatou iloa e toe afio mai o Ia, ma e le faatuai mai lava”. Na taula'i atu foi e ala i le faatuatua le vaai a Ritili ma Latimere i le afio mai o le Alii, a'o tuuina atu o la ola mo le upu moni. Fai mai ni upu na tusia e Ritili, “Ua ou talitonu e aunoa ma so'u masalosalo ua lata mai le i'uga o le lalolagi. Tatou alalaga atu faatasi ma le auauna a le Atua o Ioane ma tatou faapea atu, “O lea lava le Alii e, Iesu, ia E afio mai”. (Ibid., pp. 151, 145.)FT 257.3

    Fai mai le tautinoga a Pakiseta, “Ua pito sili le suamalie ma le faafiafialoto ia te a'u o le manatu i le toe afio mai o le Alii. O le faatuatua o le au paia latou te tulimata'i atu ai i lea aso o Lona faaali mai, le faamoemoega e manuia ai. Afai o le oti o le fili mulimuli lea e faatoilaloina i le aso o le toe tu, e ao i le au talitonu ona latou tatalo ma le faatauanau mo le toe afio mai o Keriso, e atoatoa ai le faataunuuga o lenei faamoemoe. O le aso lenei e ao ona tālotālo ma faamoemoe ma faatalitali i ai le au faatuatua, o le taualuga o le galuega tele o lo latou faaolataga, o le faanaunauga o ō latou agaga. Ia oo mai ia lea aso, le Alii e”. O le faanaunauga lena o le ekalesia i le vaitaimi o le au aposetolo, o le faamoemoe lena o le ekalesia i le vao, faapea le au tala'i o le galuega o le Toe Fuata'iga. (Richard Baxter, Works, vol. 17, pp. 555, 500, 182,183.)FT 257.4

    Ua valo'ia mai e le Tusi Paia, faailoga e iloa ai e tagata ua latalata mai lea aso o le toe afio mai o Keriso. Na fetalai mai Iesu, “E i ai faailoga i le la, ma le masina, ma fetu”. Luka 21:25. “E faapogisaina le la, e le susulu mai foi le masina, e pa'u'ū mai fetu o le lagi, e lūlūina foi au o le lagi. Ona iloa atu lea e i latou o le Atali o le tagata ua sau i ao ma le mana tele ma le mamalu.” Mareko 13:24,26. O le faamatalaga lenei a Ioane i le Faaaliga, e uiga i le ulua'i faailoga o le toe afio mai: “Faauta foi o le mafui'e tele, o le la foi ua liua ua uliuli e pei o le ie fulufulu talatala, o le masina foi ua liua e pei o le toto.” Faaaliga 6:12.FT 257.5

    Na molimauina nei faailoga uma a'o lei oo i le amataga o lona 19 o senituri. Na faataunuuina lenei valo'aga i le tausaga 1755, le tausaga na lūlūina ai le mafui'e aupito malosi i tala faamaumauina i lena vaitaimi. Na faaigoa lea mafui'e o le Mafui'e o le Aai o Lisipone i Sepania; peitai na aafia ai le vaega tele o le konetineta o Europa, faapea Aferika ma Amerika. Na faalogoina foi lenei mafui'e i Kirinilani, i Amerika tutotonu, i le motu o Matira, i Nouei ma Suetena, i Peretania ma Aealani. E sili atu i le fa miliona maila faatafafā na aafia i lenei mafui'e. Toetoe lava leai se eseesega o le malosi o lenei mafui'e i Aferika ma lona malosi i Europa. E sili atu i le 'afa o le aai o Alekia (Algiers) le laumua o Alekeria (Algeria) na faaleagaina atoa. Na faamaga le eleele ma goto atoa ifo i ai se nuu e le mamao ma Moroko, se nuu pe tusa o le valu i le sefulu afe tagata na i ai. O gataifale uma o Sepania ma Aferika na lavevea i se galu lolo na faapulou ai aai tetele ma faaleagaina ai le tele o mea.FT 258.1

    Peitai o Sepania ma Potukale atunuu na pito sili ona mafatia i faiga a lenei mafui'e. Fai mai e 60 futu le maualuluga o galu na lavea ai le aai o Katisa i le talafatai o Sepania. O le tele o “mauga o Potukale na lūlūina faatatope e le mafui'e, ua peiseai ua lūlūina i latou mai o latou faavae. O nisi o ia mauga na i'u ina māvaevae ma faamamaga a'e i le lagi o latou tumutumu. Na faapena le mata'utia o le saeia o ia mauga e le mafui'e, ma lafo ifo i lalo ogamauga i vanu ma vāimauga. Na lipotia mai foi le alu a'e o le afi i nei mauga”. (Sir Charles Lyell, Principles of Geology, p. 495.)FT 258.2

    Na faalogoina i le aai o Lisipone se gogolo e pei o se faititili e sau i totonu o le eleele. E lei umi ae faalogoina loa se lūlūga mata'utia, se lūlūga na alu ifo ai i lalo le tele o le aai. Na o le ono minute na lūlū ai le mafui'e ae ono sefulu afe na maliliu. Na vaaia le sami ua te'i ua pe eleele; ona toe vaaia loa lea ua sau le galu lolo ua sili atu i le lima sefulu futu le maualuluga o galu. O nisi o tala o mea mata'utia faapea na tutupu i lea mafui'e, e aofia ai le tala i le goto ifo o se uafu fou, se uafu taugatā na fausia i le maa tāua o le mapu. E toatele se motu o tagata na faapotopoto i luga o lenei uafu ina ia latou sao ai mai fale pa'u'ū ma mea to'ulu. Peitai na faafuasei le goto ifo o lenei uafu faatasi ma i latou uma na i ai, ma e aunoa ma se tino oti na toe mānu a'e i le fogatai. (Ibid., p. 495.)FT 258.3

    “Na sosoo mai lava le lOlOga o le mafui'e ma le taufai alu ifo uma i lalo o falesa, alu ifo uma i lalo ma nofoaga o le au monike, toetoe lava lalo uma foi ma fale maualuluga o le malo, ma le tusa o le kuata o fale o aiga. Tusa o le lua itula talu ona lūlūina le aai ae amata loa ona sasao a'e afi i vaega eseese o le aai. E tolu aso o faia le faatafunaga o lenei aai. Na tupu le mafui'e i se aso pa'ia o le ekalesia, ma e maua mai e le mafui'e le toatele o tagata o tumutumu mo sauniga i totonu o falesa. Toetoe lava leai se isi na sao o lenei toatele. (Encyclopedia Americana, art. 'Lisbon,' note, ed. 1831.) “E le mafai e upu ona faamatalaina le mata'u na oo i ai tagata. E leai nisi na fetagisi; ua leai ni loimata e o mai. Ua na o le fetaufetulia'i solo i lea itu ma lea itu, ua peiseai ua faama'ifasa i le fefefe ma le matata'u. Ua na o le fe'ei ma fepō o latou mata ma fatafata ma alalaga ma fai mai, 'Ua oo mai le i'uga o le lalolagi!' Ua leai ma se tinā ua toe manatua sana tama, a ua na o le fetaufetulia'i solo ma fe'avea'i a latou faatusa ma faakoluse. E toatele na taututu'u i falesa latou te saogalemu ai; peitai na leai se aoga o le faaliali a'e i luga o le sakalameta; na i'uvale lo latou opoina o fata faitaulaga; o faatusa ma patele ma tagata, na tanumia faatasi uma i latou i le i'uga e tasi.” Pe tusa ma le iva sefulu afe tagata na maliliu i lea aso mata'utia.FT 258.4

    Ua mavae le 25 tausaga, ona taunuu lea o le isi faailoga e pei ona ta'ua i le valo'aga - o le fāapogisaina lea o le la ma le masina. Na atili le iloga o lenei faailoga ona sa valo'ia mai e le Tusi Paia le taimi tonu e taunuu ai. A'o talanoa atu Iesu i Lona au soo i luga o le mauga o Olive, na Ia ta'ua ni mea o le a tutupu a'o lumana'i ai lona toe afio mai. Na Ia ta'ua le vaitaimi umi o puapuaga o le ekalesia, le vaitaimi lea o le 1260 tausaga o sauaga na faia e le pule faapope, le vaitaimi o puapuaga na Ia folafola mai o le a faapuupuuina. Na Ia valo'ia le taimi tonu o le a molimauina ai le ulua'i faailoga o Lona afio mai: “O aso foi ia pe a mavae atu lena puapuaga, e faapogisaina ai le la, e le susulu mai foi le masina”. Mareko 13:24. O le tausaga 1798 na faai'u i ai le 1260 aso poo tausaga o le valo'aga. Toetoe lava i'u uma sauaga i le 25 tausaga a'o lumana'i ai le 1798. E tusa ai la ma le fetalaiga a Keriso, e i'u loa sauaga sosoo mai ai ma le faapouliuligia o le la. Na faataunuuina lenei valoa'ga i le aso 19 o Me, 1780.FT 259.1

    “Ua tula'i mai le aso pogisa o Me 19, 1780, o se aso uiga ese, se aso e le faaluaina, se aso e leai sona faamalamalama'aga, se aso na pogisa uma ai le lagi ma le vanimonimo i le vaega atoa o Amerika ua ta'ua o Niu Egelani.” (R M Devens, Our First Century, p. 89.)FT 259.2

    O le faamatalaga lenei a se tasi mai le aai o Masakuseti na vaai i ai. “Na lāgilelei le taeao i le oso a'e o le la; peitai e lei umi ae puaōa loa le lagi. Ua pei e taufaamata'u le fā'auli mai o le aso ma le māulalo o ao. E lei umi ae emo mai uila ma pāpā faititili, ma sa to'ulu foi sina timu. E ta le iva ua amata ona manifi ao, ma ua suia lo latou lanu i le lanu apamemea, ma ua faapena ona peisea'i ua suia ai foi foliga o le eleele ma maa ma laau ma fale ma le vai ma tagata ona o lea lanu uiga ese faapea. Ua mavae ni nai minute ona ufitia lea o le lagi atoa i se ao uliuli mafiafia, sei vagana ai sina vaega itiiti i le tafatafā'ilagi. O le pouliuli ua oo nei i ai, ua pei o le pogisa e masani ai i le ta o le iva i le po. ...FT 259.3

    “Ua oo ifo nei le fefe ma le popole ma le mata'u i le toatele. Ua na o le tutū o fafine i faitoto'a o ō latou fale ma autilo atu i le pogisa o le laufanua; ua toe foi mai a latou tāne mai mea na latou galulue ai i le fanua; ua mānava le tufuga, ua alu le tu'i u'amea, ma ua tu'ua foi e le faatau'oloa lana laulau faatau. Ua faatu'ua a'oga, ma ua taufetuli tamaiti ua fefefe i o latou aiga. O ē na femālāga'i ua afe ane nei i se fale o se faifaato'aga o lata ane i le auala. 'O le ā le mea a tupu?' o le fesili lea na latou taufai fesilisili ai. Na foliga mai ua toetoe lava agi mai se afā tele i le atunuu atoa, ae na foliga mai i nisi, o le gata'aga lenei o mea uma.FT 259.4

    “Ua tutu mōli ma faamumū afi i fale o aiga. Ua toe felelei a'e moa i laau e masani ona momoe ai, ua toe foi povi i le mea e ta'o'oto ai mo le po, ua pepese mai manu felelei i a latou pesega masani o le afiafi, ma ua felelei solo foi pe'a. Na o le tagata ola na ia iloa e lei goto le la ma e lei oo mai foi le po.FT 260.1

    “Na fai ni sauniga lotu a se tasi faifeau e suafa ia Natanielu Uitikā i le aai o Salema, ma e fai mai lana lauga, o lea pogisa o se mea mai le Atua. Na faapena ona faapotopoto aulotu i vaega eseese o le atunuu. O mau autū o nei lauga uma, o ni mau na foliga mai ai o le pogisa o se faataunuuga lea o valo'aga a le Tusi Paia. Na pito sili ona mafiafia o le pogisa i le te'a laitiiti o le sefulu tasi i le taeao.” (The Essex Antiquarian, April, 1899, vol. 3, No. 4, pp. 53,54.) E tele vaega o le atunuu na le mafai ona faia o ni a latou galuega sei vagana ua tutu ni mōli po o le faamumū o afi. ...FT 260.2

    “E tele se vaega o le atunuu na aafia i lenei pogisa. Na aafia ai aai e pei o Falamau (Falmouth) i le talafatai o le setete ua ta'ua o le Motu o Lou (Rhode Island.) O le alu i le itu i sisifo na aafia ai tua'oi i sisifo o le setete o Konetikati faapea ma le aai o Alepani (Albany) i le setete o Niu Ioka. O le alu i le itu i saute, na aafia uma ai talafatai i saute; a'o le alu i matu, na aafia ai nuu ainā uma o kolone o Amerika.” (William Gordon, History of the Rise, Progress, and Establishment of the Independence of the U.S.A., vol. 3, pi 57.)FT 260.3

    Pe tusa ua toe lua itula oo i le po ae vaaia loa le la, ma ua tau lagilelei mai foi le afiafi, ae sa manifi pea lava ao ūli i le lagi, na le manino ai le susulu mai o le la. “Ua goto le la, ma ua toe vaaia ao pogisa i le lagi. Ua toe oo mai foi le pogisa mafiafia e pei lava o le pogisa i le taeao. Sa i ai le masina ua tai atoa i lea po, ae peitai sa le iloa se mea sei vagana o se mōli. Fai mai nisi ua pei le pogisa o lea po o le pogisa na oo ia Aikupito i le taimi o mala e sefulu, o se pogisa e pei e le ila i le malamalama o se mōli.” (Isaiah Thomas, Massachusetts Spy; or, American Oracle of Liberty, vol. 10, No 472, May 25, 1780.) Fai mai se tasi na vaai i lea pogisa, “Ou te lagona ana aveesea uma e le Atua Ana fetu ma lā ma isi malamalama i le vanimonimo i lea po, ou te matea e le tutusa ma le pogisa o lea po. Ta le iva i le po ae tau aliali mai le masina; peitai e lei lava lona malamalama e tuli'esea ai ata taufaafefe na vaaia i lea taimi. Faato'ā matafi le pogisa i le te'a o le valuapō, ma ua susulu mai le masina; peitai na pei o le mūmū o le toto foliga o le masina i lea taimi.FT 260.4

    Ua ta'ua le aso 19 o Me, 1780 i le tala tusia o le lalolagi, “O le Aso Pogisa”. Talu mai le vaitaimi o Mose, e lei i ai lava se pogisa faamaumauina ua sili atu lona mafiafia ma lona umi ma lona lautele, e pei o le pogisa o lea aso. O faamatalaga a tagata na vaai i ai, ua na o se si'uleo lea o upu na fetalai mai ai le Alii e ala i le perofeta o Ioelu i le lua afe lima selau tausaga a'o lumana'i ai le faataunuuga o lenei valoa'ga. Fai mai Ioelu, “E muamua ona liua le la i le pouliuli, ma le masina i le toto, i le oo ai i le aso tele ma le silisili o Ieova”. Ioelu 2:31.FT 261.1

    Na fetalai Keriso i Ona tagata ina ia latou mataala ma vaavaai mo faailoga o Lona afio mai, ma ia latou olioli ona ua latou vaai i ia faailoga o le toe afio mai o lo latou Tupu. Na fetalai mai o Ia, “A afua ona faia ia mea, ia tepa a'e outou, ma ia ea i luga o outou ulu; auā e latalata ina faaolaina outou”. Na Ia faatepa Ona soo i lau o laau i le taimi o le tau tuputupu ma ia faapea atu, “Pe a faato'ā matala mai lau, ua outou vaai, ona outou iloa ai lea ua latalata le vaitau vevela. Ia faapea foi outou pe a iloa e outou ia mea ua faia, ia outou iloa ua latalata le malo o le Atua”. Luka 21:28, 30, 31.FT 261.2

    Peitai, a'o sosolo malie mai i totonu o le ekalesia le agaga fiavi'ia ma le agaga tausili e sui ai le agamalu ma le amioatua, na faapena ona ma'alili le alofa mo Keriso atoa ma le faatuatua i Lona toe afio mai. Ua pupū loto o le fanau a le Atua i mea o le olaga nei ma mea faafiafia, ma ua tauaso ai o latou mata i aoaoga a le Faaola e faatatau i faailoga o Lona afio mai. Ua faagalogalo e le toatele le aoaoga o le toe afio mai; ua faauiga sese mau o le toe afio mai ma ua faapena ona fenumia'i ai lenei aoaoga i mafaufau o tagata, sei oo ai lava ina ua faagalo ma ua le toe popole i ai le toatele - ae maise i ekalesia i totonu o Amerika. O le sa'olotoga ma le olaga solo lelei ua maua e tagata Amerika uma; o le mana'o tele ma le matape'ape'a mo le tamao'aiga; o le alu tasi o le mafaufau i le su'ega o le tupe; o le agaga tausili ia lauiloa po o le tausili mo le pule ma tulaga-tofi; o mea uma nei ua liliu ai loto o tagata ina ia faa'ogatotonu i o latou mafaufau mea o lenei lalolagi, ae tuu mamao ai i le lumana'i lea aso tele, le aso e faatafunaina ai mea uma o lenei olaga.FT 261.3

    A'o faatepa e le Faaola mata o Ona soo i faailoga o Lona toe afio mai, na Ia valo'ia le tulaga o le solomuli faaleagaga o le a oo mai, a'o lumana'i ai Lona afio faalua mai. E pei lava ona faia i aso o Noa, o le a faapena foi ona pupū tagata i mea o le lalolagi nei, i le sa'iliga o le tupe ma le sa'iliga o le fiafia. O le a latou fefaataua'i, o le a latou totō mea'ai ma fau fale, o le a latou faiāvā ma faaavaga, ma le leai o se manatu i le Atua po o le ola e faavavau. O le lapata'iga lenei a Keriso ia i latou uma o ē ua ola i lenei vaitaimi: “Ia outou, nei faamamafaina o outou loto, ma le faaniniva, ma le 'ōnā, ma le popole i mea o le olaga nei, ne'i faafuase'i mai lea aso ia te outou.” “O lea ia outou mataala ai ma tatalo e le aunoa, ina ia ta'uaogaina outou e sao mai ia mea uma ua tali oo mai, ma ia tutū i luma o le Atali o le tagata.” Luka 21:34,36.FT 261.4

    O upu o le fetalaiga a le Faaola i le tusi o Faaaliga, ua faailoa mai ai le tulaga moni o le ekalesia i ona po nei. “Ua ia te oe le igoa ua e ola, a ua e oti.” Fai mai le lapata'iga mo i latou o ē lē fia gae'e mai lo latou faafifilemu, “Afai foi e te le mataala, ou te alu atu ia te oe e pei o se gaoi, e te le iloa foi le itu aso ou te alu atu ai ia te oe”. Faaaliga 3:1, 3.FT 262.1

    E ao ona fāgua tagata ina ia latou iloa le tulaga lamatia ua latou oo i ai. E mana'omia ina ia latou ala mai ma sauni mo mea o le a tutupu, i le taimi e tapunia ai le alofa tunoa. Fai mai le perofeta a le Atua, “Auā e mamafa le aso o Ieova, e matuā mata'utia, po o ai se na te mafaia ona talia?” A'o ai se tasi e mafai ona tu atu pe a faaali mai o Ia, o le “sili ona manino o Ona fofoga, o le le fia silasila i le agasala”? Ioelu 2:11; Sapakuka 1:13- E i ai i latou o ē valaau mai, “Le Atua e, matou te iloa oe”, ae latou te solia pea le feagaiga ma mulimuli atu i isi atua, ma latou ufiufi le agasala i o latou loto, ma fiafia i ala o le amioletonu. O le aso o Ieova e pouliuli, e le malamalama, e pogisa lava ma leai sona pupula mo i latou nei. Hosea 8:2,1; Salamo 16:4; Amosa 5:20. “O ona po foi ia ou te suesue ai Ierusalema i sulu, ona ou taui atu lea i tagata o ē ua to'a i luga o 'alu o a latou uaina, o lo o faapea i o latou loto, E le faia e Ieova se mea lelei, na te le faia foi se mea leaga.” Sefanaia 1:12. “Ou te faasalaina le lalolagi ona o a latou amio leaga, o tagata ulavavale foi ona o a latou agasala; ou te faaumatia foi le faasausili o e faamaualuluga, ou te lafotūina i lalo le faasiasia o e faasaua.” Isaia 13:11. “E le mafai lava i o latou ario ma o latou auro ona lavea'i ia te i latou.” “E avea foi o latou oloa ma vete, o latou fale foi e avea ia ma mea gaogao.” Sefanaia 1:18, 13.FT 262.2

    A'o taula'i atu le vaai a le perofeta o Ieremia i lenei taimi mata'utia, na ia alaga ma faapea mai, “Ua tiga lo'u loto i totonu ia te a'u; ou te le mafaalologo; auā lo'u agaga e, ua e faalogo i le leo o le pu, ma le vāvāō ō le taua. Ua alalaga mai o lea mea ua sofaia, ma lea mea ua sofaia”. Ieremia 4:19, 20.FT 262.3

    “E fai lea aso ma aso o le to'asa, o aso o le puapuaga ma le tiga, o le aso o le faatafunaina ma le faagaogaoina, o le aso o le pouliuli ma le pogisa, o le aso o ao ma le faamālumalu, o le aso o le pu ma le pāpā o alaga i le taua.” Sefanaia 1:15, 16. “Faauta, o lo o sau le aso o Ieova, e fai ai le nuu ma faatafunaga; na te faaumatia foi tagata agasala o i ai.” Isaia 13:9.FT 262.4

    Talu ai le lata tele mai o lena aso tele, o lo o sau le valaau manino a le afioga a le Atua i Ona tagata ina ia latou ala mai i lo latou momoe faaleagaga ma saili i Ona fofoga i le salamō ma le loto maulalo. “Ia outou ilia le pu i Siona, ia taalili i lo'u mauga pa'ia, ia tetemū i latou uma o e nonofo i le nuu; auā o le a oo mai le aso o Ieova, auā ua latalata mai.” “Ia outou atofaina ni aso e anapogi ai; ia outou tala'iina se faapotopotoga. Ia outou faapotopoto le nuu; ia outou faapaiaina le potopotoga; ia outou faapotopotoina toeaina, ia aofia tamaiti; ia alu atu le faato'afaiavā ai lona potu, ma le faato'anofotane ai lona afeafe. Ia fetagisi le au ositaulaga o auauna a Ieova, i le va o le faapaologa ma le fata faitaulaga.” “Ia outou toe foi mai ia te a'u ma o outou loto atoa, ma le anapogi, ma le fetagisi, ma le Tagi aue; Ia outou saeia o outou loto, ae le o outou ofu, ma toe foi ia Ieova lo outou Atua; aua e alofa fua, ma alofa mutimutivale o Ia, e telegese Lona to'asa ua tele foi Lona alofa.” Ioelu 2:1, 15-17, 12, 13.FT 262.5

    O se galuega tele o le toe fuata'iga e ao ona faia ina ia sauniunia ai le nuu latou te tutū atu i le aso o le Atua. Na silasila mai le Atua e le o atina'e mo le ola e faavavau le to'atele o ū ua ta'ua o Lana fanau, ma o Lona alofa tunoa na Ia finagalo ai ia auina mai se fe'au o le lapata'iga ina ia fagua ai i latou mai lo latou momoe, ma sauniunia ai i latou mo le toe afio mai o le Alii.FT 263.1

    Ua tatou vaaia lea lapata'iga i le Faaaliga 14. Ua tuuina mai i le Faaaliga se fe'au sautuatolu, se fe'au ua folafolaina e agelu, ma e sosoo mai lava lea fe'au ma le afio mai o le Atalii o le tagata Na te seleina le saito o le lalolagi. Ua ta'u mai i le ulua'i lapata'iga le faamasinoga ua oo mai. Na vaaia e le perofeta se agelu “ua lele i le taulotoa'iga o le lagi, ua ia te ia le talalelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi, i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu, ua faapea atu ma le leo tele, Ia outou matata'u i le Atua, ma avatu ia te ia le viiga, aua ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga; ma ia outou ifo i le na faia le lagi, ma le fanua, ma le sami, atoa ma puna o vai”. Faaaliga 14:6, 7.FT 263.2

    Ua ta'ua lenei fe'au o se vaega o le “talalelei e faavavau”. Ua le tuuina mai i agelu le galuega o le folafolaina o le talalelei; ua tuuina mai i tagata. E faaaogaina e le Atua agelu latou te faatonutonuina lenei galuega, ma latou ta'ita'ia vaega tetele o le galuega o le faaolataga o tagata; peitai o le galuega o le folafolaina o le talalelei e faia lea e auauna a Keriso i le lalolagi.FT 263.3

    E finagalo le Atua ina ia avatua le lapata'iga i le lalolagi e tagata faamaoni, i latou o e usitai i musumusuga a le Agaga Paia ma aoaoga mai Lana afioga. O i latou ia o lo o tausisi “i upu o le valo'aga e sili ona mausali”, ma le “lamepa e mumū i le mea pogisa, se'ia tafa mai ata, seia alu a'e foi le Fetu ao”. 2 Peteru 1:19. O i latou ia na latou sa'ili'ili i le finagalo o le Atua e sili atu i lo oloa lilo uma, “auā e sili ona lelei o lona faatau i lo le faatau o le ario; ma mea e maua ai e sili lea i le auro”. Faataoto 3:14. Ona faaalia lea e Ieova ia i latou o mea silisili o Lona malo. “O lo o faaali e Ieova Lona finagalo i e matata'u ia te Ia; Na te faailoa atu foi Lana feagaiga ia te i latou.” Salamo 25:14.FT 263.4

    E le o le au popoto i mea faalelotu na latou maua le malamalama'aga o lenei upu moni, ma galulue i lona tala'iga. Ana o ni leoleo faamaoni lenei au popoto, ana latou su'esu'eina le Tusi Paia ma le ma'elega ma le tatalo, semanu latou te iloa le vaitaimi o le po ua oo i ai; semanu latou te iloa e ala i le valo'aga mea o le a tutupu mai i le lalolagi. Peitai latou te lei faia lea galuega, a ua folafolaina le fe'au e tagata faatauvaa. Ua fetalai mai Iesu, “Sāvali ia manū o ia te outou le malamalama, ne'i maua outou e le pogisa”. Ioane 12:35. O e ua fulitua i le malamalama ua avatu ia i latou e le Atua, po o le le su'esu'e foi i ai a'o latou maua le avanoa, o le a pogisa pea i latou. Peitai ua fetalai mai le Faaola, “O lū mulimuli mai ia te a'u, e le savali o ia i le pouliuli, ae ia te ia le malamalama o le ola”. Ioane 8:12. O e latou te faamuamua le sa'ilia o le finagalo o le Atua, ma latou savavali i le malamalama ua avatu ia i latou, o le a faaopoopoina lo latou malamalama; o le a ta'ita'ia i latou i upu moni uma e le pupula mai le lagi.FT 263.5

    Sa tatau ona iloa e le au ositaulaga ma le au tusiupu faailoga e iloa ai ua lata le taimi e fanau ai le Mesia e pei ona folafolaina mai, auā o i latou na tuuina i ai afioga paia a le Atua. O le valo'aga a Mika sa tatau ona latou iloa ai le nuu e fanau ai le Mesia; o le valo'aga a Tanielu na ta'u maia le taimi o lona fanau mai. Mika 5:2; Tanielu 9:25. Na tuuina e le Atua nei valo'aga uma i ta'ita'i o tagata Iutaia. E leai se mea latou te 'alofaga i ai pe afai latou te le'i iloa ma latou le folafolaina i tagata le taunuu mai o le Mesia. O lo latou valea o le i'uga lena o lo latou agasala ma le faatamala. Na fai e tagata Iutaia ni maa faamanatu mo perofeta a le Atua ua maliliu. Peitai o lo latou tuu o le faaaloalo i e maualuluga o le lalolagi, o lo latou tapua'i lava lea i auauna a Satani. Na alu le taimi o tagata Iutaia i a latou finauga mo tulaga-tofi ma le pule, ae galo ai le mamalu faalelagi na ofoina atu ia i latou e le Tupu o le lagi.FT 264.1

    Sa tatau i ta'ita'i o Isaraelu ona latou su'esu'e ma le faaeteete, ma su'esu'e ma le mata'u po o le ā tonu le vaitaimi, a'o fea tonu foi le nuu o le a fanau mai ai le Mesia, auā o le taeao sili lenei o taeao uma o tala tusia o le lalolagi, o le afio mai lea o le Alo o le Atua Na te aumaia le faaolataga i tagata. Sa tatau i tagata Iutaia uma ona latou faatalitali ma le mataala, ina ia avea i latou o e taulamua i lo latou talileleia o le Faaola o le lalolagi. Ae faauta e leai se faitoto'a i Peteleema na tālā mo le ulugalii ua vaivai i la la faigamalaga mai mauga o Nasareta. Mai le tasi itu o Peteleema i le isi itu, na i'uvale a la taumafaiga ina ia maua se potu la te mālōlō lelei ai i lena po. Sei oo ai lava ina ua la toa'i i le mea palapala e nonofo ai manu, ma o 'inā na fanau ai le Faaola o le lalolagi.FT 264.2

    Na vaavaai agelu i le mamalu na i le Alo o le Atua a'o la faatasi ma le Tamā i le amataga a'o lei faia le lalolagi; ua leva ona taula'i mai la latou vaai i le aso e taunuu ai o Ia i le lalolagi, o se taeao e ao ona oo mai ai le olioli sili i tagata uma. Na tofia agelu latou te aumaia le tala fiafia i e ua sauni latou te talia lea talalelei, o e latou te ta'u atu ma le fiafia lea tala i tagata uma o le lalolagi. Ua finagalo malie Keriso e faamaulalo ia te Ia lava, ma Ia tau'aveina le tino tagata; o le a Ia tau'aveina se avega mamafa o puapuaga, se avega e le mafaamatalatalaina a'o tuuina atu e Ia Lona soifua o le togiola mo agasala. E ui lava ua faamaulaloina le Alo o le Atua, sa i ai le faanaunauga o agelu latou te fia vaai i le faaali mai o Keriso i tagata i se tulaga mamalu, se tulaga e talafeagai ma le Alo o le Atua. Faamata o le a potopoto ane i le laumua o Isaraelu tagata maualuluga uma o le lalolagi latou te faafeiloa'ia ai Lona afio atu? Faamata e i ai se au agelu latou te faafeao atua o Ia, ma tau'a'ao aloa'ia atu o Ia i le faapotopotoga ua faatalitali mai nei i le lalolagi?FT 265.1

    Na asiasi mai se agelu i le lalolagi e vaai po o ai ua sauni e faafeiloa'i ia Iesu. Peitai e lei vaai o ia i se faailoga o ni sauniuniga po o nisi o faatalitali. Na te le'i faalogo i se leo o ni viiga po o se leo o le manumalo e iloa ai ua tali oo mai le aso o le Mesia. Ua oo atu le agelu i le aai filifilia ma matamata ifo i le malumalu sa masani ona i ai le pupula o le Atua mo le tele o augatupulaga. Peitai e oo lava i le malumalu e leai ma se isi e popole po o sauniuni mo se mea tele o le a tupu. O lo o i ai ositaulaga i o latou la'ei ma teuga matagofie ma o latou loto faamaualuluga, o lo o latou faia ni taulaga pōnā ma le le mamā i totonu o le malumalu. O lo o leoleoā le au Faresaio i a latou lauga i tagata, po o le faia foi o a latou tatalo i magaala o le aai, e vi'ia ai a latou mea ua fai. O maota o tupu, o tauaofiaga a le au popoto, o a'oga a le au rapi, e tutusa uma lava nei nofoaga; e leai ma se isi o iloa le talalelei ua faatumulia ai nei le lagi i le viiga ma le olioli, le talalelei i le Faaola o tagata, lea o le a oo mai i le lalolagi.FT 265.2

    E leai ma se faailoga e iloa ai o faatalitali se isi mo Keriso; e leai ma se sauniuniga o faia mo le taunuu mai o le Alii o le ola. Na matua ofo le loto o le agelu a'o ia sauni e toe foi i le lagi ma le tala faanoanoa; peitai na te'i ua ia tau ane i ni leoleo mamoe o leoleoina a latou lafu i le po. A'o latou tepa taula'i atu i fetu o le lagi, sa latou manatuaina le valo'aga o le Mesia o le a afio mai i le lalolagi, ma sa latou faanaunau mo le faaali mai o le Faaola o le lalolagi. Ua nofo sauni leoleo mamoe latou te talia le fe'au faalelagi. Ona faafuase'i lea ona faaali i ai o le agelu a le Atua, ma ta'u atu i ai le talalelei e olioli ai. Ua malamalama le laufanua atoa i le pupula o le lagi, ma ua aliali mai ai se au agelu e mano ni mano. Peiseai ua le lava le agelu e tasi na te faailoa maia le olioli tele o le lagi. E afe ma afe leo o le au agelu ua pepese mai nei i le vii, le vii lea o le a pepese ai i se aso le au faaolaina. “O le viiga i le atua i mea aupitoaluga: ma le manuia i le lalolagi; o le finagalo alofa i tagata.” Luka 2:14.FT 265.3

    Se lesona ina a tāua o i totonu o lenei tala ia Peteleema! E le o se a'oa'iga ea lenei o lo tatou lē talitonu, ma lo tatou loto ma'a'a, ma lo tatou faamaualuga? Se lapata'iga ina a manino mo i tatou - ina ia tatou 'alo ese i le faalepopole o tagata Iutaia, ne'i o tatou le iloa faailoga o le vaitaimi ua tatou ola ai, ona maua mai lea o i tatou e le o sauni.FT 266.1

    E le na o luga o mauga o Iutaia na maua ai e agelu le au faatalitali mo le afio mai o le Mesia. Na i ai foi i nuu faapaupau i latou na vaavaai mo Lona afio mai - o i latou o ni tagata popoto, o ni alii maualuluga ma le maumea, o le au Makoi mai Sasa'e. Na vaai le au Makoi i le Atua e ala i galuega a Ona aao, aua sa latou su'esu'e i mea na foafoaina e le Atua. O a latou su'esu'ega o le Tusi Paia Eperu na latou faitau ai i se Fetu o le a oso a'e i le aiga o Iakopo. Sa latou faatalitali ma le naunauta'i i Lona afio mai, o le ua ta'ua o le “Lavea'i o Isaraelu”, “o le Malamalama e faamalamalama a'i nuu ese”, “o le faaolataga e oo i tulu'iga o le lalolagi”. Luka 2:25, 32; Galuega 13:47. Na latou sa'ili'ili mo le malamalama, ma sa faamalamalamaina o latou ala i le malamalama mai le nofoalii o le Atua. A'o ufitia i le pouliuli le au ositaulaga ma a'oa'o o Ierusalema, i latou o e na tofia e puipui ma folafolaina le upu moni, na ta'ita'ia e le Fetu mai le lagi nei tagata o nuu ese, i le mea na fanau ai le Tupu.FT 266.2

    “E faaali foi o Ia ia te i latou o e faatalitali atu ia te Ia i Lona foi faalua mai, e le ina ia aveina agasala, a ia latou ola ai.” Eperu 9:28. E lei tuuina i ta'ita'i o Iutaia le talalelei o le fanau mai o le Faaola; e lei tuuina mai foi le fe'au o le toe afio mai o Keriso i le aufailotu. Aisea? Ona ua leai so latou sootaga ma le Atua, ma ua latou teena le malamalama mai le lagi. E le o lavea i latou ia i le faamatalaga a Paulo na ia tusia e faapea: “A'o outou le au uso e, tou te le o i le pouliuli, ia maua mai ai outou e lena aso, pei o se gaoi. O tagata o le malamalama outou uma lava, ma tagata o le ao; tatou te le o i le po ma le pouliuli”. 1 Tesalonia 5:4, 5.FT 266.3

    Sa tatau ona taulamua le aufailotu i lo latou maua o le talalelei o le afio mai o le Faaola, sa tatau ona taulamua i latou i lo latou folafolaina atu ua lata mai o Ia, sa tatau ona taulamua i latou i le lapata'i atu i tagata ina ia latou sauniuni mo Lona afio mai. Peitai, na latou faafifilemu, na latou manana'o i le filemu ma le leai o se popole, a ua momoe tagata ma ua latou le iloa a latou agasala. Na faatusa e Iesu Lana ekalesia i le mati ua na o lau e aunoa ma se fua. Na latou viia i latou lava ona o lo latou tausia o le auala sa'o e fai ai sauniga, a'o uiga lelei e pei o le agamalu, salamō, ma le faatuatua, uiga e mafai ai ona talia e le Atua soo se sauniga, sa gaogao'i'i ai i latou. Ua lē o fua lelei o le Agaga, a ua latou faailoa mai le faalialiavale, o le fiaviia, o sauniga fai e aunoa ma le mana o le Atua, o le manatu faapito, atoa ma le sauā. Na le fia vaai le ekalesia i faailoga o le vaitaimi ua latou ola ai. E lei tuulafoa'ia i latou e le Atua; peitai na latou fulitua ia te Ia, ma latou ave'esea i latou lava mai Lona alofa. Na le mafai ona faataunuuina ia i latou Ana folafolaga ona ua latou le fia usitai ma faia mea e ala mai ai le faataunuuga o ia folafolaga mo i latou.FT 266.4

    E faapena le i'uga mautinoa o le faatamala ma le lē faaaogāina o avanoa ma le malamalama ua foa'i mai e le Atua. E toe foi lava le ekalesia i le nā o le faataunuuina o auala sa'o e fai ai sauniga, ae gaogao'i'i i le amioatua ma le mana o le Agaga Paia, sei vagana ua latou mulimuli atu i Lana ta'ita'iga, sei vagana ua latou talia uma ave o le malamalama ua sulugia ai i latou, sei vagana ua latou faia tiute uma e pei ona faaalia atu ia i latou. E tele taimi i le tala tusia o le ekalesia ua faamaonia ai le tonu o lenei manatu. E fia silasila le Atua i galuega o le faatuatua ma le usitai, galuega e talafeagai ma faamanuiaga ma avanoa ua Na foa'i mai. E i ai mea faapelepele o le olaga e mana'o le usita'i e tia'i; e i ai foi le satauro e mana'o le usita'i ina ia amoina. O le mafua'aga lena ua teena ai le malamalama mai le lagi e le toatele o i latou ua fai mai o i latou o soo o Keriso. Pei lava o tagata Iutaia anamua, latou te lei iloa le taimi o Lana asiasi mai ia i latou. Luka 19:44. Na liliu ese ia i latou le Atua ona o lo latou lē talitonu ma lo latou lotovii ma le faamaualuga, a ua faaali atu e le Atua Lana upu moni i isi e pei o leoleo mamoe o Peteleema, ma Makoi mai Sasa'e, o e na usiusitai ma savavali i le malamalama na latou maua.FT 267.1

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents