Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

O Le Finauga Tele

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Mataupu 18—Se Failauga O Le Toe Fuata'iga I Amerika

    Na filifilia faapitoa e le Atua se faifaato'aga loto faamaoni e igoa ia Viliamu Mila na te ta'ita'ia le folafolaina o le afio faalua mai o Keriso. O ia o se tagata e lei talitonu o le Atua le Tusitala o le Tusi Paia; ae peitai o ia foi o se tagata na sa'ili faamaoni mo le upu moni. E matitiva le aiga na ola a'e ai Viliamu Mila, e pei lava foi o isi o failauga o le galuega o le Toe Fuata'iga, ma sa masani o ia i le ola galue ma le ola mativa. O tagata o lo latou aiga o ni tagata e le faalagolago i isi, o ni tagata na tāua ia i latou le sa'olotoga, atoa ma le lagolagoina o lo latou malo, o ni tagata e lava lo latou onosa'i. Na vaaia nei uiga uma ia Mila. Na avea lona tamā o ta'i'au i le vaega'au i le taimi o le tetee ma le Fouvalega a Amerika ia Peretania. O puapuaga ma le olaga mativa o lona tamā i lea taimi na aafia ai le olaga talavou o Mila.FT 268.1

    O Mila o se tagata tino malosi, o se tagata na vaaia le ma'ai o lona mafaufau talu mai lava lona tamaitiiti. A'o tuputupu a'e ona tausaga, na faapena foi le tupu a'e o le malosi o lona mafaufau ma lona poto. Na te lei maua se avanoa e alu ai i se ā'oga maualuga; ae peitai o lona naunau i le faitautusi, ma lona fuafua lelei, ma le fetālā'i o lona mafaufau, o uiga ia na avea ai o ia o se tagata poto ma le faautauta, o se tagata e lautele lona mafaufau. O se tagata amio sa'o, o se tagata na ta'uleleia lona igoa i soo se mea - i le faamaoni, i le faifaatataulelei, i le agaalofa. Na ia te ia se agava'a na maua i le galue malosi ma lona ma'elega, ae lei faagaloina ai lana masani o le faitautusi. Na oo o ia i ni tulaga-tofi maualuluga i totonu o le malo faapea ma le au fitafita, ma sa faapena ona foliga mai ua matalatala atu ia te ia faitoto'a o le tamao'aiga ma viiga faalelalolagi.FT 268.2

    O lona tinā o se tamaita'i amioatua faamaoni, ma sa faapena ona maua e Mila se faavae i mea faalelotu i lona tamaitiiti. Peitai o lana galuega i le vaitaimi o lona taule'ale'a na pipii ai Mila i ni tagata e le talitonu i le Tusi Paia. Na atili aafia le olaga o Mila i nei tagata ona o i latou o ni tagatanuu amiolelei, o ni tagata alolofa. E le taumatea o nei uiga lelei na latou maua talu ai lo latou nonofo faatasi ma tagata Kerisiano faapea ma le galuega a le Tusi Paia. Peitai o le poto o le tiapolo na latou talitonu ai e mafai ona maua nei uiga lelei uma e aunoa ma le Tusi Paia. Ua maua ai nei la Mila i uiga o nei tagata. E toatele na talitonu e le'i tuuina mai e le Atua le Tusi Paia, ona o le tele o faailoga fesili ma faafitauli e le mafai e se tasi ona tali i ai. Ae peitai e le'i maua ai lava se filemu po o se fiafia i le loto o Mila. O lona talitonuga fou ua ave'esea ai nei le Tusi Paia i lona olaga, ae ua leai se mea ua tuu i ai e faatumuina ai lea avanoa. E 12 tausaga o taofi pea Mila i lenei talitonuga sese. Peitai o le galuega a le Agaga Paia na lagona ai e Mila ina ua atoa lona 34 tausaga, lona tulaga pagatia ona o ana agasala. E leai sona faamoemoe i tua atu o le tuugamau i le talitonuga ua ia taofi nei i ai. Na o se lumana'i pogisa ua tu mai nei i ona luma. Fai mai lana tala e uiga i lenei vaitaimi o lona olaga:FT 268.3

    “Na o le fefe ma le mata'u na oo mai pe a ou mafaufau i le fano e faavavau, ma le taimi o le faamasinoga. O le lagi ua pei o se faasalaga ua i luga a'e o lo'u ulu; a'o le lalolagi ua le maua i ai so'u sola'aga po o se lafitaga. Ou te le'i malamalama po o le a le ola e faavavau a'o le a le oti e faavavau; ou te lei malamalama foi po o le a le oti ae aiseā foi e oo mai ai. O le tele o lo'u manatunatu i ai o le atili ai foi lea o lo'u le fiafia; o le atili ai foi lea o le fenumia'i o nei mea uma i lo'u ulu. Na ou taumafai e faagalogalo i ai, ae lei taofia ai lava le o mai o nei manatu. Na ou lagona lo'u malaia ma lo'u pagatia, ae ou te lei iloa po o le a le mafua'aga. Na ou muimui ma faitio ae ua ou le iloa po o ai o le a tuu i ai le leaga. Na ou iloa e i ai se mea tele ua le o sa'o; peitai na palo lo'u mafaufau po o fea tonu ou te maua ai le mea sa'o. Na ou tagiauē, ae ua leai se faamoemoe.”FT 269.1

    Na faapena le pagatia o lona olaga mo ni nai masina. Fai mai lana tala, “Ona faafuase'i lava lea ona manino i lo'u mafaufau le aogā o se Faaola i taimi faapea. Atonu e i ai se isi e maoa'e sona alofa o le a mafai ai ona faia e ia se togiola e totogi ai a tatou agasala, ona tatou sao ai lea mai le puapuaga o le faasalaga o le agasala. Se tagata matuā lelei o sea tagata! Se'i tago maia o lea tagata e opo atu a'u i lona alofa! O le a ou tuuina atu atoatoa i ai a'u. Peitai ua tu mai nei le fesili, Faamata e i ai se faamaoniga e iloa ai e moni lava e i ai se tagata faapea? Ou te lei maua se faamaoniga o se Faaola faapea, po o se ola atali, sei vagana ai le Tusi Paia. ...FT 269.2

    “Na ou maua i le Tusi Paia se Faaola e tutusa lelei ma lo'u mana'oga. Peitai ua faaletonu nei lo'u mafaufau. Afai e le o le Atua le Tusitala o le Tusi Paia, aisea ua maua ai i totonu o le Tusi Paia le tali atoatoa mo faafitauli o le lalolagi agasala? Ua i'u la'u filifiliga; ua ou ioe o le Tusi Paia o se faaaliga mai le Atua. Na avea le Tusi Paia o so'u fiafiaga; na avea esu o sa'u Uo. Na avea le Faaola o lē sili i lo'u olaga; a ua avea le Tusi Paia o le sulu i o'u vae ma le malamalama i o'u ala. Ua maua le filemu i lo'u mafaufau; ua maua le fiafia i lo'u olaga. Na avea le Atua o se Papa, o se sulufa'iga i le vasa o le olaga nei. Ua numera tasi nei le Tusi Paia i a'u tusi faitau ma a'u su'esu'ega, o se tusi na ou sa'ili'ili i ai ma le fiafia. Ua sili mamao atu mea ua ou vaai nei i ai i le Tusi Paia, i lo mea na ou faalogo i ai. Ua ou fesili ifo nei ia te a'u pe aisea na ou tauaso ai ma ou le iloa le matagofie o neiuma. Ua ou ofo pe na mafai faapefea ona ou teena le Tusi Paia. O faanaunauga uma o lo'u loto ua ou maua i le Tusi Paia, faapea le fofō mo ma'i uma o lo'u agaga. Ua oso mai nei lo'u le fiafia e toe faitau i isi tusi e pei ona masani ai, a ua alu atoa lo'u loto i le sa'iliga o le poto mai le Atua. (S. Bliss, Memoirs of Wm. Miller, pp. 65-67.)FT 270.1

    Ua faia nei le ta'utinoga faalaua'itele a Mila e uiga i lona talia o le talitonuga na ia manatu faatauvaa i ai. Peitai ua feosoi mai nei ana uo le talitonu i le Tusi Paia ma ua latou tu'i o ia i faamatalaga na masani ona faaaoga e Mila a'o lei talitonu o ia i le Tusi Paia. E lei lava sana sauniuniga i lea taimi e tali atu ai i ana uo; peitai na i ai lona manatu afai o le Tusi Paia o se faaaliga mai le Atua, e tatau ona ō gatasi a'oa'oga o le tasi itu o le Tusi Paia ma a'oa'oga o le isi itu o le Tusi Paia. E le gata i lea afai ua tuuina mai le Tusi Paia e a'oa'o ai le tagata, o lona uiga e tatau ona malamalama i ai le tagata. Ua tonu loa ia Mila o le a ia faasaga e su'esu'e au'ili'ili i le Tusi Paia, se'i iloa ai pe mafai ona faafetaui nisi o mau ua foliga mai e feteena'i.FT 270.2

    Ua faasaga atu loa Mila i lana su'esu'ega o le Tusi Paia - ua ia taumafai e tuu ese uma ona manatu ma talitonuga na i ai ae alu i le Tusi Paia ma le loto sa'ili'ili faamaoni. Ua le faalagolago o ia i ni tusi ua faamalamalama mai ai e isi tagata mau o le Tusi Paia; na ia talitonu e ao ona faamalamalama e mau o le Tusi Paia isi mau o le afioga a le Atua. Na faapena ona ia faatusatusa o lea mau ma lea mau; na ia faaaogaina le tusi o lisi o mataupu eseese uma o le Tusi Paia ma o latou mau. Na ia faia faamae'ae'a lelei lana su'esu'ega o le Tusi Paia. Na ia amata i le tusi o Kenese ma faitau i fuaiupu ta'itasi, ma e lei laa ese o ia mai se fuaiupu sei vagana ua ia malamalama lelei i ai. O lana masani a i ai se mau e faanenefu, ona ia faatusatusa lea o mau uma o le Tusi Paia o lo o tautala i lea mata'upu. A ō gatasitasi uma mau ua ia faatusatusaina, o lona uiga ua manino lea mata'upu. Na faapena ona maua e ia o mau mai isi vaega o le Tusi Paia, e faamalamalamaina ai mau o isi vaega o le Tusi Paia. A'o ia su'esu'e ma tatalo faamaoni mo le ta'ita'iga faalelagi, na faafapena ona manino o ia i mata'upu ua leva ona pogisa ia te ia. Ua tonu ai ia te ia upu e pei ona fai mai ai le faisalamo: “O le faaalia mai o Lau afioga e faamalamalamaina ai; e faaloto matalaina ai e ua faigofie”. Salamo 119:130FT 270.3

    Na sili lona fiafia i lana su'esu'ega o le tusi a Tanielu ma le tusi o Faaaliga. O le auala lava lea e tasi na ia faaaogaina e faamalamalamaina ai mau o ia tusi e lua; ma sa maua lona olioli ina ua ia malamalama i uiga o faatusa ma ata e pei ona faaaogaina i valo'aga. O ana su'esu'ega o valo'aga ua taunuu, na ia iloa ai na faataunuuina uma nei valo'aga e pei lava ona valo'ia mai. O ata ma faatusa ma faataoto o lo o manino ona faamalamalamaina mai; a le o lea e manino pe a faatusatusa ma mau mai isi vaega o le Tusi Paia. O lona uiga afai tatou te malamalama i uiga o ata ma faatusa, o le a manino foi le faataunuuga o valoaga taitasi e pei ona tusia. Fai mai le upu a Mila, “Ua malie lo'u loto i le faatulagaga lelei o upu moni faaalia a le Tusi Paia - e manino ma faigofie lona faatulagaga mai, ina ia mafai ai e soo se tasi ona savali ma le le sese, e oo lava i ē le'i a'oa'oina”. (Bliss, p.70.) A'o pa'u'ū ta'itasi mai vaega eseese o valo'aga tetele o le Tusi Paia, na atili ai lona fiafia a'o ia vaai i le fetaui lelei o sootaga o vaega eseese o ia valo'aga..Na ta'ita'ia e agelu o le lagi lona mafaufau a'o latou faamalamalamaina ia te ia afioga uma a le Atua.FT 271.1

    Na ia talitonu afai ua faataunuuina i le tino valo'aga ua mavae, o lona uiga o le a faaletino foi le faataunuuga o valo'aga o le lumana'i. O lea na ia manatu ai ua le sa'o le talitonuga o le toatele faapea o le nofotupu a Keriso i le afe tausaga a'o lumana'i ai le i'uga o le lalolagi o se nofoaiga faaleagaga. O lea talitonuga ua le tusa ai ma le afioga a le Atua. Ua latou talitonu e i ai se afe tausaga o le filemu a'o lumana'i ai le afio faalua mai o Keriso. Ua faapena ona latou tuu mamao i le lumana'i mala o le aso o le Atua. E ui lava i se logomalie o lea aoaoga, e le talafeagai ai ma a'oa'oga a Keriso ma Lana au aposetolo. O le a'oa'oga a Keriso ma le au aposetolo ua ta'u mai ai e ola faatasi le sa,ito ma le titania sei oo i le aso o le seleselega, o le i'uga lea o le lalolagi. Ua a'oa'o mai foi le au aposetolo, “o tagata amioleaga ma ē taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga”, ma, “o ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata”; o le malo foi o le pouliuli e faaauau pea sei oo i le afio mai o le Alii, ma o Lona afio mai o le a faa'umatia ai ē amioleaga i le mānāva o Lona fofoga; e fano foi i latou i le pupula o Lona afio mai. Mataio 13:30, 38-41; 2 Timoteo 3:13; 2 Tesalonia 2:8.FT 271.2

    E lei talitonu le au aposetolo i le a'oa'oga o le liuga o le lalolagi atoa po o le nofoa'iga faaleagaga a Keriso. Faato'a lauiloa lea a'oa'oga i le amataga o lona 18 o senituri. Pei lava o isi a'oa'oga sese, e tele se leaga na tupu mai ai. Na a'oa'oina ai tagata o lo o mamao i le lumana'i le afio mai o Iesu, ma ua latou le mataala ai i faailoga ua ta'u mai ai le latalata mai o Lona faaali mai. Na maua mai ai se agaga le popole ma le moe faaleagaga, ma ua faatamala ai le toatele i a latou sauniuniga mo le afio mai o le Alii.FT 271.3

    Na manino i le faitau atu a Mila le a'oa'oga a le Tusi Paia e uiga i le afio mai o Keriso i la le tino. Fai mai Paulo, “Auā e afio ifo mai le lagi le Alii lava ma le pu a le Atua”. 2 Tesalonia 4:16. Na fetalai mai foi le Faaola: “Latou te iloa atu foi le Atalii o le tagata ua sau i ao o le lagi ma le mana ma le mamalu tele”. “Auā e pei ona emo mai o le uila i sasa'e ma malamalama atu i sisifo, e faapea foi ona sau o le Atalii o le tagata.” Mataio 24:30, 27. E afio mai o Ia ma 'au uma a le lagi. “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le 'au agelu paia uma faatasi ma Ia.” Mataio 25:31 “E aauina atu foi e Ia o ana agelu ma le leo tele o le pu, latou te faapotopoto foi i ē ua filifilia.” Mataio 24:31.FT 272.1

    Pe a afio mai Keriso o le a toe tutū mai ai le au amiotonu na feoti, ae o le a suia ai foi le au amiotonu o ola pea. Fai mai Paulo, “E le momoe i tatou uma, ae liua i tatou uma; e faafuase'i lava, o le emo o le mata, pe a ilia le pu faa'uma; auā e ilia lava, e toe tutū mai ai ē ua oti ma le ola pea; e liua foi i tatou. Auā e tatau ona ofu o lenei tino i'uvale i le tino ola pea; ia ofu foi lenei tino oti i le tino le oti lava”.1 Korinito 15:51-53- Ua mae'a lona faamatalaina o le toe afio mai o Iesu, ona fai mai lea o upu a Paulo i lana tusi i tagata Tesalonia, “E muamua ona toe tutū mai o ē ua oti o iā Keriso, ona faafuase'i lea ona aveina a'e o i tatou o ē ola ma totoe faatasi ma i latou i ao, ina ia fetaia'i ma le Alii i le vanimonimo; ona tatou faatasi pea lava lea ma le Alii”. 2 Tesalonia 4:16-17.FT 272.2

    Faato'a tuuina mai i tagata o le Atua le malo pe a afio mai Iesu. Na fetalai mai le Faaola: “Pe a sau le Atali o le tagata i Lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma Ia, ona ti'eti'e ai lea o ia i Lona nofoalii mamalu; e faapotopotoina foi i Ona luma nuu uma lava; ona tuu'eseeseina lea o i latou e Ia, e pei o le leoleo mamoe ona tuu'eseeseina o mamoe ma oti, ona tuu ai lea e Ia o mamoe i Lona itu taumatau, a'o oti i Lona itu tauagavale. Ona fai atu lea o le tupu iēoi Lona itu taumatau, O mai ia, o outou na faamanuiaina e lo'u Tamā, ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou a'o lei faavaeina le lalolagi”. Mataio 25:31-34. Fai mai mau o lo o siitia i luga, a afio mai le Atalii o le tagata, ona toe tutu a'e lea o ē ua oti i se tino ola-pea, ma o le a suia foi ē o ola i lea taimi. O lea liuga o le a saunia ai i latou mo le tuuina atu i ai o le malo; auā ua fai mai Paulo, “E le mafai ona avea o le malo o le Atua ma tofi o i latou ua i ai tino ma aano ma toto; e le avea foi le ola e faavavau ma tofi o le tagata o i ai le tino i'uvale”. 1 Korinito 15:50. E oti ma paia le tino o le tagata i lona tulaga i le taimi nei; peitai o le malo o le Atua e le paia ae oo i le faavavau. O le mea lea e le mafai ai ona ulu atu le tagata i le malo o le Atua i lona tulaga i le taimi nei. Peitai e tuuina mai e Iesu le tino ola-pea i Lana fanau i Lona toe afio mai, ona Ia valaauina atu lea o i latou e fai mo i latou le malo - ua leva ona avea i latou o suli o lenei malo.FT 272.3

    E i ai le mea ua manino i le mafaufau o Mila talu ai lana su'esu'e atu i nei mau uma. Ua manino ia te ia o le tele o mea ua manatu le toatele e tutupu a'o lei afio mai Iesu - mea e pei o le afe tausaga o le filemu, ma le faatūina o le malo o le Atua i le lalolagi - o nei mea uma ua ta'u mai e le Tusi Paia e mulimuli mai i le afio faalua mai o Keriso. Ae le gata i lea, o faailoga o le taimi ua tatou oo i ai ma le tulaga o lo tatou lalolagi, ua talafeagai lelei ia ma faamatalaga faavalo'aga o aso o le i'uga. Na o le tasi le mea ua oo ifo i lona mafaufau talu ai lana su'esu'ega o le Tusi Paia - e le o toe umi se taimi o totoe o le lalolagi i lona tulaga e pei ona i ai nei.FT 273.1

    Fai mai le tala a Mila, “E i ai ma le isi itu'aiga faamaoniga na ofo ai tele lo'u loto - o le faatulagaga lelei lea o vaitaimi_eseese i totonu o le Tusi Paia. O mea na valo'ia mai ma ua mavae atu nei lo latou faataunuuga, na masani ona tutupu i totonu o se vaitaimi e pei ona tuuina mai i le valo'aga. E pei o le 120 tausaga na tuuina mai a'o lei oo mai le lolo (Kenese 6:3); o le fitu aso a'o lei amata timuga o le lolo, ma le 40 aso na valo'ia o le a timu ai (Kenese 7:4); o le 400 tausaga o le nofo pologa o le fanau a Aperaamo (Kenese 15:13); o le tolu aso o miti a le tautū uaina ma le fai mea'ai (Kenese 40:12-20); o le fitu tausaga o le miti a Farao (Kenese 41:28-54); o le 40 tausaga i le vao (Numera 14:34); o le tolu ma le afa tausaga o le oge i le taimi o Elia (1 Tupu 17:1. Luka4:25); o le 70 tausaga o le tafeaga (Ieremia 25:11); o le fitu tausaga na ai mutia ai Nepukanesa (Tanielu 4:13-16); atoa ma le fitu vaiaso, o le 62 vaiaso, ma le vaiaso e tasi, ua maua ai le 70 vaiaso na atofaina mo le nuu o Iutaia (Tanielu 9:24- 27) - na valo'ia mai nei vaitaimi uma i le valo'aga, ma sa faataunuuina uma foi e tusa ai ma ia valo'aga”. (Bliss, pp. 74, 75.)FT 273.2

    Na faapena ona maua e Mila i lana su'esu'ega o le Tusi Paia, ni vaitaimi ua faatulaga lelei mai i le Tusi Paia, ma e tusa ai ma lona iloa, e oo nei vaitaimi i le afio faalua mai o Keriso. Na i ai lona talitonuga o nei vaitaimi o ni vaitaimi ua valo'ia mai, ma ua faaalia atu nei mea e le Atua i Ana auauna. Ua faapea mai Mose, “Oja Ieova lo tatou Atua mea lilo, a'o mea ua faailoa mai, o ia te i tatou ia ma a tatou fanau e faavavau”. Na fetalai mai foi le Alii e ala i le perofeta o Amosa, “E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, ae faaali Lona finagalo i Ana auauna o perofeta”. Teuteronome 29:29; Amosa 3:7. O lona uiga e mafai e i latou o ē su'esu'e i le afioga a le Atua ona latou vā'ai ma le mautinoa i le faataunuuga o le taeao sili o taeao uma i le tala tusia o le tagata, auā ua faapena ona ta'u manino mai i le afioga a le Atua.FT 273.3

    Fai mai le ta'utinoga a Mila: “Na ou talitonu atoatoa o 'Tusi Paia uma lava mai le Agaga o le Atua e aoga (2 Timoteo 3:16); ma e le o le loto o tagata na tuu mai ai, ae na tusia e tagata paia o le Atua ina ua osofia i latou e le Agaga Paia (2 Peteru 1:21); na tusia foi 'ina ia a'oa'o mai ai ia te tatou, ina ia tatou maua ai le faamoemoe e tupu mai i le onosa'i, i le faamafanafana mai o Tusi” (Roma 15:4.) O lona uiga o vaega o le Tusi Paia o lo o ta'u mai ai vaitaimi o valo'aga, o vaega uma lava ia o le afioga a le Atua, ma e ao ona tatou mafaufau loloto ma su'esu'e i ai, e pei lava o isi vaega o le Tusi Paia. O le mea lea na ou talitonu ai afai ua tatou sa'ili'ili ina ia malamalama i mea ua finagalo le Atua i Lona alofa e faaali mai ia i tatou, e leai sa'u aiā ou te la'aloa ai ma le su'esu'eina vaegataimi faavalo'aga”. (Bliss, p. 75.)FT 273.4

    O le Tanielu 8:14 ua foliga mai o le valo'aga lea ua sili ona manino mai ai o le taimi o le afio faalua mai. “Se'ia atoa afiafi ma taeao e lua afe ma le tolu o selau, ona faapa'iaina ai lea o le malumalu.” Na mulimuli Mila i lana masani o le faamatalaina e le Tusi Paia o isi mau o le Tusi Paia, ma o lea masani na ia iloa ai o le aso i upu faavalo'aga o le faatusa lea o le tausaga (Numera 14:34; Esekielu 4:6.) Na ia iloa ai foi e tapunia le feagaiga ma tagata Iutaia ae lei i'u le vaegataimi o le 2,300 aso faavalo'aga po o tausaga e 2,300. O lona uiga o le malumalu ua ta'ua i lenei valo'aga e le o le malumalu lea o le vaitaimi o tagata Iutaia. Na talia e Mila le talitonuga o le toatele i lea vaitaimi e faapea o le malumalu o le faatusa lea o le lalolagi. O le pogai lea na ia manatu ai o le faamamāina o le malumalu, e pei ona valo'ia mai i le Tanielu 8:14. o le faatusa lea o le faamamāina o le lalolagi i le afi i le afio faalua mai o Keriso. Ona faapea lea o le manatu o Mila, afai na te iloa le taimi tonu na amata ai le 2300 aso, o le a faigofie ai foi ona iloa le taimi o le afio faalua mai o Iesu. O le a faapena ona tatou iloa tonu ai le taimi o le i'uga o mea uma, le taimi o le i'uga o le lalolagi i lona tulaga e pei ona i ai nei; o le a mavae atu ai “le faamaualuga ma le fiamalosi, o tu'inanauga ma le faalialia vale, o amioleaga ma sauaga; le taimi e ave'esea ai le malaia nai le lalolagi ma faaumatia ai le oti, o le a tuuina atu ai le taui i auauna a le Atua, i le au perofeta ma le au paia ma i latou uma o ē matata'u i Lona suafa; ae faatafunaina i latou o ē na latou faaumatia le lalolagi”. (Bliss, p. 76.)FT 274.1

    Ua atili ai le fiafia ma le naunau o Mila i le su'esu'ega o valo'aga. O nisi o taimi ua alu ai le po atoa faapea ma le ao i le su'esu'ega o le mata'upu ua avea nei ma faatumutumuga o lona olaga. E leai se mea o ta'u mai ai se amataga o le 2300 aso i le mata'upu e valu o Tanielu: na faatonuina le agelu o Kaperielu na te aumaia ia Tanielu le malamalama'aga o le faaaliga, peitai na o se vaega o le faamalamalama'aga na ia avea ia Tanielu. A'o vaai Tanielu o fofola atu i ona luma le faaaliga o sauaga mata'utia e oo mai i le ekalesia, sa le toe maua sona malosi na te saga vaai ai i nei mea o le a tutupu i le ekalesia. Ona tuua lea o ia e le agelu mo sina taimi. Na vaivai Tanielu ma ma'i mo ni nai aso; na ia ofo tele foi i le faaaliga, a ua le iloa e se tasi. Tanielu 8:27.FT 274.2

    Peitai na fetalai le Atua i Lana avefe'au, “Ia e faamatalaina le faaaliga i lenei tagata”. E ao ona faataunuuina lea fe'au. Na usitai le agelu, ma ua ia toe foi ia Tanielu ma fai atu i ai, “Ua ou sau nei e a'oa'o ia te oe ina ia e malamalama ai”; “o lenei ia e iloa le upu, ma mafaufau i le faaaliga”. Tanielu 8:16; 9:22, 23, 25-27. E i ai se vaega tāua o le faaaliga o le mata'upu e valu e lei faamalamalamaina i le ulua'i taimi na sau ai le agelu ia Tanielu - o le vaega lea e faatatau i le 2300 aso. O le vaega tonu lea ua faapitoa i ai le faamalamalama'aga a le agelu ina ua toe faaauau lana faamatalaga.FT 274.3

    “Ua atofaina vaiaso e fitugafulu i lou nuu ma lou aai paia. ...Ia e iloa foi ma e manatunatu, e afua mai i le oo atu o le poloaiga ia toe faia ma ia atina'e Ierusalema e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiaso ma vaiaso e onogafulu ma le lua, e toe faia le ala tele ma le pa i ona po lava o le puapuaga. A mavae vaiaso e onogafulu ma le lua, ona fasiotia ai lea o le Mesia, ae leai se mea ia te ia. ...Na te faatumauina foi le feagaiga i tagata e toatele i le vaiasosā e tasi; o le vaeluagalemu foi o le vaiasosā na te faagata ai le taulaga.”FT 275.1

    Na auina faapitoa mai le agelu ina ia faamalamalama ia Tanielu le mea na ia le malamalama ai i le faaaliga o le mata'upu e valu, le soāfuaiupu e faatatau i le vaegataimi - “Se'ia atoa afiafi ma taeao e lua afe ma le tolu o selau, ona faapaiaina ai lea o le malumalu”. Ua uma ona ta'u e le agelu ia Tanielu ina “ia e iloa le upu ma mafaufau i le faaaliga”; ona sosoo ai loa lea ma lona fai atu, “Ua atofaina vaiasosā e fitugafulu i lou nuu ma lau aai paia.” O le upu ua faaliliuina o le “atofaina” e uiga tutusa ma le “vavae ese”. Fai mai le agelu o le 70 vaiaso, po o le 490 tausaga, o le a vavae'esea faapitoa ia mo tagata Iutaia. Ae na vavae'esea lea 70 vaiaso mai le a? Na o le tasi le vaegataimi o lo o ta'ua i le mata'upu e valu, o le vaegataimi lea o le 2300; p lona uiga ua vavae'esea mai le 70 vaiaso mai le 2300 aso. O lona uiga o le 70 vaiaso o se vaega o le 2300 aso, ma o lona uiga foi e amata faatasi vaegataimi ia e lua. Fai mai le agelu e amata le 70 vaiaso i le taimi e fai ai le poloa'iga ina ia toe fausia ma atina'e Ierusalema. Afai ae maua tonu le aso na fai ai lea poloa'iga, o le a faigofie ona maua le aso tonu e amata ai aso e 2300.FT 275.2

    Tatou te maua lenei poloa'iga i le mata'upu e fitu o Esera fuaiupu e 12- 26. O le atoaga o lenei poloa'iga na tuuina mai e Aretaseta le tupu o Peresia i le tausaga 457 TLM. Peitai fai mai le Esera 6:14 na faia le fale o Ieova i Ierusalema “e tusa ai ma le poloa'iga a Kuresa, ma Tariu, ma Aretaseta, le tupu o Peresia”. O lenei poloa'iga na ulua'ifaia e Kuresa, ona toe tatao mai lea e Tariu, ae na faamae'aina e Aretaseta e tusa ai ma le valo'aga, ma ua avea lea ma amataga o le 2300 tausaga. A faaaoga le TLM 457, le taimi na faamae'a ai lenei poloa'iga, e avea o le tausaga na tuuina mai ai lenei poloa'iga, o le a fetaui tonu loa isi vaega o le valo'aga o le 70 vaiaso ma o latou faataunuuga.FT 275.3

    “E afua mai i le oo atu o le poloaiga ia toe faia ma ia atina'e Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosā ma vaiasosā e onogafulu ma le lua” - o lona uiga e 69 vaiaso. po o le 483 tausaga. Na faataunuuina le poloa'iga a Aretaseta i le tau e to'ulu ai lau o laau i le TLM 457. A amata le faitau mai le taimi lea, ona atoa tonu lea o le 483 tausaga i le tau e to'ulu ai lau o laau i le TA 27. O le taimi lea na faataunuuina ai lenei valo'aga. O le upu “Mesia” e faatatau i “le Na Faau'uina”.O le TA 27, i le tau e to'ulu ai lau o laau, o le taimi lea na papatisoina ai e Ioane Keriso, ma ua faau'uina ai o la e le Agaga Paia. Fai mai le molimau a le aposetolo o Peteru, “O Iesu o le Nasareta, o lē na faauuina e le Atua i le Agaga Paia ma le mana”. Galuega 10:38. Ma ua fetalai mai le Faaola lava la, “Ua i o'u luga le Agaga o le Alii, auā ua Na faau'u mai ia te a'u e folafola le talalelei i ē matitiva”. Luka 4:18. Ua mae'a Lona papatisoga ona maliu atu lea o Ia i Kalilaia, ma “ua tala'i atu ai le talalelei o le malo o le Atua, ua faapea atu, Ua oo mai le malo o le Atua”. Mareko 1:14. 15.FT 275.4

    “Na te faatumauina foi le feagaiga i tagata e toatele i le vaiasosā e tasi.” O le “vaiaso” lea e tasi ua ta'ua o le vaiaso mulimuli lea o le 70 vaiaso: o lona uiga o tausaga mulimuli ia e fitu o le vaegataimi ua vavae'esea faapitoa mo tagata Iutaia. O lea fitu tausaga, mai le TA 27 sei oo i le TA 34, o le vaitaimi lea na tuuina atu faapitoa ai le valaau o le talalelei i tagata Iutaia e Keriso, faapea ma Ona soo mulimuli ane ai. A'o o atu le au aposetolo ma le talalelei o le malo, fai mai le fetalaiga a le Faaola, “Aua tou te ui i se ala o nuu ese, aua foi tou te o atu i se aai o Samaria; ae lelei ona outou o atu i mamoe o le aiga o Isaraelu ua leiloa”._Mataio 10:5. 6.FT 276.1

    “Ō le vaeluagalemu foi o le vaiasosā Na te faagata ai le taulaga atoa ma le mea foaifuaina.” Na faasatauroina lo tatou Alii i le TA 31, o le tolu ma le a fa tausaga lea talu Lona papatisoga. O le osia o lenei Taulaga Tele i Kalevario, o le i'uga lava foi lea o faiga taulaga na faia mo le fa afe o tausaga e faasino i luma i le aso e taunuu mai ai le Tama'i Mamoe a le Atua. Ua fetaui ai i inā le faatusa ma le na faasino i ai le faatusa, ma ua faamuta ai loa i inā le aogā o faiga taulaga eseese uma na faasino agai i le taunuu mai o le Tama'i Mamoe a le Atua.FT 276.2

    O le 70 vaiaso po o le 490 tausaga lea na vavae'esea faapitoa mo tagata Iutaia, na i'u lea vaegataimi i le TA 34. O le taimi tonu lea na faailogaina ai e tagata Iutaia lo latou teena o le talalelei e ala i lo latou fasiotia faamaturo o Setefano, ma lo latou sauaina o soo o Keriso, O le amataga foi lea o le tatalaina atu o le fe'au o le faaolataga i le lalolagi, a ua le toe faapitoa mo na o le nuu filifilia. O le sosola ese atu o le au soo mai Ierusalema talu ai sauaga, na avea lea ma mea ua latou o atu ai i nuu uma ma tala'i atu ai le upu moni. Na alu Filipo i Samaria ma tala'i atu Keriso ia i latou. Na ta'ita'ia Peteru e le Agaga na te tatalaina atu le faitoto'a o le talalelei ia Konelio, o se tagata e mata'u i le Atua, o le ta'ita'i o se to'aselau mai Kaisareia. A'o Paulo na tuuina i ai le galuega o le avatua o le talalelei “i nuu ese e mamao”. Galuega 8:4, 5; 22:21.FT 276.3

    Na faapena ona faataunuuina vaega eseese uma o valo'aga, ma ua mautu foi le avea o le TLM 457 o le amataga o le 70 vaiaso, a'o le TA 34 o lona faai'uga. Talu ai ona ua mautu le tausaga amata ma le tausaga faai'u o le 70 vaiaso, ua faigofie ai foi ona maua le tausaga faai'u o le 2300 aso. A vavae ese le 70 vaiaso po o le 490 aso mai le 2300 aso, ona totoe mai ai lea o aso e 1810. A mae'a le 490 aso, ona totoe mai lea o le 1810 aso e ao ona faataunuuina. A amata le faitau mai le TA 34, e atoa le 1810 aso i le 1844. Fai mai le agelu a oo i le faai'uga o lenei vaegataimi faavalo'aga umi, ona faamamāina ai lea o le malumalu. Na faapena ona faamaninoina mai o le taimi o le faamamāina o le malumalu, o se mea na talitonu le toatele o le a tupu i le taimi o le toe afio mai.FT 277.1

    Na i ai se talitonuga muamua o Mila ma ana uo faapea o le 2300 aso e faai'u tonu i le taimi o le tau tuputupu o le 1844; peitai na faasino mai e le valo'aga e faai'u le 2300 aso i le tau e to'ulu ai lau o laau i le tausaga lava lea. O le malamalama'aga sese e uiga i lenei vaega o le valo'aga na oo mai ai le fememea'i ma le tigā tele i ē na latou tala'ia le 1844 e avea o le aso e afio mai ai le Alii. Peitai e lei avea lea ma mea na aafia ai le tonu o faamatalaga na faailoa mai ai e i'u aso e 2300 i le tausaga e 1844, ma o le tausaga lava foi lea e faataunuuina ai le aso tele lea ua faatusaina mai e le valo'aga i le faamamāina o le malumalu.FT 277.2

    Na amata su'esu'ega a Mila i le Tusi Paia ona o lona fiailoa pe mata o se faaaliga lenei mai le Atua. E lei i ai se manatu o Mila o le a i'u ana su'esu'ega i se talitonuga e pei ona ua ia maua nei. Sa ofo ma tau le talitonu Mila i le mea ua oo nei i ai ana su'esu'ega. Peitai ua le mafai nei ona toe fulitua i molimau manino ma le maumaututū a le Tusi Paia.FT 277.3

    Ua atoa le lua tausaga o faia su'esu'ega a Mila i le Tusi Paia. Ua aulia le tausaga 1818, ma ua maua e Mila se talitonuga maumaututū ua toe 25 tausaga ona afio mai lea o Keriso mo le faaolaina o Lana fanau. Fai mai lana tala, “Ou Je le tau ta'u atua le olioli na tumu ai lo'u loto ona o lenei manatu faafiafialoto, atoa ma moomooga o lo'u agaga i lo'u fia faatasi ai i le oliolisaga o le au faaolaina. Ua avea nei le Tusi Paia o se tusi fou ia te a'u. Ua avea o se faiga'ai tele faalemafaufau - o mea uma na pogisa, o mea sa lilo ma faanenefu i a'oa'oga a le Tusi Paia, ua faamaninoina nei i lo'u mafaufau ona o le malamalama ua susulu mai nei i ona laupepa paia. Se vaaiga ina a pupula matagofie o le taatia mai o le upu moni! O feteena'iga i le va o mau sa ou maua ai muamua ua matafi atu nei. E tele ni vaega na ou lagona e lei atoatoa so'u malamalama i ai; peitai o le tele naunau o le malamalama ua susulu mai ai ma faamalamalamaina ai lo'u mafaufau sa pogisa, o le mea lea na ou fiafia tele ai ma naunau i le su'esu'ega o le Tusi Paia. E lei i ai so'u manatu e ono maua se fiafiaga tele o se tagata e ala i le su'esu'eina o le Tusi Paia”. (Bliss, pp. 76, 77)FT 277.4

    “Ua ia te a'u se talitonuga maumaututū e uiga i nei mea tetele ma le tāua ua le o toe mamao ae tutupu mai, e pei ona valo'ia mai e le Tusi,, Paia. O lea talitonuga maumaututū na oo ifo ai se fesili leotele i lo'u mafaufau e uiga i lo'u tiute e ao ona fai mo le lalolagi talu ai molimau e tele ua fagua ai nei lo'u lava mafaufau.” (Ibid., p. 81.) Na faigata ona faate'a ma lona mafaufau le manatu faapea, o lona tiute e ao ona fai lona avatua i isi o le malamalama ua ia maua. Na ia lagona o le a toatele nisi o le au amioleaga o le a tetee i nei mea; peitai na ia le masalosalo i le taliaina ma le fiafia e le au Kerisiano uma o lenei fe'au e uiga i le afio mai o le Faaola, o le ua latou fai mai latou te alolofa i ai. Na o le tasi le mea na ia popole ai - ina ne'i avea lo latou fiafia i le matagofie o lenei talalelei o le lavea'iga, ma mea latou te soona ioe vave ai ma talia lenei tala'iga e aunoa ma se su'esu'ega e iloa ai le faamaoni o ia aoaoga. O le pogai lea na ia faatautū ai, ua na le mautinoa pe tatau ona tala'i atu lenei aoaoga, ne'i i ai se mea e sese ai o ia ona avea lea o ia ma faapogai e faaseseina ai nisi. Ua faasaga atu nei o ia e toe iloilo lelei faamaoniga mo vaega eseese o valo'aga uma ua ia talitonu nei i ai, ma ua ia toe fefulisa'iina faafitauli eseese na oo ifo i lona mafaufau e uiga i vaega eseese o nei aoaoga. O le a le i'uga o lana toe iloiloga o nei valo'aga? Ua matafi uma ese atu faafitauli eseese ona o le malamalama o le afioga a le Atua, ua pei o le matafi ese atu o le puao i le susulu mai i ai o le la. E lima tausaga atoatoa na ia faaalu i le iloiloga ma le fefulisa'iga o nei a'oa'oga uma. Na uma a'e nei tausaga e lima ua leai ma se masalosaloga e tasi i lona mafaufau i le sa'o ma le tonu o faai'uga ua ia talitonu nei i ai.FT 277.5

    Ua toe oo mai nei ia te ia se lagona malosi e ao ona faailoa atu i isi, mea ua ia talitonu ua a'oa'o manino mai e le Tusi Paia. Fai mai lana tala, “E i ai le musumusuga e leotele mai pea ia te a'u i soo se taimi e fai ai sa'u galuega. Fai mai lea musumusuga, 'Alu e ta'u i le lalolagi le tulaga lamatia ua latou oo nei i ai'. Ae le gata i lea e i ai se mau na le mafai ona te'a ese ma lo'u mafaufau. Fai mai le mau lea, 'A ou fai atu i le ua amioleaga, Le tagata amioleaga e, e te oti lava oe; afai e te le tautala atu e apoapoa'i atu ai i le ua amioleaga, ia liliu ese i lona ala, e oti lena tagata amioleaga i lana amioleaga; a'o lona toto ou te tauiatua lea ia te oe. A'o oe afai e te apoapoa'i atu i le ua amioleaga, ia liliu ese o ia i lona ala; afai na te le liliu ese i lona ala, e oti o ia i lana amioleaga, a ua faasaoina e oe lou lava agaga'. Esekielu 33:8, 9. Na i ai lo'u manatu faapea a mafai ona lapata'ia faalelei le au amioleaga, e toatele nisi o i latou o le a liliu ma salamō; ae afai ou te le avatua i ai le lapata'iga, o le a pa'ū i lo'u ulu lo latou oti. (Bliss, p. 92.)FT 278.1

    Ua amata ona ta'uta'u atu e Mila ona talitonuga i nisi ta'ito'atasi, pe a maua avanoa lelei; peitai na ia tatalo ina ia i ai se faife'au na te lagona i se aso le tāua o nei a'oa'oga ma faapena ona tuuina atu ai o ia mo le tala'iga o ia aoaoga. Ae na le mafai foi ona te'a ma ia le manatu faapea o lona tiute lava foi le avatua i le lalolagi o le lapata'iga. Na leotele atu pea upu nei i lona mafaufau: “Alu e tala'i i le lalolagi; e pa'u ia te oe lo latou oti”. E iva tausaga atoatoa o ia faatali pea lava ma lenei avega mamafa i lona loto, sei oo ina ua aulia le 1831 ona faato'a faailoa faalaua'itele loa lea o talitonuga ua ia maua.FT 278.2

    Pei lava ona valaauina Elisaia mai le suōtosina i le fanua, ina ia pa'ū atu ia te ia le ofu talaloa o le galuega faaperofeta, na faapena foi ona valaauina Viliamu Mila na te tuua lana suōtosina ae alu atu na te tala'i atu i tagata mea lilo o le malo o le Atua. Sa lagona lona fefe i le tau amataga o lana galuega a'o ia a'oa'oina faalelei le au faalogologo ina ia latou malamalama i laasaga ta'itasi o vaegataimi eseese o valo'aga, sei oo atu ai i le afio faalua mai o Keriso. A'o faasolosolo atu faapena lana galuega, sa auaua'i mai foi lona to'a ma lona lototele a'o ia maitauina le toatele o tagata ua latou fiafia i le fia faalogo i ana aoaoga.FT 279.1

    O le tauanau atu soo o ana uo na malie ai loa Mila e faailoa atu i le lautele o tagata ona talitonuga; na ia talitonu o le tauanau mai o ana uo o le valaau lava lea a le Atua. Ua atoa nei le 50 o ona tausaga, o ia o se tagata e le masani i le tautala i mea faitele, o se tagata foi na ia lagona lona le tusa ai ma le galuega ua taatia mai nei i ona luma. Ae peitai na uiga ese le faamanuiaina o lana galuega mo le faaolataga o agaga. O lana tautalaga muamua na sosoo ai ma se faafouina faaleagaga na faai'u i le liuga o ni aiga atoatoa se 13 sei vagana ai ni tagata se to'alua mai ia aiga e 13. Ua faalausoso'o mai nei valaaulia ina ia fai ana a'oa'oga i isi aulotu, ma e toetoe lava o aulotu uma na tupu ai se faafouga faaleagaga talu ai lana galuega. Ua liua le au amioleaga, ua toe fagua le au Kerisiano ina ia ola faapaiaina, ua liua foi le au le talitonu i le Tusi Paia ina ua latou ioe i le tonu o le Tusi Paia, atoa ma le talitonuga faaKerisiano. Fai mai le ta'utinoga a i latou na ia galue i ai, “E i ai le vasega o tagata e faalogo ma usiusitai i lauga a Mila ae le ila i faamatalaga a isi tagata”. (Ibid., p. 138.) Na fuafua lelei ana tala'iga ina ia fafagu ai mafaufau o le lautele o tagata i mea faaleagaga, ma tau faaitiitia ai le sasao a'e o uiga faalelalolagi ma tu'inanauga o le tino.FT 279.2

    E toatele na liua i aai taitasi ona o ana lauga; o nisi aai na faitau selau i latou na liua. Toetoe lava leai se ekalesia Porotesano latou te lei valaaulia faapitoa o ia mo ni ana sauniga i a latou aulotu; o lea valaaulia na masani ona sau i faife'au o aulotu taitasi. O le tulafono masani a Mila e le alu e galue i se aai sei vagana ua sau se valaaulia. O le tele naunau o talosaga na le mafai ai ona faataunuuina le afa o nei valaaulia. E i ai nisi latou te lei talia lona talitonuga e uiga i le taimi tonu o le afio mai o Keriso; peitai o ana lauga na latou talitonu ai ua lata tele mai le toe afio mai, ma e ao ona latou sauniuni mo lea aso tele. Na i ai ni suiga iloga na vaaia i nisi o aai tetele na ia galue ai. E i ai nisi sa i ai ni o latou falepia, ua latou fulitua nei i lea mata'upu ae tatala o latou fale inu 'ava e fai ma potu e fai ai sauniga faalelotu. E i ai ni falepoka na tapunia; e toatele i latou na le talitonu i le Atua po o le Tusi Paia ua liua nei; na liua foi nisi o tagata na pito sili ona amioleaga ma faita'aga; o nisi o i latou nei ua fia tausaga e lei oo i se falesa. Na amataina e ekalesia eseese ni sauniga tatalo i vaega eseese o le aai, ma taimi eseese foi o le aso. O nisi o le au faipisinisi na latou potopoto i le 12 i le aoauli mo a latou sauniga e fai ai talosaga ma viiga. E lei i ai se soona fiafiavale, peitai na lagona e tagata le uigā o mata'upu ua latou faalogo i ai, ma le taimi ua latou ola ai. Na mātele le galuega a Mila i le faapupulaina o le mafaufau ma le fagua o le loto fuatiaifo ae le o le faaosoina o lagona e pei o le mata'u ma le fefe.FT 279.3

    Na maua e Mila sona laisene lauga i le 1833 mai lana ekalesia, le Lotu Papatiso. O le toatele o faife'au o lana ekalesia na latou fiafia i lana galuega, ma o la latou faatagaga na mafai ai ona faaauauina lana galuega. Na le aunoa le fealua'i o Mila ona o lana tala'iga ae maise lava i Setete Tutotonu o Amerika ma le itumalo o Niu Egelani. O le mea e ao ona fai o le faatupeina o lenei tala'iga na faia uma lava lea e Mila i ulua'i tausaga o le galuega. Na maua mulimuli ane se fesoasoani tautupe mo lenei galuega; peitai e le lava lea fesoasoani e totogi ai lona fealua'i i aai uma na aumai ai ona valaaulia. Na faapena ona faalagolago lenei galuega i le tupe mai lona fanua; na faapena foi ona faaitiitia lona fanua i lenei vaitaimi o lona olaga. Na toatele lana fanau; peitai na latou iloa ola matitiva ma ola galulue; ma sa lava mea na maua i lana faato'aga e ola ai i latou ma ola ai foi ma ia.FT 280.1

    Ua oo i le tausaga e 1833, ma ua lua nei tausaga talu ona amata e Mila lona folafolaina o faamaoniga o le latalata mai o le toe afio mai o Keriso. O le tausaga tonu lea na faataunuuina ai le faailoga mulimuli e pei ona folafola mai e Keriso, o faailoga e iloa ai Lona toe afio faalua mai. Na fetalai mai Iesu, “E pa'u'ū foi fetu mai le lagi”. Mataio 24:29 A'o vaaia e Ioane i le faaaliga mea o le a tutupu a'o lumana'i ai le aso o le Atua, na ia alaga ma faapea mai, “O fetu foi o le lagi ua pa'u'ū i le lalolagi, e pei o le mati ona to'ulu o ona fua moto pe a lūlūina e le matagi tetele”. Faaaliga 6:13. Na uiga ese le faataunuuga o lenei valo'aga ina ua to'ulu mai le lagi fetu e pei o le timu, i le aso 13 Novema, 1833. O se faaaliga aupito matagofie lea ma le aupito tele o fetu to'ulu ua tusia i le tala faasolo o le lalolagi. “Na faitau itula o malama le lagi atoa i itu uma o le Iunaite Setete a'o felavasa'i le to'ulu ifo o ia fetu. Faato'a vaaia lea i Amerika o se faaaliga faalelagi faapea - o se faaaliga na vaaia ma le ofo ma le fiafia e le tasi vaega o tagata, ae na vaaia ma le fefe ma le mata'u e le isi vaega o le atunuu.” “Na manatua pea e le toatele le ofoofogia ma le matagofie faalelagi o lenei mea. E lei i ai se timu ua faapea le mafiafia o lona to'ulu mai e pei o le to'ulu ifo i le eleele o fetu po o mitiora i lea po - i sasa'e, i sisifo, i matu atoa ma saute, na leai se eseesega. Ua peiseai ua fegasoloa'i le lagi atoa. Na vaaia lenei faaaliga tele i vaega eseese o le atunuu atoa o Amerika. Na amata mai le lua i le po sei oo ina ua aoteatea o fai lava le faaaliga a fetu i lo latou to'ulu felavasa'i solo ifo, ma ua matagofie ai le malama o le lagi atoa; ua atili ai le ofoofogia o le manaia o le faaaliga ona sa malū le po, ma sa aunoa ma se ao i le lagi.” (R M Devens, American Progress; or, The Great Events of the Greatest Century, ch. 28, pars. 1-5.)FT 280.2

    “E leai ni upu e mafai ona faamatalaina ai le matagofie, le mamalu, ma le ofoofogia o lea faaaliga uiga ese. E le mafai e se tasi e lei vaai i ai ona malamalama i le mamalu o lea faaaliga. Ua peiseai ua potopoto faatasi fetu uma o le lagi i le tumutumu o le lagi, ona latou taufai felelei loa lea i le saosaoa e pei o le emo o le uila i vaega uma o le tafatafā'ilagi; ma sa faapena ona sosoo mai ai o le afe ma afe o isi fetu, e mulimuli mai i le isi fia afe, ua pei lava o ni fetu na faia faapitoa mo le faaaliga i lea po.” (F Reed, in the Christian Advocate and Journal, Dec. 13, 1833 ) “O se ata sili lenei ona matagofie o se mati ua to'ulu uma ona fua moto ina ua lūlūina e le matagi; e leai se isi ata e sili atu i lo lea.” (The Old Countryman, in Portland Evening Advertiser, Nov. 26, 1833.)FT 282.1

    Na i ai se tala umi lava e uiga i lenei faailoga na i le pepa a le au faatauoloa o le aai o Niu Ioka, le pepa o le aso 14 Novema, 1833. O nisi nei o nai fuaiupu na siitia mai lea tala: “E leai se atamai po o se poto ua na tusia pe faamatalaina se mea ua tupu e latalata lona ofoofogia i le ofoofogia o le faaaliga e pei ona tatou molimauina i le taeao ananafi. Peitai na valo'ia mai lenei mea e se perofeta i le afe valu selau tausaga ua mavae; ma e fetaui lelei upu o lea valo'aga ma le mea na tupu i le taeao ananafi”.FT 282.2

    Na faapena ona faataunuuina o le faailoga faai'u e pei ona lapata'iina ai e Iesu Lona au soo ma la fetalai atu i ai faapea, “Pe a outou iloa ia mea uma, tou te iloa ai, ua latalata Ia, ua i faitoto'a lava”. Mataio 24:33. Ua mavae atu ia faailoga, ona vaaia lea e Ioane le isi mea e sosoo ai - o le lagi ua taai e pei o se fala, a ua lūlūina le eleele, ua ave'esea mauga ma motu mai mea na latou tutū ai, a ua sa'ili'ili le au amioleaga e sosola ese i lo latou matata'u ma le fefefe, mai le silafaga a le Atali o le tagata. Faaaliga 6:12-17.FT 282.3

    O le toatele o nisi na molimauina le pa'u'ū o fetu, ua latou faauigaina lenei faaaliga o se faailoga o le to'asā o le a oo mai. Ua latou fai mai o se lapata'iga alofa lenei, ma ua na o se ata lea o lenā aso tele, lena aso mata'utia. Na faapena ona faatepaina tagata i le faataunuuina o valo'aga, ma e toatele na usiusitai i le lapata'iga o le afio faalua mai.FT 282.4

    Na tupu i le tausaga e 1840 se isi faataunuuga o valo'aga, o se faataunuuga na ofo ma tete'i a'e ai le toatele. Ua lua tausaga ua mavae, i le 1838, talu ona faia o le valo'aga a Iosia Lisi e uiga i le pa'ū o le malo o Take. O Iosia Lisi o se tasi lea o le au failauga o le fe'au o le toe afio mai, ma o lana valo'aga na tusia i sana faamalamalama'aga o le Faaaliga mata'upu e iva. Fai mai lana valo'aga, o le a lafotūina lenei malo “i le TA 1840, i se vaitaimi o le masina o Aokuso”. Ua toe o ni nai aso tupu lenei mea, ae tusia loa e Iosia upu nei, “Afai tatou te talia le faataunuuga o le ulua'i 150 tausaga a'o lei nofoia e Tikose le nofoalii e tusa ai ma le faatagaga a le malo o Take; afai foi e amata faitau tausaga e 391 ma aso e ina ua faai'uina le ulua'i 150 tausaga, o lona uiga e faai'u tonu ia tausaga e 391 ma aso e 15 i le aso ll o Aokuso, 1840 - o le aso lea e ao ona gagau ai le malosi o le pule a le malo Take i le aai o Konesetinopo. Ou te talitonu o le mea lava lea o le a tupu”. (Josiah Litch, in Signs of the Times, and Expositor of Prophecy, Aug. 1, 1840).FT 282.5

    O le aso na ta'ua i le valo'aga, o le aso tonu lava lea na talia ai e Take, e ala i ana sui, le puipuiga a malo tuufaatasi o Europa, ma ua faapena ona tuuina atu ai e Take ia lava i lalo ifo o le pule a malo Kerisiano. Na tutusa lelei le mea na tupu ma upu o le valo'aga. Ua faalogo le toatele i le valo'aga na faia ma ua latou vaai i le mea ua tupu, ona latou talitonu ai lea i le sa'o o le faauigaga o valo'aga e pei ona faia e Mila ma ana uo; ma ua faapena ona faaopoopo mai o se isi malosi i le galuega o le tala'iga o le toe afio mai. Ua galulue faatasi nei nisi e toatele o tagata popoto ma tagata tulaga maualuluga, i le folafolaina ma le lomiaina o a'oa'oga a Mila; ma sa faapena ona saosaoa le alu o le galuega mai le tausaga 1840 sei oo i le 1844.FT 283.1

    Na iā Mila se mafaufau ma'ai ma le atamai, ua atili ai le malosi o lona mafaufau talu ai lana su'esu'ega o le Tusi Paia ma lona mafaufau loloto i ai. Ae le gata i lea, na ia faaopoopo i ai le poto ma le faautauta mai le lagi, e ala i lona a'apa atu i le Puna o le poto. O Mila o se tagata amio sa'o ma le faamaoni, ma sa faaaloalogia o ia i soo se mea na tāua ai i manatu o tagata uiga amiotonu ma le faamaoni. Na ia te ia le agaalofa faamaoni atoa ma le agamalu faa-Kerisiano, faapea ma lona pulea lelei o ia lava. Na ia te ia le āva ma le matafiafia i soo se tasi; o se tasi e faalogo lelei i mafaufauga o isi tagata, ma manatunatu loloto i ai pe sa'o pe sese. Na ia faatusatusa i le afioga a le Atua manatu uma ma soo se a'oa'oga na aumaia ia te ia; o le ma'ai o lona mafaufau ma lona poto i le Tusi Paia na mafai ai ona ia faafetauia a'oa'oga sese ma faaaliali a'e i luga le mea pepelo.FT 283.2

    E toatele nisi na tetee ma faalavelave i le faiga o lana galuega. Pei lava ona faia i isi ta'ita'i o le galuega o le Toe Fuata'iga, na faapena foi ona tetee ta'ita'i o ekalesia tetele i upu moni na ia folafolaina. Na le mafai e i latou nei ona latou lagolagoina o latou manatu i ni mau mai le Tusi Paia; o le mea lea na latou toomaga ai i uputuu ma a'oa'oga a tagata. Peitai na o le afioga lava a le Atua na talia e failauga o le fe'au o le toe afio mai, e fai ma molimau ma faamaoniga o soo se manatu. Na latou faia “Le Tusi Paia, ua na o le Tusi Paia lava” e avea ma a latou upu teuloto. A le lava mau o le Tusi Paia e faamaonia ai manatu o o latou fili, ona latou faalava lea i tauemuga. Na faaaoga e fili, le atamai ma tamao'aiga, e taumafai e taufaaleaga ai i ē na faatalitali ma le fiafia i le toe afio mai o lo latou Alii, o ē na taumafai latou te ola amioatua ma apoapoa'i i isi ina ia latou sauniuni mo Lona faaali mai.FT 283.3

    Na tele taumafaiga malolosi na fai ina ia seu ese ai mafaufau o tagata mai le mata'upu o le toe afio mai. Na a'oa'oina tagata e fili o le galuega ina ia latou talitonu o se agasala ma o se masiasi lo latou su'esu'e i valo'aga e faatatau i le toe afio mai o Keriso ma le i'uga o le lalolagi. Na faapena ona faamāmāsagiaina e faife'au o ekalesia tetele le talitonuga o tagata i le afioga a le Atua. O a latou a'oa'oga na lē talitonu ai tagata i le Tusi Paia po o le Atua, ma e toatele na latou faaaogaina lea avanoa latou te savavali ai e tusa ai ma o latou tu'inanauga ma a latou amioleaga. Ona faasaga mai loa lea o nei faife'au ua tu'ua'i lea leaga i ē na tala'ia le fe'au o le toe afio mai.FT 284.1

    Na toatele tagata atamamai na tumutumu ai sauniga a Mila. Ae peitai na seasea ta'ua le igoa o Mila i nusipepa faalelotu sei vagana o ni moliga ma ni tu'ua'iga po o ni tauemuga. Ua atili ai le leaga o tagata amioleaga ina ua latou vaai i nei amioaga a o latou ta'ita'i. Ua latou faia ni gao mataga ma ni upu taufaifai e taufaaleaga ai ma faalumaina ai le igoa o Mila ma lana galuega. Ua tauemuina ma vaai faatauvaa i ai le toatele, ma ua ta'ua o ia o se tagata pepelo ma le lē faamaoni. Ua faapena ona latou faia ia Mila, o lē ua ulusinā nei, le tagata na tuua lona aiga ma lana faato'aga ma lona fale matagofie ae fealua'i i ana lava tupe mai lea aai i lea aai, na te folafolaina ai le lapata'iga o le faamasinoga, ma le i'uga o mea uma ua lata mai.FT 284.2

    Na i ai ni tagata na latou tutū a'e latou te tali atu i le tele o upu faifai ma moliga pepelo ma tauemuga ua faia ia Mila. O nisi o nei tali na faia i totonu o nusipepa a le lalolagi. Fai mai le tali a nei tagata o le lalolagi, “O le ula ma le faatauemu i se mata'upu uigā faapea, ua le gata o se faatigā lea i mafaufau o ē o lo o tala'ia lenei aoaoga, a'o le ula lava foi lea ma le faatauemu i le Atua ma Lana faamasinoga. O amioga faapea e vave mai ai le to'asa ma le faamasinoga a le Atua”. (Bliss, p. 183.)FT 284.3

    Na taumafai Satani ina ia le gata i le faaleaogaina o le fe'au o le toe afio mai, a ia fasiotia foi le sāvali o lea fe'au. Na taumafai Mila ina ia pa'i le fe'au o ana lauga i olaga o lana au faalogologo. Na faapena ona ia a'oa'ia o a latou agasala, ma lūlūina lo latou faafifilemu ma le faalēpopole; peitai o nei upu tu'usa'o na oso ai lo latou ita. Na avea le tetee a tagata ekalesia ma mea ua faamalosia atili ai le leaga o tagata amioleaga i a latou faufauga. Na faapena ona fai faufauga a le itu a le fili latou te fasiotia Mila ina ua tuua ai le sauniga. Peitai na i ai agelu a le Atua i lenā tumutumu. O se tasi o nei agelu i le tino tagata na ia 'u'uina le lima o le auauna a le Atua, ma ta'ita'i ese atu o ia mai le mea na fe'ei ai le motu o tagata. E lei mae'a lana galuega, ma sa le fiafia auauna a Satani ona ua le faataunuuina la latou fuafuaga.FT 284.4

    E ui lava i le tele o le tetee, sa faatupula'ia pea le fiafia o tagata i le fe'au o le toe afio mai. Na amata nisi o aulotu pe na o se ta'i 40 po o le 60 tagata, ae ua oo nei i le faitau selau ma le faitau afe isi aulotu. O se numera tele ua faaopoopo nei i le tele o aulotu; peitai na i'u lava ina fetaui lenei au liua ma faafitauli. Ua faia e nisi o ekalesia faasalaga i ē ua latou talia a'oa'oga a Mila. Na tusia e Mila se faamatalaga i le pepa e tali atu ai i lenei tulaga faalēmanuia. Na ia tusi i le au Kerisiano i ekalesia uma, ma ia fai atu i ai afai e sese ana aoaoga, e ao ona latou faaiioa mai ia te ia lona sese mai le Tusi Paia.FT 284.5

    Fai mai upu a Mila, “E i ai ea se mea ua matou talitonu i ai e le o ta'u mai i totonu o le Tusi Paia - le Tusi Paia lava lea ua tou fai mai o le ta'iala e to'atasi o a tatou talitonuga ma a tatou mea e fai? O le a sa matou mea ua fai ua fetuuina ai matou ma faia ai upu taufaaleaga ia i matou i pulelaa o falesa ma faamatalaga i nusipepa? O le a sa matou agasala ua talafeagai ai lo tou faate'aina ma le faasaina o i matou mai a outou ekalesia? Afai ua matou sese, faamolemole ta'u mai po o le a lea sese. Faasino mai ia i matou mai le afioga a le Atua po o le a lo matou sese. Ua tele tauemuga; ae matou te le liliu ona o tauemuga; na o le afioga lava a le Atua e mafai ai ona suia o matou talitonuga. E lei faavavevavea le faiga o a matou filifiliga. Na faia ia filifiliga ina ua matou manatunatu loloto i ai ma faia talosaga, ma ua matou vā'ai i faamaoniga o ia mea mai le Tusi Paia”. (Ibid ē 250, 252.)FT 285.1

    O uiga lava ia na faailoa e tagata i lapata'iga a le Atua na auina mai e ala i Ana perofeta, i lea augatupulaga ma lea augatupulaga. Na faapena ona faia e tagata a'o lumana'i le lolo. A'o lei oo mai le lolo, sa mua'i auina mai e le Atua le lapata'iga e ta'u atu ai i tagata le fuafuaga a le Atua ua fai, ina ia latou maua ai le avanoa latou te liliu ese ai mai a latou amioleaga. E 120 tausaga o tuuina atu pea le lapata'iga ina ia latou salamō ne'i faaumatia i latou i le to'asā o le Atua. Peitai na pei o se fagogo ia i latou le fe'au o le lapata'iga, ma e latou te lei talitonu i ai. Ua faama'a'aina i latou i a latou amioleaga ma ua latou ula i le avefe'au a le Atua, ua latou taliē i ana olega, ma ua latou molia ma tu'ua'ia o ia i lona fiapoto ma lona fiapule. Ua latou fai ane, E faapefea lava ona faaiioa atu lona faafiapoto i luma o tagata atamamai ma tagata maualuluga o le lalolagi? Afai e sa'o le fe'au a Noa, aisea ua leiloa ai foi e le lalolagi nei mea ina ia latou talitonu i ai? E faapefea ona tu atu le poto o le to'atasi i le atamai tuufaatasi o le afe ma afe? Latou te lei fia talitonu i le lapata'iga, latou te lei fia o foi i totonu o le vaa ina ia latou sao ai.FT 285.2

    Ua faatauemu le toatele ma ua latou tusilima faapea: e le o suia lava le faagasologa mai o tau o le tausaga e pei ona masani ai, e le o suia foi le lanumoana o le lagi, ma e lei vaai lava foi se isi o sau se mea e ta'u o se timu mai le lagi, ma o lo o lanumeamata foi le fanua ona o le sau i le po. Ua faapena ona latou tauemu ma fai mai, “Ai o ni faata'oto a le toeaina”. Ua faapena foi ona latou fai mai o le vale le failauga o le amiotonu, ma ua atili ai ona latou sa'ili'ili i a latou mea faafiafia, ma a latou amioleaga. Peitai e lei avea lo latou le talitonu ma mea na taofia ai le oo mai o le lolo. Na onosa'i le Atua i lo latou amioleaga ma avatu i ai avanoa e tele latou te salamō ai; peitai, ina ua taunuu le taimi e pei ona valo'ia, na oo mai lava Lona to'asa i luga o ē na latou teena Lona alofa tunoa.FT 285.3

    Fai mai le fetalaiga a Keriso o le a faapea lava ona toatele le au le talitonu i Lona afio faalua mai. E pei lava o aso o Noa latou te lei iloa seia oo i le aso na sau ai le lolo ma ave'esea i latou uma, e faapea foi pe a sau le Atali o le tagata. Mataio 24:39. E faia loa le soo faatasi a le lalolagi ma ē ua fai mai o i latou o le fanau a le Atua; pe a latou ola e pei o le lalolagi, ma ua latou faia faatasi ma le lalolagi fiafiaga ua faasāina; pe a avea mealelei a le lalolagi o mealelei a le ekalesia; a'o latou faiava ma nofotane ma faia fuafuaga mo ni olaga manuia i lalo nei - o le taimi lea e faafuase'i ai e pei o le emo o le uila le oo mai o le i'uga o a latou fuafuaga ma faamoemoega manuia mo le lumana'i.FT 286.1

    E pei lava ona auina mai e le Atua lana auauna na te avatua le lapata'iga i le lalolagi e uiga i le lolo, ua faapena foi ona Ia auina mai o Ana avefe'au filifilia latou te faailoa mai le lata tele mai o le aso tele o le Alii. Ma e pei lava ona talip ma faatauemu tagata o lena vaitaimi i valo'aga a le failauga o le amiotonu, na faapena foi ona ulagia Mila e tagata o lona vaitaimi; e oo lava i ē ua fai mai o i latou o le fanau a le Atua na latou faamāmāsagiaina upu o le lapata'iga.FT 286.2

    Aisea na le fia faalogo ai ekalesia tetele i le fe'au o le toe afio mai? Na o le oi ma le faatafunaga e oo ifo i manatu o ē amioleaga pe a tā'ua le afio faalua mai; peitai o lenei fe'au e maua ai e le au amiotonu le olioli ma le faamoemoe. Na avea lenei upu moni o le faamoemoe o le fanau a le Atua i augatupulaga uma; aisea ua avea ai lea fe'au o se 'alā e tautevateva ai po o se papa foi e faalavelave i ē ua faapea o le fanau a le Atua? O le Alii lava na faia Lana folafolaga i Lona au soo ina ua Ia fetalai i ai, “Afai foi ou te alu ma sauni se mea e nonofo ai outou, ou te toe sau, ou te talia foi outou ia faatasi ma a'u”. Ioane 14:3. Na silafia e le Faaola le faanoanoa o le a oo ifo i Ona soo; o lea na Ia auina mai ai agelu i le mutimutivale o Lona alofa, ina ia avatu ia i latou le faamafanafanaga e ala i le ta'u atu ia i latou o se tala fiafia, e mautinoa lava le toe foi mai o Keriso, e pei lava ona latou vaai o afio a'e o Ia i le lagi. A'o tutū le au soo ma sioa faanoanoa i le lagi ona o lo latou Matai ua toetoe lava mou atu ma la latou vaai, ua latou tpte'i ina ua latou faalogo i le leo ua faapea mai, “O outou tagata Kalilaia e, se a le mea tou te tutū ai ma vaavaai atu i le lagi? O Iesu lena ua aveina a'e nai ia te outou i le lagi, e faapea foi ona toe afio mai o ia, e pei lava o lona afio atu i le lagi”. Galuega 1:11. Ua toe maua nei so latou faamoemoe ona o le fe'au a le agelu. Na toe foi atu le au soo i Ierusalema ma le olioli tele, ma ua faapena ona le te'a i latou ma le malumalu; ua latou faia viiga ma le faafetai i le Atua. Luka 24:52, 53. Latou te le'i olioli ona ua ave'esea Iesu ma i latou ma ua tuua na o i latou e fetaia'i ma puapuaga ma faaosoosoga; na latou olioli ona o le upu a le agelu ua latou mautinoa ai o le a toe afio mai lava o Ia.FT 286.3

    E tatau ona avea le folafolaga o le toe afio mai o Keriso o se talalelei e olioli tele ai, e pei lava ona olioli leoleo mamoe i Peteleema ina ua folafola atu i ai e le agelu le talalelei o le fanau mai o Iesu. O ē alolofa moni i le Faaola, o le a le taumatea lo latou olioli ona o le folafolaga o le toe afio mai, auā o le afio mai o le ua avea ma ogatotonu o lo latou faamoemoe mo le ola e faavavau; e le afio mai ina ia inosia ma tuulafoa'ia ma teena e tagata, e pei o Lona ulua'i faaali mai, ae afio mai i le mana ma le mamalu tele Na te faaolaina ma lavea'ia Ona tagata. O ē le alolofa i le Faaola, o i latou ia latou te le manana'o i le afio mai o Iesu. O le ita ma le le fiafia o ekalesia ona o le fe'au faalelagi o le toe afio mai, o se molimau faamaoni lava lea e iloa ai ua latou se mamao ese ma le Atua.FT 287.1

    O ē na latou talia le fe'au o le toe afio mai, ua fagua nei i latou i mea e ao ona latou faia - 6 le salamō ma le faamaulalo i luma o le Atua. Ua leva ona faaletonu nisi i le va o Keriso ma le lalolagi; peitai ua latou lagona nei e ao ona latou tula'i atu e fai le mea sa'o. “Ua latou lagona nei le tāua tele o mea faaleagaga ma le ola e faavavau, o se lagona latou te lei masani ai. Ua peiseai ua latalata mai le lagi, ma ua latou lagona ai lo latou eleelea i luma o le Atua.” (Bliss, p. 146.) Ua toe maua se ola fou faaleagaga e le au Kerisiano. Na latou lagona le sa'asa'a o le taimi o totoe; le mea e ao ona latou faia mo o latou uso-a-tagata, e ao ona latou faia ma le faanatinati. Ua peiseai ua mamao atu i tua le tu mai o le lalolagi, a ua matala mai i o latou luma le ola e faavavau. Ua leai se isi mea na sili a'e lona tāua nai lo le lumana'i o le agaga o le tagata - o le manuia po o le malaia. Na i o latou luga le Agaga o le Atua Na te faa'auupegaina i latou a'o latou ole atu i o latou uso faapea tagata agasala, ina ia latou sauniuni mo le aso tele o le Atua. Na avea o latou olaga o se a'oa'iga le leoa i tagata ekalesia ua Kerisiano na o le igoa aunoa ma le ola faapaiaina. E lei manana'o i latou nei e faalavelave atu se isi i lo latou sa'iliga o mea faafiafia, po o lo latou sa'ilia o le tupe ma tulaga-tofi ma viiga. O le pogai lea o lo latou tetee i le fe'au o le toe afio mai atoa ma ē na folafolaina lea fe'au.FT 287.2

    Na le mafai e fili o le fe'au o le toe afio mai ona latou tali i le tonu ma le sa'o o le upu o le valo'aga; o le mea lea ua latou fai atu ai i tagata o valo'aga o ni mea e le malamalama i ai se tagata ona ua tapunia ma faamaufaailogaina. Na faapena ona mulimuli atu o le au Porotesano i tulagavae o le ekalesia Roma. Na taofia e le ekalesia Roma le Tusi Paia mai tagata; peitai ua fai mai lotu Porotesano e le mafai e se isi ona malamalama i se tasi o vaega tāua o le Tusi Paia - le vaega o lo o faaalia mai ai upu moni e faatatau tonu i le vaitaimi ua tatou ola ai.FT 287.3

    Fai mai faife'au atoa ma tagata o valo'aga o le tusi a Tanielu atoa ma le Faaaliga o ni mealilo ia e le mafai ona tatou malamalama i ai. Peitai na faatepa e Iesu mata o Lona au soo i upu a le perofeta o Tanielu e faatatau i mea o le a tutupu i lo latou taimi, ma sa Ia fetalai atu, “Ia malamalama soo se tasi e faitau i ai”. Mataio 24:15. Ua latou fai mai o se mealilo le tusi o Faaaliga, o se tusi e lei finagalo le Atua tatou te malamalama i ai. Peitai ua matuā le fetaui lea faamatalaga ma le igoa o le tusi. Fai mai le igoa o le tusi ma ona upu amata: “O le Faaaliga a Iesu Keriso, na tuuina atu e le Atua ia te Ia ina ia faaali mai i Ana auauna o mea e tusa ona vave oo mai. ...Amuia le faitau atoa ma ē faalogologo i upu o lenei valo'aga, ma tausi i mea ua tusia ai; auā ua latalata ona po”. Faaaliga 1:1-3.FT 287.4

    Fai mai le perofeta, “Amuia le faitau”. E toatele e le fia faitau i ai; latou te le maua le faamanuiaga ua folafola mai. “Ma ē faalogologo” - e i ai foi nisi e le fia faalogo i soo se mea e uiga i valo'aga. E le maua foi e le vasega lenei le faamanuiaga. “Ma tausia i mea ua tusia ai” - e toatele latou te le fia usitai i lapata'iga ma a'oa'oga ua i totonu o le Faaaliga; e le maua foi e i latou nei le faamanuiaga ua folafolaina mai. O i latou uma o ē tauemu i mata'upu o le valo'aga ma a'amu ma ula i upu faa-faatusa o le valo'aga, o i latou uma o ē mumusu e faafouina o latou olaga ma sauniuni mo le afio mai o le Atalii o le tagata, latou te le maua le manuia.FT 288.1

    E faapefea ona faafiapopoto tagata ma latou fai mai o le Faaaliga o se mealilo e le oo i ai se malamalama'aga o se tagata, a ua taatia i o latou luma le molimau faamaoni a le Tusi Paia? O le Faaaliga o se mealilo ua faaalia, o se tusi ua tatala. O le su'esu'eina o le Faaaliga e faasino ai mafaufau o tagata i valo'aga o le tusi o Tanielu; ma ua tuuina mai e nei tusi e lua ni a'oa'oga e silisili ona tāua, ni a'oa'oga ua tuuina mai e le Atua i tagata e faatatau i mea o le a tutupu i aso o le i'uga o lenei lalolagi.FT 288.2

    Na faaiioa atu ia Ioane ni vaaiga tāua ma le faafiafialoto e uiga i le olaga o le ekalesia. Na ia vaai i le tulaga moni o le fanau a le Atua, faapea ma mea ua ono lamatia ai i latou; na ia vaai i o latou puapuaga, atoa ma le lavea'iga mulimuli o le fanau a le Atua. Na ia tusia fe'au mulimuli o le a saunia ai tagata mo le seleselega o le lalolagi - o nisi o le a avea o fusisaito mo le falesaito faalelagi, a'o isi o le a fusifusia mo le afi o le faatafunaga. Na faaalia atu ia Ioane mata'upu e silisili ona tāua mo le ekalesia, ae maise lava le ekalesia mulimuli, ina ia mafai ai e i latou o ē liliu i le upu moni ona latou iloa mailei ma puapuaga ua taatitia mai nei i o latou luma. E leai se mea o le a saga nofo pogisa ai fua soo se tasi e uiga i mea o le a tutupu mai i le lalolagi.FT 288.3

    Aisea la ua valelea ai le toatele e uiga i se tasi o vaega aupito tāua o le Tusi Paia? Aisea ua o taofiofi ai le toatele pe a oo i le su'esu'ega o valo'aga? Ua tupu mai lenei tulaga ona o le galuega fuafuaina lelei a le alii o le pouliuli, ina ia natia i tagata soo se mea e faaaliali a'e ai i luga ana mea taufaasese. Na silafia e Keriso le taua o le a tupu mai ona o le su'esu'ega o le Faaaliga, auā o Ia lava na Na tuuina mai le Faaaliga. O le mea lea na Ia folafolaina mai ai se faamanuiaga ia i latou uma o ē faitau, ma i latou o ē faalogo, ma i latou uma o ē tausi i upu o lenei valo'aga.FT 288.4

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents