Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

O Le Finauga Tele

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Mataupu 25—O le Tulafono Le Maliua A Le Atua

    Ua faaavanoaina foi le malumalu o le Atua i le lagi, ona iloa atu ai lea o le atolaau o lana feagaiga i lona malumalu”. Faaaliga 11:19. O lo o i ai le atolaau a le Atua i le mea e sili ona paia, i le potu lona lua o le malumalu i le lagi. Na o le aso lava o le togiola na tatala ai le potu lona lua o le malumalu faalelalolagi, le malumalu lea ua fai ma ata po o faatusa o mea faalelagi. O le aso o le togiola na faamamāina ai le malumalu. O le faamatalaga e uiga i le faaavanoaina o le malumalu i le lagi ma le iloa atu o le atolaau o le feagaiga, o lea faaupuga e faasino tonu i le tatalaina o le mea e sili ona paia i le malumalu i le lagi i le 1844, ma ua ulufale atu ai i ai Keriso Na te faia le galuega faai'u o le togiola. O ē na latou mulimuli atu i le faatuatua i lo latou Faitaulaga Sili a'o ulufale atu o Ia mo le amataga o Lana galuega i le mea e sili ona paia, o i latou ia na latou iloa atu le atolaau o le feagaiga. A'o latou su'esu'e i le mataupu o le malumalu, na latou malamalama ua suia le galuega a le Faaola, ma ua latou iloa ua galue nei o Ia i luma o le atolaau a le Atua, e ofoina atu ai Lona toto e fai ma sui o tagata agasala.FT 363.1

    Na i ai i totonu o le atolaau i le malumalu faalelalolagi papamaa e lua na tusia ai tulafono a le Atua. O le atolaau ua na o se pusa lea na teuina ai papamaa o le tulafono, ma o papamaa nei e lua o le tulafono na ala ai ona tāua ma paia le atolaau. Na vaaia le atolaau o le feagaiga ina ua matala le malumalu o le Atua i le lagi. O totonu o le Mea e Sili ona Paia i le malumalu i le lagi o lo o teuina ai le tulafono paia - le tulafono lea na fofogaina mai e le Atua lava Ia i le vao o faititili i le mauga o Sinai, ma sa tusia i Lona lava aao i luga o papamaa.FT 363.2

    O le tulafono na tusia e le Atua i luga o papamaa ma tusia foi e Mose i ana tusi e lima, o le tusiga lē sese ia o le ulua'i tulafono a le Atua o lo o i le malumalu i le lagi. O ē na su'esu'e ma malamalama i lenei mataupu taua, na latou vaai i le paia ma lē maliua o le tulafono a le Atua. Faato'ā latou malamalama tonu lea i le uiga moni o le fetalaiga a le Faaola, “E mavae atu le lagi ma le lalolagi, ae lē mavae atu lava se iota po o sina fasi mata'itusi o le tulafono”. Mataio 5:18. E tumau e faavavau le tulafono a le Atua auā o se faaaliga lea o Lona finagalo, o se ata lē sesē lea o Lana amio. E faapena ona tumau o le tulafono, e avea o se molimau faamaoni i le lagi. E lei sōloia lava se poloa'iga e tasi o le tulafono; e lei suia foi se iota po o se mata'itusi e tasi. Fai mai le faisalamo: “Ieova e, ua mausali lau afioga i le lagi e faavavau lava”. “E faamaoni Ana fe'au uma lava; e faatumauina ia mea e faavavau faavavau lava”. Salamo 119:89; 111:7, 8.FT 363.3

    O le totonugalemū o le tulafono ua i ai le poloa'iga e fa, e pei lava ona folafolaina mai i le amataga: “Ia e manatua le aso sapati e te faapaiaina. O aso e ono e fai ai au galuega uma lava; a'o le aso fitu o le sapati lea ia Ieova lou Atua. Aua e te fai ai se galuega e tasi: o oe, ma lou atalii, ma lou afafine, o lau auauna tane, ma lau auauna fafine, o au manu foi ma le tagata ese o lo o mau ma oe. Auā na faia e Ieova i aso e ono o le lagi ma le lalolagi, atoa ma le sami, ma mea uma lava o i ai. Ona malolo ai lea o Ia i le aso fitu. O le mea foi lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati, ma na faapaiaina ai”. Esoto 20:8-11.FT 364.1

    Na ta'ita'ia e le Agaga o le Atua mafaufau o lenei au su'esu'e i Lana afioga. Na mamafa i o latou loto le lagona faapea ua leva ona latou solia ma le lē iloa lenei poloa'iga, e ala i lo latou lē tausia o le aso malolo o Le na folafolaina mea uma. Na amata loa ona latou sa'ili'ili po o ā mafua'aga ua tausia ai nei e le lalolagi le aso muamua po o le ulua'i aso o le vaiaso ae lē o le aso na faapaiaina e le Atua. Latou te lei maua ni mau o le Tusi Paia e faamaonia ai ua sōloia le poloa'iga, latou te lei maua foi se faamaoniga ua suia le Sapati. Ua latou iloa, e lei ave'esea lava le faamanuiaga a le Atua na faapaiaina ai le aso fitu i le amataga. Ua leva ona latou sa'ili'ili ma le faamaoni ona o lo latou fia iloa o le finagalo o le Atua. Lenei la ua latou iloa lelei o i latou o ni tagata o lo o solia pea Lana tulafono. O lenei mea na oo ifo ai le faanoanoa ia i latou; ma ua latou faailoa loa lo latou faamaoni i le Atua, e ala i lo latou tausia o Lona Sapati.FT 364.2

    E tele ni taumafaiga malolosi na faia ina ia lafotūina ai lo latou talitonuga. E tele mea ua manino lelei mai nei ia i latou. Afai o le malumalu i le lalolagi o se ata lea po o se faatusa o le malumalu i le lagi, o lona uiga o le tulafono ua i totonu o le atolaau i le malumalu i le lalolagi, o se tusi foi lea po o se ata lē sesē o le tulafono o lo o i totonu o le atolaau i le malumalu i le lagi. Ua latou iloa lelei foi afai ua latou talia le aoaoga e faatatau i le malumalu i le lagi, o lona uiga e ao foi ona latou talia poloa'iga uma o le tulafono a le Atua, e aofia ai ma le Sapati o le poloa'iga e fa. O lea ua aliali mai 'inei le mafua'aga lilo na faapogai mai ai le tele ma le malosi o le tetee a nisi i aoaoga fetaui lelei ma le lē feteena'i a le Tusi Paia, aoaoga ia na faaalia mai ai le galuega a Keriso i le malumalu i le lagi. Na taumafai tagata latou te tapunia le faitoto'a ua tālā e le Atua, ma ua latou taumafai foi e tatalaina le faitoto'a ua Ia tapunia. Peitai ua fetalai mai le Atua, “o lē na te tālā ae leai se na te tapunia, o lē na te tapunia foi ae leai se na te tatalaina”, ua fetalai mai o Ia: “Faauta, ua ou tuuina atu i ou luma le faitoto'a ua avanoa; e leai foi se na te mafaia ona punitia”. Faaliga 3:7, 8. Ua tatalaina e Keriso le faitoto'a po o Lana galuega i le Mea e Sili ona Paia. Ua susulu mai nei se malamalama i lea faitoto'a ua matala i le malumalu i le lagi, ma ua vaaia ai o le poloa'iga e fa o se vaega lea o le tulafono'ua teuina i le Mea e Sili ona Paia. O le mea ua faatūina e le Atua, e leai se tagata ola na te mafaia ona lafotūina.FT 364.3

    O e na latou talia le malamalama e uiga i le galuega faafautua a Keriso i le malumalu i le lagi, faapea ma le tumau e faavavau o le tulafono a le Atua, ua latou iloa o nei aoaoga uma o lo o faaiioa mai i le Faaaliga 14. O lo o i ai se lapata'iga sautuatolu i totonu o fe'au o lenei mataupu. O lea lapata'iga sautuatolu, ua fuafuaina ina ia saunia ai tagata o le lalolagi mo le toe afio mai o le Alii. “Ua oo mai le ituaso o Lana faamasinoga.” O lenei alaga e faasino tonu i le toe galuega a Keriso i le malumalu i le lagi mo le faaolataga o tagata. Ua faaiioa mai ai se fe'au e ao ona alagaina se'ia oo i le taimi e mae'a ai le galuega faafautua a le Faaola, ma afio mai ai loa o Ia i le lalolagi Na te avatua Ona tagata ina ia faatasi ma Ia. E faaauauina le galuega o le faamasinoga se'ia oo ina ua faia faai'uga o tagata ta'ito'atasi uma, o ē o ola faapea ma ē ua oti. E faapena ona faaauauina o le faamasinoga se'ia oo i le tapunia o le alofa tunoa mo tagata. Ua poloa'iina tagata ina ia latou matata'u i le Atua ma avatu ia te Ia le viiga, ma ia ifo i Le na faia le lagi, ma le fanua, ma le sami, atoa ma puna o vai, ina ia sauniunia ai i latou e tutū atu i le faamasinoga. O le taliaina o nei fe'au e maua ai le i'uga lea ua faaupu mai faapea: “O le mea lenei ua i ai ē ua tausi i poloa'iga a le Atua, ma le faatuatua ia Iesu”. E ao ona tausia e tagata le tulafono ina ia latou sauni ai mo le faamasinoga. O le tulafono o le a avea ma fua lē sesē e faamasinoina ai tagata uma. Fai mai le aposetolo o Paulo: “O i latou uma foi e agasala i lalo o le tulafono, e faamasinoina i latou e le tulafono”, “i le aso e faamasinoina ai e le Atua mealilo uma a tagata, e ala ia Keriso Iesu”. “E ta'uamiotonuina foi i latou o ē usitai i le tulafono”. Roma 2: 12-16. E le mafai ona tausia le tulafono a le Atua e aunoa ma le faatuatua. “A leai foi se faatuatua, e le mafai ona fiafia mai o Ia”. “O mea uma foi e lē pogai mai i le faatuatua, o le agasala lea”. Eperu 11:6; Roma 14:23.FT 366.1

    Ua valaauina tagata i le fe'au a le ulua'i agelu ina ia latou matata'u i le Atua ma avatu ia te Ia le viiga, ma ia ifo atu i Le na faia le lagi ma le lalolagi. O lona uiga, e ao ona latou usitai i Lana tulafono. Ua fai mai le poto: “Ia e mata'u i le Atua, ma e anaana i Ana poloa'iga; auā o mea ia e tatau i tagata uma”. Failauga 12:13. E leai se tapua'iga e manogi i luma o le Atua e aunoa ma le usitai i Ana poloa'iga. “Auā o lenei lava le alofa i le Atua, ia tatou tausi i Ana poloa'iga”. 1Ioane 5:3. “O lē ua liliu ese ona taliga ae le faalogologo i le tulafono, e inosia lana lava tatalo.” Faata'oto 28:9.FT 366.2

    O lo tatou tiute lo tatou tapua'i atu i le Atua, ma ua ono tatau lea tiute ona o Ia o Le na foafoaina mea uma, ma o Ia foi ua ola ma gaioi ai tagata uma. Soo se mau o le Tusi Paia o lo o poloa'iina ai tagata latou te ifo atu i le Atua ae lē o atua ma tupua a le au faapaupau, o inā foi o lo o ta'ua mai ai Lona mana foafoa. “Auā o atua uma o nuu o tupua lava ia; a'o Ieova na la faia le lagi”. Salamo 96:5. “Ua fetalai mai le Paia: 'O ai ea tou te faatusa i ai a'u? A'o ai foi ma te tutusa?' Se'i tetepa a'e i le lagi o outou mata ma outou vaavaai, 'O ai na faia uma nei mea?”1 “Auā o lo o faapea ona fetalai mai o Ieova, o Le na faia le lagi, o Ia lava o le Atua, o le tufuga o Le na faia le lalolagi ...o A'u o Ieova, ae leai se tasi”. Isaia 40:25, 26; 45:18. Fai mai le faisalamo: “Ia outou iloa o Ieova o Ia lava le Atua, o Ia na faia i tatou”. “O mai ia, ia tatou ifo, ma ia tatou punonou; ia tatou tootuli i luma o Ieova o Le na faia i tatou”. Salamo 100:3; 95:6. Ua ta'u mai e le au paia i le lagi le mafua'aga ua latou avatu ai ia te Ia le āva ma le migao ma le tapua'iga: “Le Alii e, e tatau lava Oe ina ia tuu atu ia te Oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana, auā na E faia mea uma lava. O lou finagalo foi na faia ai nei mea, o lou finagalo foi ua latou ola ma tutūmau ai”. Faaaliga 4:11.FT 366.3

    Ua valaauina tagata i le Faaaliga 14 latou te tapua'i atu i le na foafoaina mea uma lava. Ua aliali mai foi i le valo'aga se vasega o tagata ua latou tausia poloa'iga a le Atua talu ai lea fe'au sautuatolu. E i ai se tasi o ia poloa'iga ua ta'u manino mai ai le Atua o Ia o le na foafoaina mea uma. Fai mai le poloa'iga e fa: “O le aso fitu o le sapati lea ia Ieova lou Atua: ...auā na faia e Ieova i aso e ono o le lagi ma le lalolagi, atoa ma le sami, ma mea uma lava o i ai. Ona malolo ai lea o Ia i le aso fitu. O le mea foi lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati, ma na faapaiaina ai”. Esoto 20:10, 11. Na fetalai foi le Alii e faatatau i le Sapati ma ua Ia ta'ua le Sapati “o le faailoga, ina ia iloa ai e outou, o A'u lava o Ieova lo outou Atua”. Esekielu 20:20. A'o le a le mafua'aga? “Auā o aso e ono na fai ai e Ieova le lagi atoa ma le lalolagi; a'o le aso fitu, na Ia malolo ai, ma mapu ai”. Esoto 31:17.FT 367.1

    “Ua avea le Sapati o se faamanatu tāua o le foafoaga ona ua faamanatu mai ai le mafua'aga moni e ao ai ona avatu i le Atua le tapua'iga - auā o Ia o Le Foafoa, a'o i tatou o mea na faia e Ona aao. Ua faapena ona avea le Sapati o le faavae o tapua'iga uma i le Atua; e leai se isi faamanatu, e leai foi se isi sauniga ua sili atu ona manino ai o le aoaoga o lenei upu moni, nai lo le Sapati. O le Atua o Le Foafoa, a'o i tatou o mea na faia e Ona aao. O le mafua'aga moni lea e ao ai ona ifo ma tapua'i tagata uma i le Atua ma avatu ia te Ia le viiga. O le pogai tonu lena ua tatou faia ai tapua'iga i le Atua, ma ua aofia ai soo se tapua'iga ae le na o tapua'iga e faia i le aso fitu. E tumau pea e le mavae lenei aoaoga taua, ma ua ao ona le faagaloina.” (J N Andrews, History of the Sabbath, chapter 27.) Na faatūina e le Atua le Sapati i Etena ina ia faamanatu mai ai pea i mafaufau o tagata lenei upu moni. Afai ua ala ona faia o tapua'iga i le Atua ona o Ia o le Foafoa, afai e tumau pea lea mafua'aga mo le faia o tapua'iga i le Atua, o lona uiga e tumau foi le Sapati e avea o lona faailoga ma lona maa faamanatu. Ana tausia le Sapati i le lalolagi atoa, semanū ua ta'ita'iina atu manatu o tagata ina ia ifo ma tapua'i i Le na faia mea uma, ma o le a faapena ona lē maua ai i le lalolagi o se tagata ifo i tupua, po o se tagata e lē talitonu i le Atua po o Lana afioga. O le tausiga o le Sapati o se faailoga lea o le faamaoni o le tagata i le Atua moni, o Le “na faia le lagi ma le lalolagi, atoa ma le sami ma pUna o vai”. O lona uiga e le mafai ona faataunuuina le fe'au lea ua faatonuina ai tagata latou te ifo i le Atua ma tausi Ana poloa'iga, e le mafai ona taunuu lenei fe'au se'ia vaganā ua i ai se valaau faapitoa i tagata latou te tausi i le poloa'iga e fa.FT 367.2

    Ua mae'a ona tā'ua o ē tausi i poloa'iga a le Atua ma le faatuatua ia Keriso, ona ta'u mai lea e lona tolu o agelu se vasega o tagata ua faasino tonu i ai se lapata'iga mata'utia ua faapea mai: “Ai se tasi e ifo i le manu fe'ai ma lona faatagata, ma talia le faailoga i lona muāulu po o lona lima, e inu lava ia i le uaina o le to'asa o le Atua”. Faaaliga 14:9, 10. E le mafai ona tatou malamalama i lenei fe'au se'ia vaganā ua tatou malamalama i uiga o faatusa ua faaaogaina. O le a le uiga o le manu fe'ai, ma le faatagata, ma le faailoga?FT 368.1

    O lo o amata i le Faaaliga 12 se faasologa o valo'aga ua latou faaaogāina ia faatusa. Ua amata mai i le tarako lea na sa'ili na te fasiotia Keriso i lona fanau mai. O le tarako o Satani lea (Faaaliga 12:9); o ia lea na faaosoaina Herota na te fasiotia le Faaola. Peitai o le malo o Roma ua avea ma sui faapitoa o Satani, ma o le malo lea o Roma na tetee ma faasauā ia Keriso ma Ona tagata i ulua'i senituri o le ekalesia Kerisiano, ma o le malo lava foi lea o Roma na mafiafia ai le pogisa o mea faapaupau. O le tarako la o le faatusa lea o Satani, ma o le faatusa foi o Roma faapaupau.FT 368.2

    Ua faamatalaina mai i le mataupu 13 (fuaiupu 1-10) se isi manu fe'ai “e pei o se nameri”. O le manu fe'ai lea na tuu i ai e le tarako “lona malosi, ma lona nofoalii, ma le pule tele”. Ua talitonu le toatele o Porotesano o le faatusa lenei o le pule faapope, le pule lea na ia maua le malosi, ma le nofoalii, ma le pule sa 'u'uina e le taupulega tuai a Roma. O upu nei ua faamatalaina mai ai le manu fe'ai lea ua pei o se nameri: “Ua avatu foi ia te ia le gutu e tautala ai i upu faasausili ma upu faifai. Ua tautala foi lona gutu i upu faifai i le Atua, ua ia upu leaga i lona suafa, ma lona falefetafa'i, atoa ma e ua nonofo i le lagi. Ua tuuina atu foi ia te ia e pule i itu'aiga uma, ma gagana eseese ma nuu”. Ua foliga tutusa lelei lava lenei valo'aga ma le faamatalaga o le nifo itiiti o le Tanielu 7, ma o nei faamatalaga e lua ua faasino tonu i le pule faapope.FT 368.3

    “Ua tuuina atu foi ia te ia le pule e tau ai le taua i masina e fagafulu ma le lua”. Ma ua faapea mai le perofeta, “Na ou iloa foi le tasi o ona ulu e peiseai ua foa a mate”. “Ai se na te ta'ita'iina nisi faatagataotaua, e alu lava ia faatagataotaua, ai se na te fasiotia i le pelu, e tusa ona fasiotia o ia i le pelu”. O le fasefulu ma le lua masina, po o le tausaga ma tausaga ma le vaeluagalemū o le tausaga”, po o le tolu tausaga ma le afa, po o le 1260 aso i le Tanielu 7, o faaupuga eseese uma nei o le vaegataimi e tasi. O le vaegataimi lea e sauaina ai e le pule faapope le fanau a le Atua. Na amata lenei vaegataimi i le TA 538 i le taimi tonu o le malosi tele o le pule a le pope e pei ona ta'ua i mata'upu ua muamua, ae na faai'u lea vaegataimi i le 1798. O le taimi tonu lea na ave faatagataotauaina ai le pope e le vaega'au a Farani, ma o le taimi tonu lea na maua ai e le pule faapope le “foa a mate”. Ua faataunuuina ai upu o le valo'aga ua faapea mai, “Ai se na te ta'ita'iina nisi faatagataotaua, e alu lava ia faatagataotaua”.FT 368.4

    Ona tatou iloa ai lea o se isi faatusa ua faaali mai. Fai mai le perofeta: “Na a'u iloa foi le tasi manu fe'ai ua alu a'e nai le fanua, ua i ai foi ona nifo e lua pei o nifo o se tamai mamoe”. Fuaiupu 11. O foliga o lenei manu fe'ai ma foliga o lona alu a'e ua ta'u mai ai e ese lava lenei manu fe'ai i lo isi manu fe'ai uma ua ta'ua i faatusa na muamua. O malo tetele na pulea le lalolagi ua faatusaina mai o ni manu fe'ai na tutū mai ina ua agi atu matagi e fa i luga o le sami tele. Tanielu 7:2. Fai mai le tala a le agelu i le Faaaliga 17, o vai o le faatusa lea o motu o tagata, ma atunuu, ma gagana eseese. Faaaliga 17:15. O matagi o le faatusa lea o taua ma fevaevaea'iga. O matagi e fa na vaaia o fetaui i luga o le sami tele, o le faatusa lea o taua ma faalavelave mata'utia ma fouvalega tetele na maua mai ai malo o le lalolagi.FT 369.1

    Peitai o le manu na i ai nifo e pei o nifo o se tamai mamoe, na vaaia o “alu a'e nai le fanua”. O lona uiga o le malo ua faatusaina i lenei manu, o se malo e tu a'e i se vaega o le lalolagi e lei pulea muamua e se isi malo ae na tuputupu malie a'e i le filemu; na te lei faatoilaloina se isi atunuu ina ia faatūina ai lona malo. O lona uiga e le o se malo e tupu a'e i ni feteena'iga ma fevaevaea'iga i le Lalolagi Tuai i Europa, i le sousou o lenā sami o itu'aiga tagata eseese, o nuu, ma gagana eseese. O lona uiga e ao ona tatou vaavaai mo le tu a'e o lenei malo i le Konitineta i Sisifo.FT 369.2

    E i ai ea se malo i le Lalolagi Fou na tuputupu malie a'e i le 1798, ma faifaimalie a'e lona malosi ma lona lauiloa i le lalolagi? Afai tatou te vaavaai faalelei i uiga o le faatusa, ona tatou lē masalosalo ai lea. Na o le tasi lava le malo e leai ma se isi e fetaui lelei i ai vaega eseese o le valo'aga. E le taumateina le faasino tonu o lenei valo'aga i le Iunaite Setete o Amerika. E toatele failauga ma le au tusitala o mea tutupu i le lalolagi, ua latou faaaogāina faaupuga a le Tusi Paia e aunoa ma lo latou iloa, e faamatalaina mai ai le tupu a'e o le malo o Amerika. O le tasi lenei o soafaitau o lo o faaaogāina e le Tusi Paia e faamatalaina ai le alu a'e o lenei malo. Ua ta'u o le manu fea'i na “alu a'e nai le fanua”. Fai mai i latou o ē na faaliliuina le Tusi Paia, fai mai o le upu lea ua faaliliuina o le “alu a'e”, o lona uiga moni o le “tupu a'e e pei o se laau totō”. Ua tatou vaaia foi o lenei malo e tupu a'e i se vaega o le lalolagi e lei ainā e le toatele, ma e lei pulea muamua foi e se isi malo. O soafaitau nei o lo o faamatalaina ai e se tusitala lauiloa le tu a'e o le malo o le Iunaite Setete. Ua tautala lea tusitala i “le mealilo o lona alu a'e nai le leai o se mea”. Fai mai o ia, “Na faifaimalie a'e lo tatou malo, ua pei o le le pisa o se fatu ua tatupu”. (G A Townsend, The New World Compared With the Old, p. 462.) Na lipotia mai e se nusipepa i Europa i le tausaga 1850 le malo o le Iunaite Setete, ma sa faaaogāinā i lea lipoti upu e pei o le “oso filemu a'e i le ta'aligoligoa o le fanua, ma faifaimalie mai lona malosi ma lona le fefe”. (The Dublin Nation.) Fai mai se tagata e suafa ia Eteuati Evareti i sana lauga e faatatau i muā'au ma ulua'i tamā o le atunuu o Amerika: “Na latou sa'ilia ea se fasi eleele tuufua, se nuu e mamao ese mai le pisapisaō o malo, se oga'eleele e saogalemu ona e motu ese mai, se nuu e maua ai e le ekalesia itiiti a Leiteni le sa'olotoga i mea tau tapua'iga? Se'i faauta ia i nei itumalo tetele ua latou faatūina ai le fu'a o le satauro - o se nuu ua latou maua e aunoa ma ni taua”. (Speech delivered at Plymouth, Massachusettes, Dec. 22, 1824, p. 11.)FT 369.3

    “Ua i ai foi ona nifo e lua e pei o nifo o se tamai mamoe”. O nifo po o seu e pei o seu o se tamai mamoe ua faailoa mai ai ni uiga talavou, ma ua faailoa mai ai se mafaufau e lei 'ano'anoa, ma ua faailoa mai ai foi se amio filemu. Ua fetaui lelei lava lenei faamatalaga ma le malo o Amerika ina ua faaali atu i le perofeta lona “alu a'e” i le 1798. E toatele Kerisiano na sosola i Amerika ina ia latou maua ai se lafitaga mai sauaga na faia e tupu ma le aufailotu i Europa. E toatele nisi o lenei au Kerisiano na latou naunau ina ia faatūina se faigāmalo e faatūina i luga o le faavae o le sa'olotoga i mea tau tapua'iga ma āiā tatau a tagata. Na faamauina o latou talitonuga i le pepa ta'uta'ua ua faaigoaina o le Faasilasilaga o le Tutoatasi. O lea pepa ua faailoa mai ai le manatu maoa'e e faapea, “na faia tutusa tagata uma”, ma sa tuuina ia i latou le āiā tatau latou te maua ai le “ola, ma le sa'olotoga, ma latou sa'ilia ai le fiafia”. Ua faamautuina foi i le Tulafono Faavae o le malo o Amerika le āiā tatau a tagata latou te pulea ai i latou lava, pe afai e faia le tiute o faipule filifilia, o le faia lea ma le faatinoina o tulafono. Ua tuuina mai foi i le Tulafono Faavae a Amerika le āiā tatau a tagata ta'ito'atasi latou te tapua'i ai e tusa ai ma o latou talitonuga. E lua ni poutū tetele na faavaeina ai le malo o Amerika - o le āiā tatau a tagata latou te pulea ai la latou lava faigamalo e ala i o latou sui ma faipule; atoa ma le āiā tatau a tagata latou te tapua'i ai e tusa ai ma o latou talitonuga. O nei poutū e lua ua avea o le faapogai o le malosi ma le tamao'aiga o le malo o Amerika. O le malo lenei ua fai ma lafitaga, ua avea foi o le faamoemoe ma le faaola mo le toatele o Kerisiano mai malo eseese o le lalolagi, o ē ua soona sauāina e pule o malo po o le aufailotu i o latou atunuu. E miliona ma miliona ua latou maua so latou mapusaga ma so latou saogalemu i Amerika. Ua avea nei le Iunaite Setete o se tasi o malo ua sili ona malosi i le lalolagi.FT 370.1

    Peitai na tautala e pei o se tarako lenei manu na i ai ona seu e pei o se tamai mamoe. “Ua faia foi e ia le pule uma a le ulua'i manu fe'ai e fai ma ona sui, ma ua ia faamalosia ai le lalolagi ma ē uma ua nonofo ai ina ia latou ifo i le ulua'i manu fe'ai, le manu fe'ai lea ua toe lelei lona foa faapea a mate ai. ...Ua ia poloa'iina foi i latou ua nonofo i le lalolagi, ina ia latou faia se faatagata i le manu fe'ai lea na manu'a i le pelu a ua ola.” Faaaliga 13:11-14.FT 370.2

    O nifo po o seu e pei o ni seu o se tamai mamoe, a ua tautala e pei o se tarako, o faatusa ia o le eseese mamao o faa'upuga a lea malo ma ana faagaioiga e fai. O le “tautala” a lea malo ua faasino lea i faagaioiga a le Fono Faitulafono faapea ma le pule faafaamasino. O ia faagaioga o le a avea ai o se pepelo faai'uga lelei uma ma āiā tatau ua fai ma tulafono faavae o lea malo. Fai mai le valo'aga o le a “tautala e pei o se tarako”, ma “o le a faia foi e ia le pule uma a le ulua'i manu fe'ai”. O nei upu ua valo'ia manino mai ai ni uiga pūlepūletutū ma le agaga o sauaga, e pei ona faaalia e malo uma ua faatusaina i le tarako, faapea ma le manu fe'ai lea ua foliga o se nameri. “Ua ia faamalosia ai le lalolagi ma e uma ua nonofo ai ina ia latou ifo i le ulua'i manu fe'ai”. O lea faaupuga ua ta'u mai ai o le a faaaogā e lenei malo lona malosi na te faamalosia ai tagata uma ina ia latou usiusitai i le ulua'i manu fe'ai; ma o lea usitai o le ifo atu lava lea i le pule faapope.FT 372.1

    O ni faagaioiga faapea o le a eseese mamao ma tulafono faavae o le malo o Amerika; o le a lē talafeagai foi ma le faautauta na faatūina ai āiā tatau ma le sa'olotoga o tagata; o le a lē talafeagai foi ma poutū o le Faasilasilaga o le Tuto'atasi o Amerika, faapea ma ona tulafono faavae. O le faautauta o muā'au ma ulua'i tamā o Amerika na latou taumafai ai ina ia aua nei faaaogāina e le ekalesia le malosi ma le pule a le malo, auā o le mea masani e tupu mai ai o uiga pūlepūletutū ma sauaga. Fai mai faaupuga o le Tulafono Faavae a le Malo o Amerika: “E lē faia e le Fono Faitulafono a Amerika se tulafono e faatūina ai se lotu, pe faasāina ai foi se lotu. E lē faalagolago foi le tofiga o se tasi i se ofisa o le malo o Amerika i lana lotu”. Faato'ā mafai lava ona faaaogā le pule faalemalo e faamalosia ai le tausiga o se mea faalelotu, pe afai ua solia faaaliali e se tasi se isi o nei āiā tatau ua avea ma poutū o le sa'olotoga o tagata o le malo. Peitai ua manino lelei le faatusa ua aumaia i le valo'aga, e ta'u mai ai le lē ō gatasi o ni faagaioiga faapea a le malo o Amerika ma lana Tulafono Faavae. O lea faatusa, o se manu fe'ai lea ua i ai ni nifo (seu) e pei o nifo o se tamai mamoe (e filemu ma le gaoiā), a ua tautala o ia e pei o se tarako.FT 372.2

    “Ua poloa'iina foi i latou ua nonofo i le lalolagi ina ia latou faia se faatagata i le manu fe'ai”. Ua manino ona faaalia mai inei o se itu'aiga faigamalo e 'u'u e lima o tagata le pule ma le malosi latou te faia ai tulafono. Tasi lenei o molimau manino ua tatou iloa ai o le Iunaite Setete lea ua tautala i ai le valo'aga.FT 372.3

    Peitai, o le a le uiga o le “faatagata i le manu fe'ai”? Ae faapefea foi ona faia lea faatagata? Ua faia le faatagata e le manu fe'ai e lua ona nifo, ma ua faia o se faatagata i le manu fe'ai. Ua ta'ua foi o le faatagata o le manu fe'ai. Afai tatou te fia iloa le faiga o le faatagata, atoa ma foliga o le faatagata, e ao ona tatou su'esu'e lelei i uiga o le manu fe'ai - o le pule faapope lea.FT 372.4

    Na tuua e le Agaga o le Atua le ekalesia Kerisiano i ulua'i senituri, ina ua pa'ū le ekalesia e ala i lona talia o tu ma aga ma sauniga a tagata faapaupau. Ua sa'ilia loa e le ekalesia le malosi ma le fesoasoani faalemalo, ina ia mafai ai ona pulea e ia mafaufau ma loto fuatiaifo o tagata. O le i'uga na maua mai ai o le pule faapope - o se ekalesia ua na 'u'uina le pule a le malo, ma ua ia faaaogāina foi le pule a le malo ina ia faataunuuina ai ana fuafuaga, ae maise lava le fuafuaga i le sauāina o ē na latou tala'ia talitonuga e ese mai aoaoga a le ekalesia. E le mafai e le Iunaite Setete ona faia o le faatagata i le manu fe'ai, sei vagana ua gaua'i le pule a le malo i le pule a le ekalesia, ma mafai ai ona faaaogā e le ekalesia le pule a le malo e faataunuuina ai ana fuafuaga.FT 373.1

    O taimi uma lava na maua ai e le ekalesia le fesoasoani ma le pule faalemalo, na faaaogāina lea pule e le ekalesia na te sauāina ai i latou o ē na tala'ia talitonuga e ese mai aoaoga a le ekalesia. O ekalesia Porotesano uma foi ua mulimuli i tulagavae o Roma e ala i lo latou faifaimea faatasi ma malo faalelalolagi, ua latou faaalia foi uiga sauā e faaitiitia ai le sa'olotoga i mea tau tapua'iga. Na faapena ona sauāina e le Lotu Egelani i latou uma o ē na latou tala'ia ni talitonuga e ese mai i ana a'oa'oga. Na faapena ona faia i lona 16 ma lona 17 o senituri. E afe ma afe faife'au na sosola ese mai i a latou aulotu, ma e toatele faife'au ma tagata aulotu na faia i ai faasalaga tupe, o le falepuipui, o le faatāugāina o le tino, atoa ma le oti faamaturo.FT 373.2

    O le pa'ū ese o le ekalesia mai le tapulaa a le Tusi Paia i ulua'i senituri, o le pogai lena na ia sa'ilia ai le fesoasoani faalemalo. O le mea lena na saunia ai le ala mo le tuputupu a'e o le pule faapope po o le manu fe'ai. Fai mai Paulo: “E muamua mai se tuumuli faaleagaga ma le faaalia mai o le tagata o le agasala”. 2 Tesalonia 2:3- O lona uiga o le pa'ū ese faaleagaga i le ekalesia o le a saunia ai le ala mo le faatagata i le manu fe'ai.FT 373.3

    A'o lumana'i le afio mai o le Alii, fai mai le Tusi Paia o le a i ai se tuumuli faaleagaga e foliga i le pa'ū faaleagaga i ulua'i senituri. “O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata. O le a alolofa tagata ia i latou lava; o le a i ai ē manana'o i tupe, o ē lotovii, o ē faamaualuga, o ē upu leaga, o ē lē faalogo i matua, o ē lē faafetai, o ē amio leaga, o ē lē loto aiga, o ē tuumavaega, o ē faatuā'upua, o ē lē taofi i mana'o o lē tino, o ē faasauā, o ē lē alolofa i tagata amio lelei, o ē faalata, o ē soonafai, o ē ua faafefeteina, o ē ua tele le mana'o i mea faafiafia, ae leai se mana'o i le Atua, o ē ua peiseai ua amioatua, a'o le mana ua i ai i lea mea ua latou teena”. 2 Timoteo 3:1-5. “A'o lo o ta'utino mai e le Agaga, e ō ese nisi i le faatuatua i tausaga amuli, latou te faalogo i agaga e faasese ma mataupu a temoni”. 1 Timoteo 4:1. O le a galue Satani “i le mana uma, ma faailoga, ma vavega pepelo, ma mea faasese uma o le amioleaga” O i latou uma foi o ē “lē fiafia i le upu moni latou te ola ai, o le a tuua i latou ina ia latou talia le mea pepelo”. 2 Tesalonia 2:9-11. E taunuu loa le lalolagi i le tulaga e pei ona ta'ua i inei, ona toe vaaia loa lea o i'uga e pei ona vaaia i ulua'i senituri.FT 373.4

    E toatele nisi ua manatu o le anoanoa'i o le mau lotu Porotesano, o se molimau maumaututū lea tatou te iloa ai e lē mafai ona faamanuiaina se taumafaiga, ina ia faamalosia ai se tuufaatasiga o ia lotu. Peitai ua leva ona i ai i lotu Porotesano se agaga fia tuufaatasi, o se tuufaatasiga e faavae i luga o aoaoga ua latou talitonu uma i ai. Afai o le a faataunuuina se tuufaatasiga faapenei, o lona uiga o le a latou lē talanoaina lava ni mataupu latou te lē talitonu uma i ai, tusa lava po o le ā le tāua o ia mataupu i le vaaiga a le Tusi Paia.FT 374.1

    O ni upu nei na faia e se tagata e suafa ia Salesa Pisa i sana lauga i le tausaga 1846. Fai mai o ia: “O le vasega o faife'au i ekalesia Porotesano ua tofia ma faatulagaina ona o le fefe i isi tagata. Ua latou galulue ma ola ma gaioi ona o uiga eleelea. Ua faatauina i tupe ma tofiga lo latou faamaoni, ma ua faapena ona latou faaufiufi le mea moni. Ua latou pa'u'ū ese mai le tapula'a o le Tusi Paia. E le o le auala ea lenei e tasi na uia e Roma? E le o le olaga ea lenei o Roma ua tatou ola ai? Faamata o le a se isi mea o le a sosoo ai? Atonu o se fono tele a ekalesia! Atonu o se tuufaatasiga o lotu Porotesano uma, ma se tusi o talitonuga ua tasi uma i ai nei lotu!” E faataunuuina loa lenei mea, o se laasaga lava lea i le faaaogāina o le pule faamalosi, ina ia usitai uma ai tagata i le mea ua tasi i ai nei lotu.FT 374.2

    E tuufaatasia loa ekalesia i le Iunaite Setete, ma fusia faatasi i latou e ala i ni aoaoga ua latou tasi uma i ai, ma latou lolo'u maia le malo na te faamalosia a latou poloa'iga ma lagolagoina a latou faigatulafono, o le taimi lena ua faia ai loa e ekalesia Porotesano i Amerika le faatagata o le pule faa-Roma. O le mea o le a sosoo ai loa o le faia lea o faasalaga faalemalo ia i latou uma o ē lē usitai i nei poloa'iga.FT 374.3

    Ua poloa'iina foi e le manu fe'ai ua i ai nifo e lua, ina “ia faailogaina tagata uma, o tagatanuu atoa ma alii, o ē mau'oa ma ē matitiva, o ē sa'oloto ma ē pologa, ia faailoga i latou i o latou lima taumatau, po o latou muaulu; ina ia le mafaia ona faatau mai pe faatau atu e se tasi, tau lava o ē ua i ai le faailoga, po o le igoa o le manu fe'ai, po o le numera o lona igoa”. Faaaliga 13:16, 17. Ua faapea mai le lapata'iga a lona tolu o agelu: “Ai se tasi e ifo i le manu fe'ai ma lona faatagata ma talia le faailoga i lona muaulu po o lona lima, e inu lava ia i le uaina o le to'asā o le Atua, ua liligiina atu e lē suia i le ipu o lona to'asā”. O le manu fe'ai lea ua ta'ua inei o le ulua'i manu fe'ai lea e pei o se nameri ua tā'ua mai i le Faaaliga 13 - o le pule faapope lea. O le faatagata i le manu fe'ai o le faatusa lea o lotu Porotesano pa'u'u ese, i le vaitaimi o le a latou sa'ilia ai le fesoasoani a le malo ina ia faamalosia ai a latou poloa'iga. E lei manino lelei mai lava ia i tatou le uiga moni o le “faailoga o le manu fe'ai”.FT 374.4

    Ua mavae atu le lapata'iga i ē ifo i le manu fe'ai ma lona faatagata, ona fai mai lea o le valo'aga: “O le mea lenei ua i ai ē ua tausi i poloa'iga a le Atua, ma le faatuatua ia Iesu”. Ua tuu faafeagai mai e le valo'aga i latou o ē tausi i poloa'iga a le Atua ma i latou o ē ifo i le manu fe'ai ma lona faatagata, ma talia lana faailoga. O lona uiga o i latou o ē tausi i le tulafono a le Atua, ma i latou o ē soli i le tulafono a le Atua, o mea ia o le a iloa ai ē tapua'i i le Atua, ma ē ifo i le manu fe'ai.FT 375.1

    O le uiga faapitoa e iloga ai le manu fe'ai faapea ma lona faatagata, o le solia lea o poloa'iga a le Atua. Fai mai Tanielu a'o ia tautala e faatatau i le nifo itiiti po o le pule faapope: “E manatu o ia e faaliliu i tausaga ma tulafono”. Tanielu 7:25. Na faaigoa e Paulo le pule faapope o le “tagata o le agasala”, o lē o le a na siitia a'e o ia e sili a'e i le Atua. E ō faatasi nei valo'aga e lua. Ua na o le liliuina o tulafono a le Atua e mafai ai e le pule faapope ona siitia a'e o ia i luga a'e o le Atua. Soo se tasi na te tausia le tulafono ma lona iloa lelei ua liliuina e le pule faapope, ua tuuina atu e ia le mamalu ma le viiga i lē ua na faia lea liliuga. O le usiusitai atu faapena i poloa'iga faapope, o le faailoga lava lea o le faamuamua o le faamaoni i le pope i luga a'e o le Atua.FT 375.2

    Ua taumafai le pule faapope na te suia le tulafono a le Atua. Ua na ave'esea le poloa'iga lona lua lea e faasā ai le ifo i faatagata ma faatusa, a ua suia le poloa'iga lona fa ina ia faamamaluina ai le tausiga o le ulua'i aso o le vaiaso e sui a'i le aso fitu le Sapati moni. A ua fai mai ta'ita'i pope ua ala ona latou ave'esea le poloa'iga lona lua ona e lē mana'omia, auā o lo o aofia i le poloa'iga muamua, ma ua latou fai mai latou te lē o suia le tulafono, ma o lo o tumau pea lava le poloa'iga e pei ona finagalo i ai le Atua. E le o le liliuga lea ua valo'ia mai e le perofeta. O le liliuga lea e ta'ua i inei o se liliuga ua mafaufauina ma fuafuaina lelei. “E manatu o ia e faaliliu i tausaga ma tulafono.” O le suiga o le poloa'iga e fa ua fetaui tonu lava ma upu o le valo'aga. Ua latou fai mai o le pule a le ekalesia ua latou faia ai lenei suiga. Ua manino i inei le siitia a'e e le pule faapope o ia lava i luga a'e o le Atua.FT 375.3

    O le Sapati o le faailoga lea o le mana foafoa o le Atua, ma o le mafua'aga foi lea e ao ai ona tapua'i uma le lalolagi ia te Ia. O le a iloagofie i latou o ē tapua'i i le Atua ona o lo latou āva ma lo latou tausia o le poloa'iga e fa; peitai o le a iloagofie foi i latou o ē ifo i le manu fe'ai ona o a latou taumafaiga ina ia talepe i lalo le maa faamanatu o le galuega Foafoa a le Atua, ae siitia a'e le aso ua faatūina ma faamanuiaina e Roma. O le puipuiga lava o le Aso Sa ulua'i aso na amata ai ona folafola mai e le pope lana pule na te mafai ai ona suia mea ua faamanuiaina e le Atua. O le taimi muamua lava na tāpā ai e le pule faapope le malosi ma le pule a le malo, o le taimi lava lea na ia mana'o ai ina ia faia le pule malosi, e fai faamalosi ai tagata latou te tausi ma faamamalu i le Aso Sa ua ta'ua nei o le “Aso o le Alii”. Peitai, o le aso fitu lea ua ta'ua e le Tusi Paia o le Aso o le Alii ae le o le ulua'i aso o le vaiaso. Na fetalai mai Keriso: “O le Atalii o le tagata, o le Alii lava lea o le Sapati”. Fai mai le poloa'iga e fa: “O le aso fitu o le Sapati lea ia Ieova”. O le Alii lava na fetalai mai e ala i le perofeta o Isaia ma Ia faaigoaina le sapati “o Lo'u aso sa”. Mareko 2:28; Isaia 58:13.FT 375.4

    E toatele ua latou fai mai na suia e Keriso le Sapati. Peitai o fetalaiga a Keriso ua faamaonia ai le pepelo o ia faamatalaga. Na fetalai mai Keriso i Lana lauga i luga o le mauga: “Aua nei outou manatu ua ou sau e tatalaina le tulafono po o le au perofeta; ou te le'i sau e tatalaina, a ia faataunuuina. Auā e moni ou te fai atu ia te outou, e mavae atu le lagi ma le lalolagi, ae le mavae atu lava se iota po o se fasi mata'itusi o le tulafono se'ia taunuu mea uma. O lenei, 'ai se na te tatalaina se poloa'iga e tasi e aupito itiiti o nei poloa'iga, ma faapea ona a'oa'o atu i tagata, e ta'ua o ia o se aupito itiiti i le malo o le lagi; a'o le 'ana'ana ma a'oa'o atu i tagata latou te usiusitai i ai, e ta'ua o ia e sili i le malo o le lagi”. Mataio 5:17-19.FT 376.1

    E leai se mau o le Tusi Paia ua poloa'iina ai le liliuga o le Sapati. Toetoe lava ioe uma i ai ekalesia Porotesano i lenei aoaoga. Ua manino ona faasalalauina o lenei mea i tusitusiga ma pepa faasalalau a le Sosaiete o Pepa Faasalalau a Amerika, faapea ma le Iuni o Aoga Aso Sa i Amerika. Ua ta'ua mai i se tasi o nei pepa faasalalau “le gūgū o le Feagaiga Fou atoa, ma e leai se faatonuga e tasi ua ta'ua mai ai le tausiga o le Aso Sa e avea ma sapati”. (George Elliott, The Abiding Sabbath, p. 184.)FT 376.2

    O le molimau lenei a se tasi o nei pepa faasalalau: “E oo atu i le taimi o le maliu o Keriso, e leai se suiga ua faia i le Sapati; a tatou su'esu'e foi i tusitusiga o le afioga a le Atua, e leai se faatonuga ua tuuina mai ai e le au aposetolo e uiga i le ave'esea o le Sapati aso fitu ae tuu i ai le tausiga o le ulua'i aso o le vaiaso”. (A E Waffle, The Lord's Day, pp. 186-188.)FT 376.3

    E ioe tagata Katoliko Roma o le liliuga o le Sapati o se mea na faia e la latou ekalesia. Ua latou fai mai foi ua talia e ekalesia Porotesano le pule a le ekalesia Katoliko Roma, e ala i lo latou tausia o le Aso Sa. O lo o ta'ua foi lenei mea i le tusi fesili a le ekalesia Katoliko. O lo o i ai se fesili po o le fea aso e ao ona faamamaluina ma tausia e faailoa ai le usitai i le poloa'iga e fa. Fai mai le tali o lo o i ai: “O le Aso Toonai le aso na faapaiaina i le taimi o le tulafono tuai. Peitai ua faia e le ekalesia le Aso Sa e sui a'i le Aso Toonai, e ala i le faatonuga a Iesu Keriso ma le ta'ita'iga a le Agaga o le Atua. O le mafua'aga lena ua tatou tausia ma faapaiaina ai le ulua'i aso ae le o le aso fitu. Ua avea nei le Aso Sa o le aso o le Alii.FT 376.4

    A fesiligia tagata Katoliko po o le a se molimau po o se faailoga o le pule a le Ekalesia Katoliko, ona tali mai lea o a latou tagata tusitala ma fai mai: “Ua vaaia le faailoga o le pule a le ekalesia i lona liliuina o le Sapati i le Aso Sa. Ma ua ioe ma talia e ekalesia Porotesano le pule a le ekalesia e ala i lo latou tausia o le Aso Sa. Ua faapena ona latou talia o le pule a le ekalesia e suia ai aso paia ma aso faailogaina. O le pule foi lea na te poloa'iina ai le tausiga o nei tulafono; o se agasala foi pe a lē tausia ia poloa'iga”. (Henry Tuberville, An Abridgement of the Christian Doctrine, p. 58.) O le a ea la le uiga o le suiga o le Sapati? O le tali - o le molimau lea po o se faailoga o le pule a le Ekalesia Roma - “o le faailoga o le manu fe'ai”.FT 376.5

    E lei faamamuluina lava e le Ekalesia Roma lenei pule. E talia loa e le lalolagi ma ekalesia Porotesano le sapati na ia faatūina, ae teena ai le Sapati o le Tusi Paia, o lo latou talia lava lea o lana pule. Atonu e faapea mai ekalesia Porotesano ua latou tausia le Aso Sa ona o le mea lava lea na sau ai a latou ekalesia i le amataga, ma o le mea foi lea na ui mai ai muā'au ma ulua'i tamā o le galuega. Afai o la latou tali lena, o lona uiga ua latou fulitua ma lafoa'i i le faavae autū na pogai ai lo latou vavae'ese mai Roma. O lea faavae autū o “le Tusi Paia, ua na o le Tusi Paia lava le ta'iala o lotu Porotesano”. Ua iloa lelei lava e le pule faapope ua nonofo lava le au Porotesano latou ma 'ōlegia i latou e ala i lo latou le fia vaai faalelei i le mea moni. A'o faifaimalie mai pea le taliaina e tagata o le poloa'iga e faamalosia ai le Aso Sa, ua 'ata'ata malie lava le pule faapope auā ua ia mautinoa e toe i'u uma atu lava le lalolagi o tagata Porotesano i lalo ifo o le fu'a a Roma.FT 377.1

    Fai mai ta'ita'i Roma: “Tusa lava pooāa latou upu e fai mai, ua faaiioa e le au Porotesano lo latou āva ma lo latou migao i le pule a le Ekalesia Roma, e ala i lo latou faamamaluina o le Aso Sa”. (Mgr. Segur, Plain Talks About the Protestantism of Today, p. 213.) O le faasaga o ekalesia Porotesano e faia tulafono e faamalosia ai le tausiga o le Aso Sa, o lo latou faamalosia lava lea o le ifo atu i le pule faapope po o le manu fe'ai. O le pule faapope na poloa'iina ai le tausiga o le Aso Sa e sui ai le Sapati Aso Fitu. O i latou uma ua latou malamalama i le uiga moni o le poloa'iga e fa, a ua latou faamamaluina pea le sapati sese e sui a'i le Sapati moni, o i latou uma ia ua latou ifo atu i le pule na faia lea poloa'iga. O le taimi e tāpā ai e ekalesia Porotesano le pule a le malo e fai faamalosi ai le tausiga o se tulafono faalelotu, o le taimi lava lea ua latou faia ai se faatagata i le manu fe'ai. O lona uiga, o le faamalosia o tulafono mo le tausiga o le Aso Sa i Amerika, o le faamalosia lava lea o le ifo atu i le manu fe'ai ma lona faatagata.FT 377.2

    Peitai e toatele le au Kerisiano i augatupulaga ua mavae na latou tausia le Aso Sa ma lo latou manatu o le Sapati lea o le Tusi Paia. Ua faapena foi -i le taimi nei. E toatele Kerisiano faamaoni i ekalesia eseese, e oo lava i le Ekalesia Katoliko, o lo o latou tausia ma le faamaoni le Aso Sa ma le manatu o le Sapati lava lea na poloa'iina mai e le Atua. E talia e le Atua lo latou agaga usitai faamaoni. Peitai a oo i le taimi e faamalosia ai tulafono mo le faamamaluina o le Aso Sa, ma ua malamalama le lalolagi i le tiute o le tagata e faatatau i le Sapati moni o le Atua, soo se tasi loa na te solia le tulafono a le Atua i lea taimi ae tausia se poloa'iga na faia e Roma, ua faamuamua e lea tagata le usitai i le pule faapope, i luga a'e o le Atua. Ua faailoa e lea tagata lona āva ma lona migao ia Roma, faapea ma le malo po o le ekalesia ua latou faamalosia le faamamaluina o le aso na faatūina e Roma. Ua ifo atu lea tagata i le manu fe'ai ma lona faatagata. A'o faapena ona teena e tagata le aso na tuuina mai e le Atua e fai ma faailoga o Lona mana foafoa, a ua latou faamamaluina le aso ua filifilia e Roma e fai ma faailoga o lana pule, o le a faapena loa ona latou talia o le faailoga o lo latou faamaoni ia Roma, “o le faailoga lea o le manu fe'ai”. E manino lelei loa ma malamalama tagata i le uiga o le Sapati moni o le Atua, faapea ma le sapati na faatūina e Roma, ma ua fai ma le iloa a latou filifiliga e usitai ai i le poloa'iga a tagata, o i latou loa o le a latou faia pea le soliga o le tulafono a le Atua i lea taimi, o le a latou maua “le faailoga o le manu fe'ai”.FT 377.3

    O lo o i totonu o le fe'au a le agelu lona tolu se lapata'iga ua sili lona mata'utia i lapata'iga uma ua tuuina mai i tagata ola. O se agasala mātuiā tele lea o le a liligiina ifo ai le to'asā o le Atua e lē filogia i le alofa tunoa. Peitai o le a lē tuua i le pogisa tagata e uiga i lenei mataupu tāua. E tuuina atu i le lalolagi le lapata'iga e faatatau i lenei agasala a'o lumana'i ai le liligiina mai o le to'asā o le Atua, ina ia malamalama tagata uma i le mafua'aga o lea faasalaga, ma latou maua ai se avanoa latou te liliu ese ai. Fai mai le valo'aga, o le a alagaina le fe'au a le ulua'i agelu “i atunuu uma ma itu'aiga ma gagana eseese”. O le a faapena foi le lautele o le alagaina atu o le fe'au a lona tolu o agelu, auā o se vaega o le fe'au sautuatolu e tasi. Fai mai le valo'aga o le a alagaina i se leotele ma o le a alagaina e se agelu o lo o lele i le taulotoa'iga o le lagi. O lona uiga o le a faalogo i ai le lalolagi atoa.FT 378.1

    O le a avea lenei mata'upu ma mea o le a tuu'ese'eseina ai le lalolagi Kerisiano uma i ni vasega tetele se lua - o ē tausi i poloa'iga a le Atua ma le faatuatua ia Iesu, ma i latou o ē ifo i le manu fe'ai ma lona faatagata, ma latou talia lona faailoga. E ui lava o le a tuufaatasia le malosi o le ekalesia ma le pule a le malo latou te poloa'iina faamalosi ai tagata uma - o tagatanuu faapea ma alii, o ē mau'oa ma ē matitiva, o ē pologa atoa ma ē sa'oloto - ina ia latou maua le faailoga o le manu fe'ai, o le a lē taliaina lea faailoga e le fanau a le Atua. Na vaaia e le perofeta i Patamo i latou ua latou manumalo i le manu fe'ai, atoa ma lona faatagata, ma lona faamaufaailoga, ma le faitau aofa'i foi o lona igoa, ua latou tutū i luga o le sami tioata, ua ia te i latou kitara a le Atua. Ma ua latou pepese foi i le pese a Mose ma le Tamai Mamoe. Faaaliga 15:2, 3.FT 378.2

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents