Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents

O Le Finauga Tele

 - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Mataupu 4—O Tagata Ualetenese

    E ui lava i le mafiafia o le pogisa na ufitia ai le lalolagi i le tele o tausaga o le pulega faapope, e lei mate atoatoa ai le malamalama o le upu moni. Na tofu le augatupulaga ma i latou o ē na molimau mo le Atua - oe na tumau i le faatuatua ia Keriso, le puluvaga e toatasi i le va o le Atua ma tagata; o ē na latou avea le Tusi Paia o le ta'ita'i e toatasi o le olaga; o ē na latou tausi faapaia i le Sapati moni. O le a lēmailoa e augatupulaga o le lumana'i, le tele o le aitalafu a le lalolagi i nei tagata. Na faaigoa i latou o ē ua tetee i a'oa'oga a le ekalesia, o ē na faia a'oa'oga sese. Na māsalomia ma ta'upepeloina i latou, a'o a latou tusitusiga na ta'uleagaina ma faasā ona faasalalauina, na saeia foi ma susunuina. Ae ui i lea, e lei maluelue ai lo latou faatuatua i le tonu ma le faamaoni o le upu moni, o le tofi paia lea mo augatupulaga uma o le lumana'i.FT 41.1

    E ui lava e tau le o maua i tusitusiga a tagata, ua tusia i le lagi le tala'aga atoa o le fanau a le Atua, i le vaitaimi umi o augatupulaga o le pogisa, le vaitaimi lea na amatalia ina ua pule aoao le Ekalesia Roma. E le o maua ni tala faamauina o lenei au faamaoni, sei vagana ai ni tuua'iga a ē na faasauā ia i latou. Na avea o se masani tumau a le Ekalesia Roma le matuā sōloiesea atoatoa o soo se itu'aiga tetee i ana a'oa'oga po o ana malelega. Na ia sa'ili ina ia sōloiesea atoatoa soo se tasi, po o soo se tusitusiga e a'oa'oina soo se mea e ese nai ana aoaoga. Soo se faamatalaga na aliali a'e ai ua faailoga fesili i le mafaufau o se tasi le pule faapope faapea ma ana malelega, ua lava lava lea e faaooina ai le oti i lea tagata, pe mau'oloa pe mativa, pe tulaga maualuga foi pe maulalo. Na taumafai foi Roma ina ia faatama'ia uma soo se tusitusiga na faamauina ai lona sauā i ē na tetee ia te ia. Na faia ni i'ugafono faapope ina ia susunu uma tusi ma pepa na faamauina ai tala o nei sauaga. O ona po ia e lei maua ai ni masini lomitusi, ma, o ni nai tusi na maua i lea vaitaimi, sa lei faigofie ona teuina faalelei; ma sa lei faigata ai i ta'ita'i Roma ona faataunuuina la latou mata'upu.FT 41.2

    E lei tuua e Roma se avanoa i aulotu na i lalo ifo o le li'o o lana pule, ina ia sa'oloto ai e fai a latou filifiliga, e tusa ai ma o latou loto fuatiaifo. Na maua loa lana pule, sosoo ai loa ma lona aapa atu e olopalaina i latou uma o ē na latou le fia talia lana pule. Na faapena ona faasolosolo le gaua'i atu o nei aulotu uma i le malosi o lana pule.FT 41.3

    Ua leva ona maua'a a'oa'oga faigofie faa-Kerisiano i Peretania Tele. E lei pisia le talalelei na maua e tagata Peretania i na ona po, i le leaga o faiga faa-Roma. E ui lava i le mamao o Peretania mai Roma, na oo lava i ai sauaga na ui atu i tupu faapaupau. Ma, na o le pau lea o se meaalofa a Roma i ulua'i ekalesia i Peretania - o sauaga. O Kerisiano e toatele o ē na sosola ese mai Egelani ona o sauaga, na maua lo latou lafitaga i Sikotilani. Ma, o Sikotilani na ui atu ai le upu moni i Aialani, ma sa talia ma le fiafia tele le upu moni i nei atunuu uma.FT 43.1

    Peitai na maua e tagata faapaupau le pule, ina ua osofa'ia ma pulea Peretania e tagata Sakisoni mai Siamani. Na vaai maulalo nei tagata Sakisoni i tagata Peretania, ma latou te lei mananao e a'oa'oina i latou e a latou pagota po o a latou pologa. Na faapena ona tuumuli atu ai loa Kerisiano i luga o mauga atoa ma le vaomatua. Ae peitai, sa ola pea lava le mōli o le upu moni, e ui lava ina sa tau le iloa atu. Na susulu atu ma le malamalama tele lenei mōli mai Sikotilani, tusa o le selau tausaga na mulimuli ane ai, ma sulugia ai ni atunuu mamao. Na tula'i mai Kalama ma lana aufaigaluega mai Aialani, ma ia faapotopoto le au Kerisiano na salalau solo i le motu o Iona, ma ia avea ai lenei motu o le laumua o la latou galuega faamisionare. Na i ai i lenei au failauga se tasi na tausia le Sapati moni o le Tusi Paia, ma sa faapena ona ofi atu ai o lenei a'oa'oga tāua i tagata. Na faatūina se a'oga i le motu o Iona, i Sikotilani lava, ma o inā na auina atu ai misionare i Sikotilani ma Egelani, faapea foi ma Siamani ma Suiselani, sei oo atu lava i Italia.FT 43.2

    Peitai o Peretania na taula'i i ai le vaai a Roma, ma sa tonu i lona manatu o le a aumaia Peretania i lalo ifo o lana puleaga. O lea na auina atu ai loa lana au faigaluega i Peretania i lona ono o senituri, auā le liuga o nei tagata Sakisoni faapaupau. Na talileleia i latou e nei tagata faapaupau faamaualuluga, ma e faitau afe na latou talia le talitonuga a le Ekalesia Roma. A'o alu pea i luma la latou galuega, na i'u lava ina feiloa'i ta'ita'i faapea tagata o le Ekalesia Roma, ma le au Kerisiano moni. E tele se eseesega na vaaia i lenei feiloa'iga. O Kerisiano moni na vaaia ai le agamaulalo, ma e faavae i le Tusi Paia a latou amio, ma tu, faapea ma a latou aoaoga. O ta'ita'i ma tagata o le Ekalesia Roma na vaaia ai le faasausili, ma le faalialia, faapea talitonuga faanuupo faapope. Na faia le faatonuga a le sui o Roma ina ia faailoa e nei aulotu Kerisiano uma lo latou talia o le pule sili a le pope. Na tali atu ma le filemu tagata Peretania ma faapea atu, latou te alofagia tagata uma; peitai e leai se pule sili a le pope i totonu o le ekalesia. E le gata i lea, o le āva ma le faaaloalo latou te avatu i le pope, o le a le sili atu lea i le āva ma le faaaloalo latou te ave i isi soo o Keriso. Na faia nisi taumafaiga ina ia lagolagoina ma le faamaoni e nei Kerisiano le pule a le Ekalesia Roma. Peitai na ofo nei Kerisiano i le faamaualuluga o sui o Roma, ma sa latou le maluelue ai ma tali atu, ua latou leiloa se isi matai e ese ai nai lo Keriso. Ona aliali a'e loa lea o le agaga moni o le Ekalesia Roma. Na sau le tali a le pope ua faapea mai, “Afai tou te le talia uso ua auina atu e avatu ia te outou le filemu, o le a faamalosia loa ona auina atu o fili latou te avatua ia te outou le taua. Afai tou te le fia tuufaatasi ma i matou ina ia faailoa atu ai i tagata Sakisoni le ala o le ola, o le a tou maua loa mai ia i latou le ta o le oti”. (D'Aubigne, History of the Reformation of the Sixteenth Century, b.17, ch. 2.) Sa le na o upu lenei taufaamata'u. O taua, ma faiga pi'opi'o, ma mea taufaasese na faaaogaina uma ia i latou o ē na tūtūmau i le talitonuga ua faavae i le Tusi Paia. Na faapena ona i'u ai lava ina faaumatia aulotu Kerisiano uma i Peretania, po o le gagau atu foi faamalosi ina ia latou talia le pule a le pope.FT 43.3

    Peitai e lei faapea ona faia i atunuu na i fafo atu o le li'o o le pule a Roma. E faitau selau tausaga o tūtūmau pea le au Kerisiano i ia atunuu, ma sa lei āfaina tele ai i latou i a'oa'oga sese faapope. Na si'osi'omia i latou i tu a tagata faapaupau, ma sa i'u foi ina āfaina ai i latou i ia mea sese. Peitai na tumau pea lo latou avea o le Tusi Paia o le fua e tasi mo talitonuga, ma sa latou savavali ai i le tele o Ana aoaoga. Na talitonu nei Kerisiano i le tūtūmau e faavavau o le tulafono a le Atua, ma sa latou tausia le Sapati moni e pei ona i ai i le tulafono e fa. O nisi o ekalesia na tūtūmau i lenei talitonuga e aofia ai ekalesia i Aferika Tutotonu, faapea tagata Amenia i Asia.FT 44.1

    Peitai na aupito maoa'e ai lava le tūtūmau o tagata Ualetenese ia i latou uma o ē na tetee atu i le sosolo malie mai o le pule faapope. O le laueleele lava na faatūina ai le nofoa o le pule faapope, o inā lava foi na aupito malosi ai le galuega o le tetee atu i ana amioga pi'opi'o, faapea ma ana a'oa'oga sese. E faitau selau tausaga o maua pea le sa'olotoga o aulotu i Italia. Peitai na i'u lava ina faia faamalosi i latou e Roma ina ia latou gaua'i atu i lana pule. Na latou taumafai e tetee atu i lana pule sauā, peitai na i'u lava ina ioe atu ma le le fiafia ta'ita'i o nei aulotu, latou te talia ai le pule ua peiseai ua ifo uma nei i ai le lalolagi. Peitai na i ai lava e na latou le fia gaua'i atu i le pule a le pope po o epikopo. Na tonu ia i latou o le a latou tūtūmau ma faamaoni i le Atua, ma taofimau i lo latou talitonuga mamā, e le pisia i a'oa'oga sese. O lenei eseesega na tupu mai ai loa se tete'aga. Ua tuumuli ese atu loa i latou o ē na tūtūmau i le ulua'i talitonuga. Ua tuua e nisi o i latou lo latou atunuu moni, ma latou sisi a'e ai le tagāvai o le upu moni i nuu ese. O nisi na tuumuli atu i ni vanu tuufua, po o ana i mauga. O inā na latou sa'oloto ai e fai la latou tapua'iga i le Atua.FT 44.2

    Sa eseese mamao le talitonuga na a'oa'oina ma tūtūmau ai Kerisiano Ualetenese i le selau ma selau o tausaga, ma a'oa'oga sese na faia e Roma. Na faavaeina talitonuga o tagata Ualetenese i luga o le afioga tusia a le Atua, le faavae moni lea o le olaga faaKerisiano. Na latou ola i mea tuufua e le iloa atu e le lalolagi, ma sa latou āfu ma tiga i lea aso ma lea aso i o latou tovine ma a latou lafumanu. E le o ni a latou lava su'esu'ega na maua ai e nei Kerisiano faatauvaa le upu moni, e tetee atu ai i a'oa'oga ma talitonuga sese o le ekalesia pa'ū ese. E le o se mea fou le faatuatuaga ua latou savavali ai nei. Na latou finau ma galulue mo le faatuatua a o latou tamā, le faatuatua na amatalia e le ekalesia a le au aposetolo, - “le faatuatua na tuuina mai i le au paia”. Iuta 3 O le ekalesia moni a Keriso e le o se pule loto fefete ua faanofoina i le nofoalii o le laumua tele o le lalolagi, a'o le “ekalesia i le vao”, le leoleo o le upu moni na tuuina atu e le Atua i Ona tagata ina ia latou avatua i le lalolagi.FT 44.3

    O se tasi o mafua'aga autū o le vavae'ese mai o le ekalesia moni mai ia Roma, o le inoino lea o Roma i le Sapati o le Tusi Paia. Na lafoa'ia e le pule faapope le upu moni i le palapala e pei lava ona valo'ia mai i le valo'aga. Na solipalaina i le eleele le tulafono a le Atua, ae faaeaina tu ma uputuu a tagata. O aulotu uma na i lalo ifo o le li'o o le pule faapope, ua leva ona faia faamalosi lo latou tausia o le Aso Sa e avea o se aso paia. E oo lava i le fanau moni a le Atua na latou matuā fenumia'i talu ai le tele o le salalau o a'oa'oga sese ma talitonuga faanuupo. O lo latou fenumia'i na latou tausia ai pea le Sapati moni, ae na latou le faia ai foi se galuega i le Aso Sa. Peitai e lei malilie ai ta'ita'i pope i lea faiga. Na latou faatonuina ina ia le gata i le tausi faapaiaina o le Aso Sa, a ia solipalaina foi le Sapati. Na latou soona lafo upu mamafa ia i latou o ē na le fefefe ma latou faapaia pea i le Sapati. Faato'ā mafai lava ona latou usitai i le tulafono a le Atua e aunoa ma sauaga, ina ua latou sosola ese mai le pule a Roma.FT 45.1

    O tagata Ualetenese o nisi ia o tagata i Europa na latou mua'i maua se faaliliuga o le Tusi Paia i la latou lava gagana. Na ia i latou se faaliliuga na tusilimaina o le Tusi Paia, i la latou lava gagana, i le selau ma selau o tausaga a'o lumana'i ai le galuega o le Toe Fuataiga. Na ia i latou le upu moni e lei filogia i a'oa'oga a tagata, ma o le mea lea na tuliloaina ai faapitoa i latou e sauaga. Na latou folafola atu o le Ekalesia Roma o Papelonia lea ua pa'ū, e pei ona ta'ua mai i le tusi o Faaaliga, ma sa latou tula'i atu e tetee i ana faasesega ma mea pi'opi'o, e ui lava e ono lamatia ai lo latou ola. O le faa'umi'umi o le malosi o sauaga na faamamulu malie atu ai e nisi o i latou lo latou faatuatua. Peitai na tūtūmau pea i le upu moni nisi o i latou. Na i ai nisi o tagata Ualetenese na latou tumau faamaoni pea, i augatupulaga uma o le pogisa ma le pa'ū ese. Na latou teena le pule a Roma; na latou teena tapua'iga i faatagata, ma latou ta'ua lea mea o le ifo i tupua; na latou tausi faapaiaina foi le Sapati moni. Na latou tūtūmau pea i lo latou faatuatua, a'o pesi mai matagi malolosi o sauaga. E ui lava ina sa sauāina i latou i le pelu ma le tao, ma susunuolaina i latou i luga o fata a le Ekalesia Roma, sa latou tūtūmau pea ma le le solomuli mo le afioga a le Atua, ma Lona viiga.FT 45.2

    Na maua e tagata Ualetenese lo latou lafitaga i tua atu o atumauga maualuluga. O atumauga lava ia ua avea o le malu o ē ua sauāina ma tuliloaina i augatupulaga uma. O inei na faaolaolaina ai pea le mōli o le upu moni i le vaitaimi umi o Augatupulaga o le Pogisa. O inei, na faaolaolaina ai pea e molimau o le upu moni le faatuatua mai anamuā, i le selau ma selau o tausaga.FT 45.3

    Na saunia e le Atua mo Ona tagata se malu e uiga ese lona maoa'e, e talafeagai ma le maoa'e ma le tumau o upu moni ua tuuina atu latou te tausia. Na avea nei atumauga o se faatusa o le amiotonu le suia a Ieova, ua tuuina atu i lenei au faamaoni ua faaaunu'ua. Na latou faasino a'e a latou fanau i le maoa'e ma le matalasi le suia o nei mauga na tutu faamālumalu a'e i o latou luga ua pei o ni 'olo. Na latou vaaia i nei mauga, o uiga tūtūmau ma le lemaliliu o le Alii ma Lana afioga, ma sa latou a'oa'o atu nei mea uma i a latou fanau. Na faatumauina mauga e le aao o le Atua; na o le aao lava foi o le Silisili Ese Na te mafaia ona ave'esea i latou mai o latou tulaga. Ua faapena foi ona Ia faamausaliina Lana tulafono, e avea o le faavae o Lona malo i le lagi faapea ma le lalolagi. Atonu e oo atu le lima o le tagata ma faaumatia ai ola o ona uso- a-tagata; peitai e pei lava ona le mafai e le lima o le tagata ona lia'iina mauga mai o latou faavae, ma togi i latou i le sami, e faapena foi ona le mafai e le lima o le tagata ona suia se tasi o tulafono a Ieova, pe sōloiesea se tasi o Ana folafolaga mo i latou o ē faia Lona finagalo. Pei lava ona mausali mauga, e ao foi ona faapena le tumau faamaoni o auauna a le Atua i Lana tulafono.FT 46.1

    Na avea ia mauga o se molimau tumau o le mana foafoa o le Atua, ma se folafolaga le masalomia o Lana tausiga ma Lana puipuiga. Na masani tagata Ualetenese i nei faatusa leleoa o le faatasi atu o Ieova. Latou te lei muimui ona o tiga ma faigata o lo latou olaga. E ui lava i le taaligoligoa o le vao, e lei i ai so latou manatu ua tuulafoa'iina i latou e le Atua. Na latou viia le Atua ona ua Ia saunia mo i latou se lafitaga mai le to'asa ma le sauā o tagata. Na latou olioli foi ona o le sa'olotoga latou te tapua'i atu ai ia te Ia. Na avea nei mauga o se olo malosi latou te sao ai i taimi e tuliloaina ai i latou e o latou fili. Na latou peseina viiga o le Atua i luga o le tele o ia mauga maualuluga, ma sa le mafai e au a Roma ona taofia a latou viiga o le faafetai.FT 46.2

    O se faatuatua ola ma le mamā ma le faamaoni, le talitonuga o nei soo o Keriso. Na latou faasilia a'oa'oga o le upu moni nai lo fanua ma fale, po o uo ma aiga, e oo lava i lo latou ola. Na latou taumafai ma le naunauta'i ina ia a'oa'o atu nei upu moni i a latou fanau. Na faapea ona latou a'oa'o atu o le Tusi Paia i a latou fanau a'o iti lava i latou, ina ia latou āva ma tausi i faatonuga uma o le tulafono a le Atua. Sa matuā faigata ona maua le Tusi Paia, ma o le mea lea na latou teulotoina ai ni mau e tele o le afioga a le Atua. E toatele na latou taulotoina ni vaega uumi o le Feagaiaga Tuai faapea ma le Feagaiga Fou. E lei faa'ese'esea i o latou mafaufau ni o latou manatu e uiga i le Atua, ma o latou manatu e uiga i le matagofie o le natura o mea, faapea ma faamanuiaga o mea e tausi ai o latou ola. Na maua e le fanau laiti le agaga faafetai i le Atua ona o faamanuiaga uma na latou maua.FT 46.3

    E ui lava i le alofa o mātua i a latou fanau, o lo latou faautauta na latou taofia ai le fanau mai le faamalieina o o latou lava mana'oga. Na taatia atu o latou luma se olaga o tiga ma faigata, atonu foi o se oti faamaturo. Na a'oa'oina a'o iti i latou, ina ia latou onosa'i i mea faigata, ma usitai i faatonuga. Peitai na a'oa'oina foi i latou ina ia latou faia tau o mea ua latou lagona ua sa'o. Na latou a'oa'oina foi a'o iti lava i latou, le ola e pei o ni tagata matutua, le tāua o lo latou faaeteete i upu latou te faia, ma le tāua foi o le gūgū i le taimi tonu e ao ai ona latou filemu. O se upu e tasi latou te faia ma le le manatunatu, e ono lamatia ai le ola o le na faia le upu, ae faapea foi ma ola o le selau ma selau o ona uso. Auā sa pei o luko fe'ai le feoa'i o fili o le upu moni e sa'ili i latou o ē na le fefefe e tula'i atu e tautala mo le sa'olotoga i mea tau tapua'iga.FT 47.1

    Ua fulitua tagata Ualetenese i lo latou tamao'aiga faalelalolagi ona o le tāua ia i latou o le upu moni, ma sa latou galulue ma le onosa'i ma le le fiu mo a latou mea'ai. O fasi'eleele uma na ono faato'aina i va o mauga, sa faaaogaina uma ma le faaeteete mo le totōina o a latou mea'ai. E oo lava i 'auvaemauga e faalelelei ai le eleele, sa maua mai ai ni a latou seleselega, o le taui o lo latou galulue ma le onosa'i ma le le fiugofie. Na a'oa'oina le fanau ina ia latou faifaatatau lelei, ina ia aua ma le faama'imau, ina ia latou iloa ola mativa. Na latou iloa le faigata o le olaga, na latou iloa foi latou te le maua fua se mea pe a aunoa ma le galue, ma le fuafua lelei, faifaatatau lelei, ma le faatuatua. O se auala umi ma le faigata, peitai o se auala ua fetaui lelei ma le mana'oga o le tagata i lona tulaga pa'ū ma lona tulaga agasala, ma o le falea'oga lava lea ua saunia e le Atua e a'otauina ai o ia. E ui lava na masani le autalavou i le olaga galue ma le olaga mativa, sa lei faatamala o latou mātua i le a'oa'oina o i latou i le itu tau le mafaufau. Na a'oa'oina i latou ina ia faaaogaina lo latou malosi mo le galuega a le Atua, o la e maua mai ai lea malosi.FT 47.2

    Na pei lava aulotu a tagata Ualetenese o le ekalesia a le au aposetolo, i lo latou tumau i le Atua ma Lana afioga. Na latou teena le pule a le pope ma epikopo, ae uumau atu i le Tusi Paia, e avea o le faavae sili e tasi e leai sona sese. E lei pei a latou faife'au o patele fiatamalii a le Ekalesia Roma. Na mulimuli a latou faife'au i le faaa'oa'o a lo latou Matai, o Le na afio mai e le ina ia auauna atu tagata ia te Ia, a ia auauna atu o Ia i tagata. Na latou fafaga i le lafu mamoe a le Atua, ma latou ta'ita'i atu i latou i vaomu'a, faapea ma le vaipuna ola o Lana afioga paia. E lei faia a latou sauniga i ni malumalu po o ni falesa tetele, o maa faamanatu lava ia o mamalu faaletagata, atoa ma lona loto fefete. Peitai na faia a latou sauniga i vanu, i lalo ifo o ata o mauga, po o se ana foi i le papa pe a lamatia ma tuliloaina i latou. O inā na latou potopoto ai ina ia latou faalogo a'o laugaina le talalelei e auauna a Keriso. Na le gata i le laugaina o le talalelei, ae na asia foi e faife'au ē mama'i, ma latou faia a'oga a le fanau, ma apoapoa'i atu i ē ua sese, ma latou galulue i le fo'ia o eseesega e tutupu mai, ma faamalosia le galulue faatasi ma le ola fealofani. O vaitaimi o le to'afilemu na latou ola ai i taulaga o le lotomalie a tagata. Peitai, sa pei i latou o Paulo le fai'upega, ona sa tofu i latou ma se agavaa po o se atamai e ono galulue ai pe a mana'omia, auā le tausiga o le tagata lava ia faapea ma sona aiga.FT 47.3

    O faife'au lava na faia a'oga a le autalavou. E ui lava sa a'oa'oina mata'upu faaleolaga nei, o le Tusi Paia lava na avea o le faauluuluga o a latou su'esu'ega. Na taulotoina le Evagelia a Mataio ma Ioane, atoa ma le tele o nisi o tusi a Paulo faapea ma isi tusitala. Na faaaogaina foi le autalavou i le tusia o le Tusi Paia. Na atoa le Tusi Paia i nisi o nei tusitusiga, a'o nisi foi na maua ai na o ni nai vaega pupuu atoa ma o latou faamalamalama'aga na tuuina i ai e i latou o ē na i ai le atamai e a'oa'oina ai le Tusi Paia. Na faapena ona faaaliali a'e i luga o upu moni tāua ua leva ona tanumia ma natia e i latou o ē na sa'ili'ili e siitia a'e i latou lava ia sili a'e i le Atua.FT 48.1

    O le galulue i le onosa'i ma le le fiugofie, na mafai ai ona tusia le Tusi Paia atoa, i ona mata'upu uma ma ona fuaiupu taitasi. Na faapena ona faagaioi le galuega, ma susulu atu ai e pei o le auro mamā le finagalo faaalia o le Atua. Na o i latou lava o ē na galulue i lea galuega na latou malamalama lelei i le aogā o sauaga i le faamalosia atili ai o le susulu atu o le finagalo o le Atua. Sa si'osi'omia lenei aufaigaluega faamaoni e agelu a le Atua.FT 48.2

    Ua leva ona una'iina e Satani patele ma epikopo o le ekalesia Roma ina ia latou tanumia le upu moni i lalo ifo o le otaota o a'oa'oga sese ma uputuu a tagata. Peitai e matuā maoa'e se auala na puipuia lelei ai le upu moni i augatupulaga uma o le pogisa, ina ne'i pisia i nei mea sese uma. Na tau'aveina e lenei talalelei le faailoga a le Atua ae le o le faailoga a le tagata. E lei mālōlō tagata i a latou taumafaiga ina ia faanenefu ai ma natia uiga manino o le afioga a le Atua, ma taumafai ai ina ia foliga o lo o feteena'i vaega eseese o le Tusi Paia. Peitai, e pei lava ona saogalemū le vaa o Noa i le aso o le afā ma timuga tetele o le lolo, na faapena foi ona manumalo le afioga a le Atua i afā uma na pesi ane i ai. Pei lava ona maulalo i totonu o le eleele le mea o lo o sautualasi ai le auro ma le ario, ma e le maua e tagata lenei oa ma le tamao'aiga sei vagana ua latou eli maulalo i ai, e faapena foi ona i ai o le oa ma le tamao'aiga i le afioga a le Atua, ma e le aliali a'e lea oa i soo se tasi, sei vagana i latou o ē sa'ili i ai ma le naunauta'i, i le agaga o le tatalo ma le agamalu. Na finagalo le Atua ina ia avea le Tusi Paia o se tusi o lesona aoga mo tagata uma i soo se augatupulaga, ma o lo o i ai ni a'oa'oga aogā mo le fanau iti, le autalavou. faapea ma le aumatutua. Na la tuu maia Lana afioga i tagata ina ia avea o se faaaliga o Ia lava i tagata. Soo se vaega o le upu moni e maua i ai se malamalama'aga fou o le tagata, ua avea lava lea o se faaaliga fou ia te ia o le amio a le Atua, le Tusitala o le Tusi Paia. Na finagalo le Atua ina ia avea le su'esu'eina o Lana afioga, ma ala e ta'ita'ia atu ai tagata i se mafutaga vāvālalata ma Le na faia i latou, ma manino atili ai lo latou malamalama'aga o Lona finagalo. O le Tusi Paia o le ala lava lea e fesoota'i ai le Atua ma le tagata.FT 48.3

    E ui lava sa talia e tagata Ualetenese le mata'u i le Atua e avea o le amataga o le poto, latou te lei tauaso i le tāua o le fesootai atu i le lalolagi, faapea le iloa lelei o tagata ma a latou galuega ma amio, e avea ma ala e faalauteleina ai le poto ma le mafaufau. Ina ua i'u a latou a'oga i le vao, sa auina atu nisi o le autalavou i ni a'oga maualuluga i aai tetele o Farani po o Italia ina ia latou maua ai se faalautelega o le mafaufau e sili atu i lo le poto ua latou maua i luga o mauga na latou tutupu a'e ai. Na faapena ona fetaui ai ma faaosoosoga lenei autalavou ua auina atu i fafo. Na latou vā'ai ai i le amioleaga, ma latou fetaui ai foi ma sui faitogafiti popoto a Satani, o e na latou tu'iina lenei autalavou i ni a'oa'oga faafoliga i le upu moni, faapea ma ni a'oa'oga mata'utia e ono lamatia ai lo latou olaga faaleagaga. Peitai, o le a'oa'oga na latou maua a'o iti i latou, na lava saunia ai i latou mo la latou fetauiga ma nei faaosoosoga uma.FT 49.1

    Na a'oa'oina i latou e o latou mātua ina ia 'aua ne'i o latou ta'uatua i se isi, soo se mea e ono lamatia ai i latou po o latou mātua ma aiga. Na faia faapitoa lava o latou lavalava ina ia mafai ona natia ai la latou oa aupito tāua - o vaega taitasi ia o le afioga a le Atua. O nei vaega taitasi uma o le Tusi Paia ua latou tau'aveina, o fua ia o masina ma tausaga e tele o la latou galuega fitā. Na latou tuua nisi o nei vaega o le Tusi Paia, i ni potu e ono maua ai nei tusitusiga e i latou ua foliga mai ua saunia o latou loto e talia le upu moni. Na latou faasalalauina nei vaega o le Tusi Paia ma le faaeteete lava, ina ne'i māsalomia i latou e fili o le upu moni. Na a'oa'oina le autalavou Ualetenese e o latou tina a'o iti lava i latou, auā taimi faapenei. Na manino le autalavou i la latou galuega, ma sa latou faia lea galuega ma le faamaoni. Na liua nisi i le upu moni i totonu o nei nofoaga o aoaoga, ma sa masani ona aafia ai le a'oga atoa i nei a'oa'oga o le upu moni. Peitai na fiu ta'ita'i o le ekalesia pope e sa'ili le pogai o nei a'oa'oga ua latou ta'ua o mea sese, ae latou te lei maua.FT 49.2

    O se agaga fia tala'i atu, le agaga o Keriso. O se tasi o ulua'i mana'oga o le loto ua faafouina, o lona fia aumaia lea o nisi i le Faaola. O le agaga lava lea o Kerisiano Ualetenese. Na latou talitonu o le finagalo o le Atua mo i latou, ia le gata i lo latou puipuia o le upu moni nei pisia i a'oa'oga sese, ae na latou lagona foi o la latou tiute tau'ave lo latou faasusuluina atu o lo latou malamalama i ē o lo o i le pogisa. Na latou sa'ili'ili ina ia latou gagauina le amo o le pologa ua faati'eti'e e Roma i luga o tagata. Na a'otauina faamisionare faife'au Ualetenese uma. Soo se tasi o i latou na lagona le valaau mo le galuega faafaife'au, na mana'omia ina ia latou ulua'i galulue i le galuega faatala'i. E tolu tausaga na mana'omia e galue ai soo se tasi i se tala'iga i nuu mamao, ona faato'a mafai lea ona avea o ia ma se faife'au i se aulotu i lo latou lava atunuu. O lenei ola faatala'i mo le tolu tausaga, o se olaga mativa ma le le tagolima, ma ua fetaui lelei lea amataga mo le olaga faafaife'au i se vaitaimi o faigata ma sauaga. O le autalavou o ē na faauuina mo lenei galuega, latou te lei vā'ai atu i luma i se olaga e maua ai so latou tamao'aiga po o so latou mamalu, a'o se olaga galue ma le ola lamatia, atoa ma se olaga e ono oo ai lava ia i latou le oti faamaturo. Na auina atu taitoalua nei misionare, faapei lava foi ona auina atu e Iesu Lona lava ausoo. Na masani ona galulue faatasi le talavou ma se tagata ua matuā ma masani i le galuega. E faalogo le talavou i le tagata matua, o le ua tofia na te ta'ita'ia ma vaaia le a'otauina o le talavou mo le galuega. E lei galulue faatasi pea lenei toalua i taimi uma. Peitai, e masani ona la fetaui mo talosaga ma apoapoa'iga, ma sa faapena ona faamalosia ai e le tasi le isi i le faatuatua.FT 49.3

    Semanū e i'u leaga la latou galuega pe ana faailoa atu i tagata le pogai tonu o la latou galuega. O le mea lea na latou natia lelei ai le uiga moni o la latou galuega. Na tofu faife'au uma ma o latou agavaa i matātā ma galuega o le olaga nei, ma sa faapena ona faia faalilolilo le galuega a nei avefea'u o le talalelei, a'o latou galulue i ni galuega faaleolaga nei. O le galuega masani na latou faia o le feoa'i solo lea e faatau atu oloa. “Na latou faataua la'ei silika ma teuga taugata e pei o tautaliga ma asoa a tamaitai, faapea ma isi oloa mauagatā. Na faapena ona talia ma le fiafia i latou o ni faatau'oloa, ae semanū e teena ma manatu faatauvaa i ai tagata pe ana o atu o ni misionare”. (Wylie, b. 1, ch. 7.) Peitai na latou ole atu pea i le Atua mo le poto ma le faautauta e mafai ai ona latou tuuina atu i tagata le oloa e sili atu lona tāua i lo le auro ma teuga taugatā. Na latou tau'aveina faananā ni Tusi Paia atoa, po o ni vaega le atoatoa foi o le afioga a le Atua, ma o le taimi lava e maua ai se avanoa lelei, o le taimi lava lea latou te faatepaina ai tagata faatau i nei tusitusiga o le afioga a le Atua. Na faapena ona fagua le fiafia o tagata i le faitauina o le afioga a le Atua, ma sa faapena ona tuuina atu ma le fiafia ni vaega o le Tusi Paia ia i latou o ē na i ai le agaga naunauta'i e fia faitau i ai.FT 51.1

    E ui lava na amatalia le galuega a lenei au tala'i i laufanua ma vanu na pito atu i mauga na latou nonofo ai, sa mamao na'ua le mea na oo atu i ai la latou galuega. Na latou savavali e aunoa ma ni seevae, ma oofu i ni la'ei ua pisipisia ia latou feoa'iga, pei lava foi o la'ei o lo latou Matai. Na faapena ona latou galuea'ina o lea aai ma lea aai, ma oo atu ai lava i nuu mamao. Soo se mea na latou galulue ai, sa latou faasalalauina le fatu tāua o le upu moni. Na tatupu a'e lea aulotu ma lea aulotu i mea na latou ui atu ai, ma faapena ona molimau atu ai mo le upu moni le toto o maturo. Na o le aso tele o le Atua o le a mafai ona iloa tonu ai le toatele o agaga ua faasaoina mo le malo o le Atua talu ai le galulue faamaoni o nei misionare. E ui lava sa faananā ma lēleoa la latou galuega, na faapena ona oo atu le afioga a le Atua i nuu ma atunuu Kerisiano uma, ma talia fiafia ai i loto ma aiga o tagata'.FT 51.2

    O le Tusi Paia i le vaai a tagata Ualetenese sa le na o se tusi o faamaumauga o mea na tutupu i le va o le Atua ma tagata i aso ua mavae. Sa le na o se faaaliga foi o tiute tau'ave ma galuega o le taimi nei. Na avea le Tusi Paia o se faaaliga o mea e ono afatia ai le olaga, faapea ma manuia tetele o lo o lumana'i. Na talitonu tagata Ualetenese ua le o toe mamao le i'uga o mea uma lava, ma, a'o latou su'es'ue i le Tusi Paia i le agaga o le tatalo faatasi ai ma loimata, sa faapena ona atili ai ona tāua i o latou loto afioga tāua uma o lo o i ai. Na faapena foi ona atili ai ona mamafa ia i latou o lo latou galuega fai, o le faailoa atu lea i isi o le upu moni e ta'ita'ia ai i latou i le faaolataga. Na latou malamalama lelei i le fuafuaga o le faaolataga e pei ona faailoa manino mai i le Tusi Paia, ma o lo latou talitonu ia Iesu na latou maua ai le filemu ma le faamoemoe ma le mafanafana o le agaga. A'o susulu atu le malamalama i o latou mafaufau ma olioli ai o latou loto, na i ai lo latou faanaunauga ina ia sulugia ai foi ma ē na i ai pea i le pogisa o a'oa'oga sese faapope.FT 52.1

    E afe ma afe na taumafai ma le leai o se aogā, ina ia latou maua le faamagaloga o a latou agasala e ala i lo latou faatāugāina o o latou tino. Na faia e tagata nei faagaioiga i lalo ifo o le ta'ita'iga a epikopo ma patele. Na a'oa'oina tagata ina ia latou talitonu o a latou galuega lelei e faaolaina ai i latou. Na faapena ona latou tepa ifo ia i latou lava, ma vaaia ai pea lo latou tulaga agasala, ma latou vaaia ai lo latou pagatia ma le to'asa o le Atua. Na i'uvale lo latou faatāugāina o o latou agaga ma o latou tino; e lei maua ai se filemu po o se faamagaloga. Na faapena ona saisaitia ai agaga fia ola i lalo ifo o a'oa'oga a Roma. E afe ma afe na latou tuua o latou aiga ma uō, ae faaaluina o latou olaga atoa i totonu o nofoaga faamonike. Na leai se aogā o taumafaiga a le afe ma afe o tagata latou te sa'ilia ai le filemu o le mafaufau, e ala i a latou anapogi faisoo, po o le sasa ma le faatāugā i o latou tino, po o le pupula i leoleoga o le valuapo, po o lo latou taatitia fāō i le po atoa i luga o maa susū ma le mālūlū o fale na latou mau ai, po o le faimalaga mamao atu foi i se tasi o aai paia, po o lo latou faia o o latou lava faasalaga mata'utia ma le tiga. Na faapena ona puapuagatia o le toatele ona o le faapologaina e a latou agasala ua latou iloa e lei faamagaloina, ae na tuliloaina foi i latou e le mata'u ona o le to'asa o le Atua. Ona latou pologa ai lava lea i le faatāugāina o o latou tino ma agaga, sei oo ai lava ina le toe lavatia e le tino tatali nei tiga, ona latou o ifo ai lava lea i o latou tuugamau, a'o i ai pea lava i latou i le pogisa mafiafia o a'oa'oga faapope, e aunoa ma so latou faamoemoe.FT 52.2

    Na lagona ma le naunauta'i e tagata Ualetenese lo latou fia tuuina atu o le areto o le ola i nei agaga matelaina, ma tatalaina atu ia i latou le fe'au o le filemu e maua i folafolaga a le Atua, ma faasino atu i latou ia Keriso lo latou faamoemoe e toatasi mo le faaolataga. Na talitonu tagata Ualetenese e le faavaeina i le Tusi Paia le a'oa'oga faapope o lo o faapea mai e mafai e galuega lelei ona laveai le tagata mai le soliga o le tulafono a le Atua. O le faalagolago i galuega lelei a le tagata mo le faaolataga, ua matuā tetee lea i le talitonuga i le alofa lefaitua'oi, le alofa lemafuatia o Keriso. Na maliu Keriso o le togiola mo le tagata, ona e leai se mea e mafai e le aiga- tagata ua pa'u'ū, e leai se mea latou te mafaia e toe faalelei ai ma le Atua. O le maliu o Keriso i le satauro mo le togiola o le tagata, faapea ma Lona toe tu mai, o le faavae lava lea o le talitonuga faaKerisiano. Pei lava ona atoatoa le faalagolago, ma vavalalata le sootaga o le vae po o le lima o le tagata i lona tino, pei lava ona atoatoa le faalagolago, ma vavalalata le sootaga o le lālā vine i le tino o le vine, e faapena foi le atoatoa o le faalagolago ma le vavalalata o le sootaga o le agaga fia ola o le tagata ia Keriso.FT 52.3

    O a'oa'oga a epikopo ma patele ua ta'ita'ia ai nei tagata ina ia latou talitonu o le Atua o se Atua sauā, o se Atua Na te faasāina mea uma e maua ai lo latou fiafia. O nei lava foi a'oa'oga faapope na talitonu ai tagata o le Faaola e leai Sona alofa po o se tiga alofa mo le tagata i lona tulaga pa'ū, ma o le pogai lea ua latou mana'omia ai le galuega faufautua a patele ma sagato ua latou tatalo nei i ai. Na i ai le faanaunauga o ē ua latou maua le malamalama o le afioga a le Atua, ina ia latou faasino atu nei agaga ia Iesu lo latou Faaola alofa mutimutivale, o lo o tu ma faatali mai ma aao faaloaloa, e talia ai i latou uma e o atu ia te Ia ma a latou avega o le agasala, ma mea uma latou te popole ma vaivai ai. Na i ai lo latou faanaunauga ina ia latou tafi'esea mea uma ua faafaula'i e Satani ina ia le mafai ai ona iloa e tagata folafolaga a le Atua, ma latou o atu tuusa'o ai ia te Ia mo le faaali atu o a latou agasala, ma latou maua ai le faamagaloga ma le filemu o le agaga.FT 53.1

    Na tatalaina atu ma le nauanauta'i e le au tala'i Ualetenese upu moni o le talalelei ia i latou uma o ē na i ai le agaga fiailoa. Na latou tufaina ma le faaeteete lava vaega eseese o le Tusi Paia na tusia i o latou lima. Na ia i latou se olioli sili pe a mafai ona latou avatua le upu moni e avea ma faamoemoe i agaga ua utia e le agasala, ma ua latou fia maua le ola. O a'oa'oga faapope ua iloa atu ai e tagata na o se Atua o le tauimasui, o lo o Ia faatalitali Na te faia le faamasinoga tonu. Na faia e le misionare Ualetenese lana galuega ma le alofa naunauta'i faapea ma loimata ma le agaga o le tatalo. Na faapena ona ia tatala atu i ona uso, o folafolaga tāua e faailoa atu ai le faamoemoega e tasi o le tagata agasala. Na faapena ona susulu atu le malamalama o le upu moni i mafaufau ua leva ona pogisa, -ma tafi'esea ai le ao o le pouliuli ma le leai o se faamoemoe, ae susulu atu ai i le loto le La o le Amiotonu, ua i ai i ona ave le faamalologa. Na masani ona talosagaina e nisi ni vaega o le Tusi Paia ina ia faitau ma toe faitau atu a'o latou faalogologo. Peiseai na latou fia iloa tonu po ua sa'o la latou faalogo i se upu moni tāua ua faato'a pa'u atu i o latou taliga. O nisi nei o mau na masani ona mana'omia ia toe faitau ma saga faitau atu: “O le toto foi o Iesu Keriso Lona Alo, e faamamāina ai i tatou i agasala uma lava”. 1 Ioane 1:7. “E pei ona siitia i luga e Mose o le gata i le vao, e ao ina faapea ona siitia i luga o le Atalii o le tagata; ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua le ola e faavavau”. Ioane 3:14, 15.FT 53.2

    E toatele e lei faasesēina i a'oa'oga a Roma. Na latou iloa le leai o se aogā o le galuega fautua a tagata, po o agelu foi, mo le tagata agasala. A'o sulugia atu o latou mafaufau i le malamalama moni, sa latou olioli leo tetele ma faapea mai: “Ua na o Keriso la'u faitaulaga; ua na o Lona toto e avea ma a'u taulaga; ua na o Lana fata faitaulaga foi e faaali atu ai a'u agasala”. Na latou faalagolago atu atoatoa i le galuega ma le maliu o Keriso, ma sa latou taulotoina upu nei: “A leai se faatuatua, e le mafai ona fiafia mai o Ia”. Eperu 11:6. “E leai lava se isi igoa i lalo o le lagi ua foaiina mai i tagata, e mafai ona faaolaina ai o i tatou”. Galuega 4:12.FT 54.1

    O le maoa'e na'ua o le alofa o le Faaola na peiseai ai ua faigata tele ona talitonu i ai nai nei agaga ua leva ona fesoua'ina i le pesi atu o le afā. O le tele na'ua o le filemu ma le olioli na avatu e lenei upu moni ia i latou, na peiseai ai ua latou oo i le lagi. Ua tuuina atu nei ma le loto atoa o latou lima i le aao o Keriso, ma ua mausali nei la latou tutu i luga o le Papa o Augatupulaga uma. Ua latou le toe lagona nei so latou fefe i le oti. E oo lava i le falepuipui po o le susunuolaina ua mafai nei ona latou moomoo atu i ai pe afai e ono viia ai le suafa o lo latou Faaola.FT 54.2

    Na faapena ona faaaliali a'e ma faitauina le afioga a le Atua i nofoaga lilo eseese; o taimi ua faitauina atu i se agaga e toatasi, o taimi foi ua faitauina atu i se faapotopotoga o ē na galala mo le malamalama o le upu moni. E tele ni po na faaaluina atoa i le faitauina faapea o le afioga a le Atua. Na masani ona taofia le avefe'au o le alofa i lana faitauga o le afioga a le Atua, sei malamalama lelei le mafaufau i le talalelei o le faaolataga. Na faapena le naunauta'i ma le fiafia tele o le aufaalogologo i le afioga a le Atua. O nisi nei o fesili sa masani ona faalogoina: “E moni ea e talia e le Atua la'u taulaga? Faamata e talia e le Atua lo'u nei tagata? Faamata Na te faamagaloina lo'u nei tagata? O le tali lenei na faitauina i ai: “Ia outou o mai ia te a'u, o outou uma o ē tigaina ma mafatia i avega, o a'u foi e malolo ai outou”. Mataio 11:28.FT 54.3

    Na taliaina i le faatuatua lenei folafolaga, ma o la latou tali fiafia lenei na faalogoina: “E le toe i ai ni faigamalaga uumi ma le tiga i ni potu paia i le nuu paia. E mafai ona ou alu atu faapenei ia Iesu i lo'u tulaga agasala ma le le faapaiaina, ma e le liliu ese Ona fofoga i le talosaga a le ua nutimomoia lona loto. 'Ua faamagaloina a'u agasala'. E oo lava ia te a'u ma a'u agasala e faamagaloina lava!”FT 54.4

    Na faatumulia o latou loto i le olioli, ma ua latou siitia a'e ai le viiga o Iesu i pese ma le faafetai. Na toe foi atu ma le fiafia nei tagata i o latou aiga ina ia latou faasalalau atu le malamalama, ma latou ta'uta'u atu ua latou maua le Ala ma le Upu moni. Na i ai se mana uiga ese i upu o le afioga a le Atua na mafai ona fetalai sa'o atu i loto o ē na galala mo le upu moni. O le si'ufofoga lava lea o le Atua na faigofie ai ona talitonu ē na faalogo i ai.FT 55.1

    Ua fo'i nei le avefe'au o le upu moni. Peitai sa masani ona tā'ua i talanoaga a tagata ona foliga agamalu ma le faamaoni, faapea le loloto o lona alofa naunauta'i. O le tele o aso e fo'i lava le avefe'au o le upu moni e lei fesili lava i ai se isi po o fea e sau ai a'o fea foi e faatū aga'i i ai lana malaga. O lo latou maofa tele i lona taunuu atu, ma le faatumulia o i latou i le olioli ma le faafetai, na galo ai ona latou faia ia te ia nei fesili. O taimi na latou taumafai ai e faaafe atu o ia i o latou aiga, na ia tali mai ai e ao ona ia asiasi atu i mamoe ua leiloa o le lafumamoe a le Atua. Na faapena ona latou tuufesili pe le o se agelu ea lea mai le lagi.FT 55.2

    O le tele o taimi sa lei toe vaaia lava le avefe'au o le upu moni. Atonu na faasolo atu lana malaga i isi nuu ma atunuu, po ua pu'eina foi o ia ma lafoina i se lua o se falepuipui e faaalu ai aso uma o totoe o lona soifua. Atonu foi ua papa'e nei ona ivi i se mea na fasiotia ai o ia a'o ia molimau atu mo le upu moni. Peitai e le mafai ona faaumatia afioga ua ia tuua nei i loto ma aiga o tagata. Ua faia nei le galuega a nei afioga paia i loto o le toatele, ma e na o le aso lava o le faamasinoga faato'a iloa atoatoa ai fua o lenei galuega.FT 55.3

    Ua faia nei e le au tala'i Ualetenese se osofa'iga o le malo o Satani, ma ua atili ai nei le mataala o alii o le pouliuli. Na mata'i leleia e le alii o le lalolagi soo se taumafaiga mo le faalauteleina o le upu moni, ma sa ia faaosoina ai le popole o ona sui. Ua vaai atu nei ma le popole ta'ita'i pope i le galuega a nei misionare feoa'i. Na latou iloa e ono lamatia ai la latou galuega. Afai e susulu atu nei le mōli o le upu moni e aunoa ma se mea e faalavelave i ai, o le a avea loa lea ma ala e tafi'esea ai ao pouliuli o a'oa'oga sese ua ufitia ai nei tagata. O le a faasino atu ai loa mafaufau o tagata i le Atua e toatasi, ma o le a lepetia ai loa le pule a Roma.FT 55.4

    O le i ai pea o nei tagata i le fogaeleele, atoa ma lo latou piimau i le faatuatua o le ulua'i ekalesia, na avea lea ma molimau o le solomuli ma le ifo i tupua o Roma. O le pogai lea ua faasino ai tonu i ai le ita tele o Satani ma ana sauaga. O lo latou tumau i le Tusi Paia, na avea foi lea o se agasala mātuiā na le fia faamagaloina e Roma. O lea na tonu ai loa ia Roma o le a sōloiesea nei tagata mai le fogaeleele. Ona amatalia loa lea o le fafati mai o galu aupito mata'utia o sauaga i le fanau a le Atua i o latou nofoaga i totonu o mauga. Na tuuina nisi e pei o ni leoleonanā ina ia femulimulia'i i mea na feoa'i ai lenei au tala'i, ma tu'i i latou i fesili. E tele taimi na vaaia ai le toe faatinoina o le pa'ū ifo o Apelu amiotonu i luma o Kaino fasioti tagata.FT 55.5

    Soo se mea na maua i ai tagata Ualetenese, sa matuā faatafunaina o latou fanua ma faato'aga, faapea o latou fale ma malu na latou tapua'i ai. O mea na i ai faato'aga lausiusi a nei tagata galulue, ma mea na i ai fale o nai nei tagata amiotonu, ua taatia mai ai nei na o le toafa o le faatafunaga. Pei lava ona atili ai le fe'ai o le manufe'ai pe a tofo i le toto, na faapena foi ona atili ai le ita ma le sauā o ta'ita'i pope ina ua latou vā'ai atu i le puapuagatia o ē ua latou sauaina. E toatele na tulia e pei o ni manui totonu o le togavao ma luga o mauga, i mea na latou lalafi ma malu ai i le loloto o le vaomatua po o le gaoā o papa i luga o mauga.FT 56.1

    E leai se moliga tau le amio na mafai ona molia ai nei tagata. E oo lava I o latou fili na latou ioe o nei tagata o ni tagata e tausi le filemu, o ni tagata lēgaoiā ma ē ola faapaiaina. O la latou agasala mātuiā o lo latou le tapua'i atu lea i le Atua i le auala ua finagalo i ai le pope. O lea solitulafono ua faafaula'i atu ai nei i o latou luga soo se luma, soo se tiga, ma soo se sauaga e ono manatunatu i ai tagata sauā, atoa ma temoni.FT 56.2

    Na tonu ia Roma o le a matuā sōloi'esea nei tagata mai le fogaeleele. O lea na faia ai e le pope se poloa'iga ina ia fasiotia i latou. E lei molia i latou faapea o ni tagata paie, pe gaoi, po o le ulavavale. Peitai o le moliga na faia e faapea, o i latou o ni tagata e foliga paia a ua latou tata'ia i le agasala mamoe o le lafumamoe moni. O le pogai lea ua fai ai loa le malelega a le pope ina ia matuā olopalaina pei o gata ūōno lenei itu'aiga tagata inosia ma le faatupu leaga, pe afai latou te le tautō ina ia faamutaina la latou galuega. (Wylie, b. 16, ch. 1.) Faamata na i ai se manatu o lenei pope faamaualuga na te toe faalogo i nei upu? Faamata na ia iloa ua tusia nei upu i tusi a le lagi ina ia fai ma molimau i le aso o lona faamasinoga? Na fetalai mai Iesu, “Auā na faia e outou i le tasi o ē aupito itiiti o o'u uso nei, o a'u lea na outou faia i ai”. Mataio 25:40.FT 56.3

    Na faatonuina tagata uma o le ekalesia e lenei malelega, ina ia latou uulima faatasi i le galuega o le faaumatiaga o nei tagata Ualetenese. O nisi nei o taui na ofoina atu i lenei malelega ina ia toatele ai le aufaigaluega e faia lenei galuega sauā. Na ofoina atu le sa'olotoga mai soo se faasalaga faalelotu; na ofoina atu le tuusa'olotoina mai soo se tautoga na latou faia; na folafolaina o le a faatagaina faaletulafono e maua ai e le tagata soo se fanua po o se fale na ia avea faamalosia; e mautinoa foi le faamagaloga o soo se agasala a i latou uma o ē latou te fasiotia soo se tasi o nei tagata Ualetenese inosia. Na faaleaogaina foi e lenei malelega soo se tuutuuga na faia e ono maua mai ai se lelei mo tagata Ualetenese. Na faatonuina ai foi auauna a tagata Ualetenese ina ia latou sosola ese. Na faasāina ai foi tagata uma ona latou toe faia soo se fesoasoani mo nei tagata, ma e faatagaina ai tagata uma latou te avea ai soo se fanua po o fale atoa ma mea totino a tagata Ualetenese. Ua faailoa manino mai i lenei malelega le agaga moni o lo o faagaioia nei mea uma. E le o le si'ufofoga lea o Keriso ua faalogoina, a'o le leo o le tarako.FT 57.1

    E lei fia savavali ta'ita'i pope e tusa ai ma le tapulaa maualuga o le tulafono a le Atua. Peitai na latou faatūina se tapulaa e tusa ai ma o latou mana'o, ma sa tonu ia i latou ina ia faatonuina ma faamalosia tagata uma ina ia latou mulimuli ai, auā o le mea lea ua finagalo i ai Roma. Na latou faia ni mea aupito mata'utia ma le matagā. Na faia e epikopo faasausili ma patele amioleaga le galuega tonu na tofia i ai i latou e Satani. E lei i ai se avanoa o le alofa mutimutivale i o latou loto. O le agaga na faasatauroina Keriso ma fasiotia le au aposetolo, o le agaga lava lea na una'iina Nero fasiotitagata e sauāina le au faamaoni i aso o lana nofoaiga ma o le agaga lava lea e tasi ua galue nei ina ia sōloi'esea mai le fogaeleele i latou ua alofagia e le Atua.FT 57.2

    O le onosa'i ma le tūtūmau o nei tagata matata'u i le Atua i le selau ma selau o tausaga o sauaga, na i'u atu ai i le viiga o lo latou Faaola. E ui lava le malosi o le tuliloaina o i latou e o latou fili, faapea ma le mamafa o sauaga a le pelu na tofotofoina ai i latou, na latou faaauauina pea le auina atu o a latou misionare e faasalalauina le fatu o le upu moni. Na tulia i latou faapei o ni manu aivao. Peitai o lo latou toto na faasūsūina ai le fatu ua latou lūlūina, ma e lei faaletonu le fua mai o ona fua. Na faapena ona molimau atu tagata Ualetenese mo le Atua i le selau ma selau o tausaga a'o lei fanau mai Luteru. E ui lava na salalau i latou i lea atunuu ma lea atunuu, na latou totōina le fatu o le galuega o le Toe Fuataiga, lea na amatalia e Uikilifi, ma faalauteleina ma faalolotoina i ona po o Luteru, ma o lo o mana'omia ina ia faaauauina pea lenei galuega sei oo atu lava i le iuga o mea uma, e i latou o ē ua loto ina ia latou puapuagatia i mea uma ona “o le afioga a le Atua ma le mau ia Iesu Keriso”. Faaaliga 1:9.FT 57.3

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents